{"id":63500,"date":"2022-07-28T20:02:00","date_gmt":"2022-07-28T18:02:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63500"},"modified":"2022-09-25T20:03:04","modified_gmt":"2022-09-25T18:03:04","slug":"nostalgija-je-vazan-resurs-zdravog-starenja-a-posjeduje-ga-gotovo-svatko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/nostalgija-je-vazan-resurs-zdravog-starenja-a-posjeduje-ga-gotovo-svatko\/","title":{"rendered":"Nostalgija je va\u017ean resurs zdravog starenja, a posjeduje ga gotovo svatko"},"content":{"rendered":"\n

Za\u0161to je nostalgija tako svojstvena starijim ljudima i za\u0161to misle da je nekada bilo nemjerljivo bolje? “Vrijeme omek\u0161ava na\u0161a sje\u0107anja pa se \u010desto sje\u0107amo da su stvari iz pro\u0161losti bile ljep\u0161e nego \u0161to su bile i ljep\u0161e nego \u0161to su sada”, ka\u017ee jedan \u010ditatelj.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSve \u0161to svaki pojedinac izgradi kroz djetinjstvo, tinejd\u017eerstvo i ranu odraslu dob u osnovi implodira nakon odre\u0111ene dobi. Stariji ljudi vi\u0161e nisu ciljana demografija za ve\u0107inu stvari koje vole. Obitelj nestaje, prijatelji su udaljavaju, savezi iz pro\u0161losti vi\u0161e nemaju smisla. Sve se sru\u0161ilo, a novi svijet se vi\u0161e ne mo\u017ee izgraditi. Dok se to doga\u0111a, um ide istom brzinom od 100 kilometara na sat, ba\u0161 kao u mladosti. Te praznine treba nekako popuniti, a tomu slu\u017ei nostalgija”, ka\u017ee drugi \u010ditatelj dok tre\u0107i dodaje: “Pam\u0107enje ima tendenciju zadr\u017eati najnovija i najstarija sje\u0107anja, ali ne toliko izme\u0111u. To svakako vrijedi za melodije koje pjevam – stalno se vra\u0107am pjesmama iz mladosti i djetinjstva, neke od njih su stvarno bezveze, ali ih ne mogu izbaciti iz glave. Desetlje\u0107a izme\u0111u kao da ne postoje.” Nostalgija, zapravo, ima svoju funkciju i daleko je od ovoga \u0161to predmnijevaju na\u0161i \u010ditatelj. No, za po\u010detak, valja ju definirati.<\/p>\n\n\n\n

Nekad dijagnoza, danas terapija<\/h3>\n\n\n\n

Rje\u010dni\u010dki, nostalgija je \u010de\u017enja za zavi\u010dajem, bol zbog odsutnosti iz kraja i okoline u kojoj je \u010dovjek \u017eivio i uz koju je osje\u0107ajno prirastao. Karakteristi\u010dna je za ljude koji dugo putuju, za zatvorenike, a osobito za iseljenike koji se ne mogu vratiti u domovinu. U pro\u0161irenom smislu, a upravo o njemu govorimo u ovom prilogu, nostalgija zna\u010di i irealnu te\u017enju za vra\u0107anjem u pro\u0161lost<\/strong>, tugu za onim \u0161to je bilo i \u0161to se ne mo\u017ee vratiti (za djetinjstvom, za nekom izgubljenom ljubavlju, biv\u0161im sretnim i stvarala\u010dkim razdobljima \u017eivota, pa i minulim povijesnim epohama i kulturama).<\/p>\n\n\n\n

Do po\u010detka 20. stolje\u0107a nostalgija se smatrala psihijatrijskim poreme\u0107ajem. Simptomi su uklju\u010divali tjeskobu, tugu i nesanicu. Do sredine 20. stolje\u0107a psihodinamski pristupi nostalgiji smatrali su nostalgiju podsvjesnom \u017eeljom za povratkom u raniju \u017eivotnu fazu te su je ozna\u010davali kao represivno kompulzivni poreme\u0107aj. Ubrzo nakon toga, nostalgija je degradirana na varijantu depresije, obilje\u017eenu gubitkom i tugom, iako se jo\u0161 uvijek poistovje\u0107uje s \u010de\u017enjom za domom.<\/p>\n\n\n\n

