{"id":63495,"date":"2022-08-08T18:26:00","date_gmt":"2022-08-08T16:26:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63495"},"modified":"2022-09-25T21:56:28","modified_gmt":"2022-09-25T19:56:28","slug":"vecinu-oboljelih-cine-starije-zene-a-na-vrijeme-otkriven-rak-dojke-moze-postati-kronicna-bolest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/vecinu-oboljelih-cine-starije-zene-a-na-vrijeme-otkriven-rak-dojke-moze-postati-kronicna-bolest\/","title":{"rendered":"Ve\u0107inu oboljelih \u010dine starije \u017eene, a na vrijeme otkriven rak dojke mo\u017ee postati kroni\u010dna bolest"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Taj trenutak kao da mi se \u010ditav svijet sru\u0161io pod nogama&#8221;, opisuje gospo\u0111a <strong>Mirjana <\/strong>(67) moment kad je doznala da ima rak dojke. &#8220;Nisam mogla vjerovati \u0161to \u010dujem. Doktorica mi je rekla da je kvr\u017eica koju sam napipala zapravo zlo\u0107udna tvorevina, ali ja kao da nisam bila u svom vlastitom tijelu nego kao da sam sve to skupa slu\u0161ala iz daljine i kao da se to sve skupa doga\u0111a nekome drugome&#8221;, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad je iza\u0161la iz lije\u010dni\u010dke ordinacije, bila je u tolikom \u0161oku da jo\u0161 neko vrijeme nije mogla govoriti. Sjela je u \u010dekaonicu da se sabere. &#8220;Nisam mogla ni\u0161ta. Osje\u0107ala sam istovremeno i paniku i tupilo i tugu i strah. Neopisivo! Samo onaj tko je kroz tako ne\u0161to pro\u0161ao, mo\u017ee shvatiti o \u010demu govorim&#8221;, ka\u017ee Mirjana.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad se napokon malo sabrala, prvo je nazvala svoju k\u0107er. Ona je, za\u010dudo, lo\u0161u vijest primila prili\u010dno smireno i Mirjani kazalo ne\u0161to \u0161to vrlo utje\u0161no. &#8220;Rekla mi je: &#8216;Mama, sad \u0107emo lijepo i\u0107i korak po korak. Ti nema\u0161 dugo tu kvr\u017eicu, \u0161to zna\u010di da si na vrijeme oti\u0161la doktorici. A ako se otkrije na vrijeme i ako se na vrijeme po\u010dne s lije\u010denjem, rak ti je danas kao kroni\u010dna bolest.'&#8221;<\/p><div id=\"mojev-427666123\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Upravo to sam trebala \u010duti. To da je rak &#8211; ta stra\u0161na i smrtonosna bolest &#8211; zapravo kroni\u010dna ako se o njoj vodi ra\u010duna, jako me utje\u0161ilo. Jer s kroni\u010dnim bolestima se \u017eivi, ponekad i jako dugo&#8221;, ka\u017ee Mirjana. Ve\u0107 na sljede\u0107em pregledu doktorica joj je opisala kako \u0107e te\u0107i njezino lije\u010denje te\u0107i. Prvo je na redu bila operacija, a zatim kemoterapija i zra\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Operacija je pro\u0161la dosta dobro, u smislu da nisam imala nikakvih komplikacija. Odrezali su mi jednu dojku, desnu, onu koja je bila zahva\u0107ena rakom. Znam da se neke \u017eene odlu\u010duju odmah odrezati i drugu dojku, ali ja to nisam mogla. Bilo mi je jako emotivno ostati bez dojke, ali \u017eivot je u svakom slu\u010daju va\u017eniji&#8221;, pri\u010da gospo\u0111a Mirjana.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Trenuta\u010dno idem na kemoterapije i nemam neke jako stra\u0161ne nuspojave. Malo mi bude slabo, ali ni izdaleka onako stra\u0161no kako sam o\u010dekivala. Vidjet \u0107emo kako \u0107e pro\u0107i kemoterapija nakon \u010dega \u0107e mi doktorica odrediti i koliko zra\u010denja trebam&#8221;, ka\u017ee. &#8220;Najva\u017enije je da sam nekako prihvatila tu svoju bolest i to da moram na lije\u010denje. Iako sam u po\u010detku bila u \u0161oku, sada sam to prihvatila i optimisti\u010dna sam. Nadam se da \u0107u idu\u0107e ljeto do\u010dekati kao zdrava \u017eena&#8221;, ka\u017ee Mirjana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je i za\u0161to nastaje rak dojke?<\/h3>\n\n\n\n<p>Rak op\u0107enito ne\u0161to vi\u0161e poga\u0111a mu\u0161karce nego \u017eene (54 posto novih slu\u010dajeva i 56 posto smrti), objavio je Zajedni\u010dki istra\u017eiva\u010dki centar (eng. <em>Joint Research Centre \u2013 JRC<\/em>) Europske komisije. Nadalje, rak uglavnom poga\u0111a starije osobe. Podaci za 2020. godinu otkrivaju da se 62 posto procijenjenih novih dijagnoza i 76 posto procijenjenih smrti javilo kod ljudi starijih od 65 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Rak dojke je naj\u010de\u0161\u0107e dijagnosticirana zlo\u0107udna bolest. Vi\u0161e od 355.000 \u017eena u zemljama \u010dlanicama Europske unije se 2020. godine suo\u010dilo s dijagnozom raka dojke (radi se o 13,3 posto od svih dijagnoza raka). Slijede rak debelog i zavr\u0161nog crijeva (341.000, odnosno 12,7 posto), rak prostate (336.000, odnosno 12,5 posto) i rak plu\u0107a (318.000, odnosno 11,9 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de Hrvatske, 2020. godine dijagnosticiran je 25.001 novi slu\u010daj raka (13.499 mu\u0161karaca i 11.502 \u017eene), a od raka je umrlo 14.216 osoba. U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka Europske unije, dok smo po smrtnosti od raka na 5. mjestu ukupno (iza Slova\u010dke, Poljske, Cipra i Ma\u0111arske) te na 2. mjestu kod mu\u0161karaca i 7. kod \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p>Rak dojke je zlo\u0107udna bolest kod koje normalne \u017eljezdane stanice dojke po\u010dnu nekontrolirano rasti i uni\u0161tavati okolno zdravo tkivo. Kao i kod drugih oblika raka, takve zlo\u0107udne stanice mogu oti\u0107i u limfne ili krvne \u017eile zbog \u010dega se bolest mo\u017ee pro\u0161iriti i u druge dijelove tijela.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">I mu\u0161karci mogu oboljeti<\/h3>\n\n\n\n<p>Rak dojke naj\u010de\u0161\u0107i je tumor kod \u017eena. U Hrvatskoj \u0107e oboljeti svaka deseta \u017eena, a ovaj karcinom sve \u010de\u0161\u0107e poga\u0111a i mla\u0111e \u017eene (\u010dak i one mla\u0111e od 30 godina). Ipak, od raka dojke naj\u010de\u0161\u0107e obolijevaju \u017eene iznad pedesete godine \u017eivota. Ono o \u010demu se ne govori dovoljno je to da i mu\u0161karci mogu oboljeti od raka dojke, ali ipak mnogo rje\u0111e nego \u017eene (samo jedan posto svih oboljelih od raka dojke \u010dine mu\u0161karci).<\/p>\n\n\n\n<p>Nitko to\u010dno ne zna za\u0161to nastaje rak dojke, no poznati su neki rizi\u010dni \u010dimbenici. Od raka dojke \u010de\u0161\u0107e \u0107e oboljeti one \u017eene koje u obitelji imaju takvih slu\u010dajeva i oboljele su im majka ili baka. Naime, od pet do 10 posto svih karcinoma dojke su nasljedni, a neki od njih su i nosioci genske mutacije. Kod naj\u010de\u0161\u0107ih genskih mutacija &#8211; BRCA1 i BRCA2 &#8211; rizik je izme\u0111u 45 i 87 posto da \u0107e se razviti rak dojke.<\/p>\n\n\n\n<p>No osim genetike, na razvoj raka dojke utje\u010de i \u017eivotni stil i nezdrave navike poput pu\u0161enja, pretilosti, prehrane bogate masno\u0107ama i \u0161e\u0107erima, konzumacija alkohola i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Simptomi raka dojke<\/h3>\n\n\n\n<p>Kada tumor otkrijemo dovoljno rano, tj. kad kvr\u017eica koju smo napipali nije ve\u0107a od jednog centimetra, takav je rak izlje\u010div u \u010dak 98 posto slu\u010dajeva. Kod uznapredovalog stadija bolesti je petogodi\u0161nje pre\u017eivljavanje izme\u0111u 35 i 75 posto. No ho\u0107e li lije\u010denje biti uspje\u0161no ne ovisi samo o veli\u010dini, ve\u0107 i o vrsti karcinoma, stupnju njegove zlo\u0107udnosti, zatim o tome je li se pro\u0161irio na limfne \u010dvorove te kakav je hormonski status pacijentice.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica-740x444.jpg\" alt=\"Kako zavoljeti zeta?\" class=\"wp-image-17978\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/pametna-punica.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Pexels<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Iako se stalno govori o va\u017enosti sistematskih pregleda i redovitih odlazaka na mamografiju, \u017eene naj\u010de\u0161\u0107e posumnjaju da imaju rak dojke i potra\u017ee savjet lije\u010dnika tek nakon \u0161to napipaju kvr\u017eicu. No iako je 83 posto \u017eena koje su dobile dijagnozu raka dojke, doista prvo otkrilo kvr\u017eicu, istra\u017eivanje <em>National Cancer Research Instituta<\/em> pokazalo je da jedna od \u0161est oboljelih \u017eena ne napipa kvr\u017eicu ve\u0107 iskusi neki od drugih simptoma. Va\u017eno je naglasiti da treba oti\u0107i lije\u010dniku ako se pojave bilo kakve promjene na grudima.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako su bolovi u grudima relativno \u010desta pojava &#8211; naro\u010dito u odre\u0111eno doba menstrualnog ciklusa, tijekom PMS-a, u trudno\u0107i ili menopauzi &#8211; bol koja je vrlo uporna i traje neovisno o mjese\u010dnom ciklusu, mo\u017ee biti znak za uzbunu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ponekad ako ko\u017ea na dojkama izgleda malo udubljeno li je gruba na dodir, to mo\u017ee biti jedan od simptoma raka dojke. Naime, kod nekih oblika karcinoma dojke kanali s unutra\u0161nje strane dojke mogu biti za\u010depljeni \u0161to mo\u017ee dovesti do promjena na vanjskom izgledu ko\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>I dok neki karcinomi promijene izgled same dojke, kod nekih vrsta dolazi do promjene u izgledu bradavice pa ona postaje uvu\u010dena. Lije\u010dnici obja\u0161njavaju da je to zbog toga \u0161to u unutra\u0161njosti dojke raste tumor koji mijenja oblik bradavice. Oko sedam posto \u017eena kojima je potvr\u0111en karcinom dojke, kazala su i da su primijetile promjene na svojim bradavicama.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim na oblik, karcinom dojke mo\u017ee utjecati i na boju i teksturu dojke. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o crvenilu, zatim o tamnijoj nijansi ko\u017ee dojke te o zadebljanju ko\u017ee dojke. Neke vrste raka dojke prepoznaju se po krasticama koje se javljaju na bradavicama i uzrokuju svrbe\u017e i crvenilo, a mo\u017ee do\u0107i i do pojave iscjetka iz bradavice. Ponekad takav oblik karcinoma dojke mo\u017ee izgledati kao obi\u010dan ekcem pa je stoga vrlo va\u017eno potra\u017eiti mi\u0161ljenje stru\u010dnjaka jer se mo\u017ee dogoditi da \u017eena zanemari taj simptom jer li\u010di na obi\u010dnu ranicu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 spomenuti iscjedak iz bradavice tako\u0111er mo\u017ee biti jedan od simptoma karcinoma dojke, iako je va\u017eno naglasiti da nije svaki iscjedak opasan i naj\u010de\u0161\u0107e ne ukazuje na pojavu raka. No ako teku\u0107ina sama izlazi iz bradavice, bez da se dojka stisne, te ako u iscjetku ima tragova krvi i ako se pojavljuje samo ja jednoj dojci, svakako bi trebao posjetiti lije\u010dnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, oticanje dojki &#8211; \u010ditavih ili samo jednog dijela &#8211; mo\u017ee biti simptom raka dojke, iako je oticanje obje dojke vrlo \u010dest znak predmenstrualnog sindroma i posve je normalan. Ali, valja obratiti posebnu pozornost ako dojke oti\u010du asimetri\u010dno. Upravo je ta asimetri\u010dnost &#8211; bilo da se radi o oteklini, crvenilu, svrbe\u017ei ili ne\u010dem sli\u010dnom &#8211; pokazatelj da se ne radi o nekoj uobi\u010dajenom pojavi, nego mo\u017eda i ne\u010dem ozbiljnijem.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako smo rekli, \u010dak 83 posto \u017eena kojima je potvr\u0111en karcinom dojke kazale su da su napipale kvr\u017eicu. Lije\u010dnici stalno upozoravaju na va\u017enost samopregleda, a najbolje ga je raditi izme\u0111u pet do deset dana od po\u010detka menstruacije. Ako \u017eena vi\u0161e nema mjese\u010dnicu, bilo bi najbolje odrediti jedan nad u mjesecu i samopregled dojki obavljati uvijek na taj dan.<\/p>\n\n\n\n<p>Prilikom izvo\u0111enja samopregleda posebnu pa\u017enju treba obratiti na ove znakove: osjeti se kvr\u017eica pri opipu, jedan dojka je iznenada znatno ve\u0107a od druge, prisutno je zadebljanje ili udubljenje u dojci, prisutne su promjene na ko\u017ei bradavica i dojki, pojavio se iscjedak iz bradavice i stalno su prisutni bolovi u dojci. Ako se uo\u010di bilo koji od ovih simptoma, svakako bi se trebalo obratiti lije\u010dniku.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je ultrazvuk, a \u0161to mamografija?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ultrazvuk je radiolo\u0161ka dijagnosti\u010dka metoda pri kojoj se za snimanje koristi zvuk vrlo visoke frekvencije &#8211; tzv. ultrazvuk. Taj se postupak smatra posve ne\u0161kodljivim i u njemu nema izlaganja ioniziraju\u0107im zra\u010denjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ultrazvuk je vrlo dobra metoda dijagnosticiranja dobro\u0107udnih i zlo\u0107udnih bolesti dojke, a uglavnom se koristi za pregled mla\u0111ih \u017eena kod kojih se mamografija uglavnom ne preporu\u010duje kao rutinski pregled.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod \u017eena mla\u0111ih od 40 godina, preporu\u010duje se jednom godi\u0161nje napraviti pregled ultrazvukom. No ako se radi o osobi kod koje postoji sumnja na neki zlo\u0107udno pojavu, ultrazvu\u010dni pregled se mo\u017ee kombinirati s mamografijom pri \u010demu se dobivaju prili\u010dno pouzdani rezultati.<\/p>\n\n\n\n<p>Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje nisu dovoljno velike da bi se mogle napipati i koje mo\u017eda ne\u0107e biti uo\u010dene ultrazvukom. Mamografija bilje\u017ei promjene na dojci oko dvije godine ranije od pojave bilo kakvih simptoma ili opipljive kvr\u017eice, zbog \u010dega je taj pregled nezamjenjiv za rano otkrivanje karcinoma dojke. Iako je mamografija izuzetno vrijedna pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba re\u0107i da oko 15 do 20 posto karcinoma dojki nisu vidljivi niti mamografskim pregledom. Prvi mamografski pregled dojki svaka \u017eena treba napraviti oko 40. godine \u017eivota, a ako postoje slu\u010dajevi raka dojke kod bli\u017eih srodnika, preporu\u010duje se ranije obavljanje mamografskih pregleda.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2333846628\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p> usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka Europske unije, dok smo po smrtnosti od raka na 5. mjestu ukupno (iza Slova\u010dke, Poljske, Cipra i Ma\u0111arske) te na 2. mjestu kod mu\u0161karaca i 7. kod \u017eena.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":42903,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[680,2339,3297],"class_list":["post-63495","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-bolesti","tag-novo-vrijeme","tag-rak-dojke"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63495","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63495"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63495\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42903"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63495"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63495"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63495"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}