Nostalgija nam treba kada je vremenski horizont pred nama kratak<\/h3>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja su pokazala da je nostalgija uobi\u010dajeno iskustvo tijekom cijelog \u017eivotnog vijeka odrasle osobe. Vi\u0161e od polovice sudionika istra\u017eivanja iz 2020. godine (Vremenska kapsula: Nostalgija \u0161titi psiholo\u0161ko blagostanje od ograni\u010denih vremenskih obzora) u svakoj dobnoj kategoriji do\u017eivjelo je nostalgiju barem jednom tjedno.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, razine sklonosti nostalgiji bile su ne\u0161to vi\u0161e na ni\u017eoj i gornjoj granici \u017eivotnog vijeka odrasle osobe. Ovaj je obrazac u skladu s idejom da se nostalgija priziva, ne samo kada su ljudi suo\u010deni s ograni\u010denim vremenskim horizontima, ve\u0107 i za potrebe samokontinuiteta u vremenima tranzicije<\/p>\n\n\n\n

Visoka sklonost nostalgiji kod starijih osoba u skladu je s time da nostalgija igra ulogu u socioemocionalnoj selektivnosti i prijelazu u mirovinu ili u pogor\u0161anju zdravlja. Visoka sklonost nostalgiji mladih odraslih osoba mo\u017ee odra\u017eavati njihov prijelaz na samostalan \u017eivot, sturdiranje ili zaposlenje.<\/p>\n\n\n\n

Suprotno tome, ve\u0107ina ispitanika u srednjoj odrasloj dobi je u dugotrajnim vezama, profesionalno su stabilni i suo\u010davaju se s manje zna\u010dajnim \u017eivotnim prijelazima. Njihova sklonost nostalgiji bila je odgovaraju\u0107e manja. Drugi procesi tako\u0111er mogu pridonijeti ve\u0107oj sklonosti nostalgiji u odre\u0111enim \u017eivotnim fazama, stoji u zaklju\u010dku ovog istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Nostalgija je va\u017ean resurs u zdravom starenju<\/h3>\n\n\n\n

Nostalgija nam poma\u017ee vratiti se u sretne to\u010dke \u017eivota. Na taj se na\u010din njeguje osje\u0107aj sigurnosti i pridonosi regulatornim kapacitetima za podr\u017eavanje zdravog starenja. Nostalgija mo\u017ee pomo\u0107i u pobolj\u0161anju razli\u010ditih aspekata \u017eivota. Mo\u017ee oja\u010dati stvari poput motivacije, a to mo\u017ee pomo\u0107i u promicanju fizi\u010dkog funkcioniranja i uklju\u010denosti u dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Prema Ameri\u010dkom udru\u017eenju psihologa, \u201cnostalgija je emocionalno iskustvo koje ujedinjuje\u201d. Ona nam mo\u017ee pomo\u0107i objediniti sebe, na\u0161 pojam o tome tko smo i na\u0161 identitet, ka\u017eu psiholozi. Jer se s vremenom stalno mijenjamo, ponekad i na nevjerojatne na\u010dine. Danas nismo ni blizu onome \u0161to smo bili kad smo, na primjer, imali tri godine. Nostalgija nas motivira da se prisje\u0107amo pro\u0161losti u vlastitom \u017eivotu, tako nam poma\u017ee ujediniti to autenti\u010dno ja i podsjetiti nas tko smo bili, a zatim to usporediti s onim \u0161to osje\u0107amo da jesmo danas.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Iz starog albuma (foto: BigStock)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

To je posebno va\u017eno u situaciji rapidnog starenja svjetskog stanovni\u0161tva. Broj ljudi u dobi od 60 i vi\u0161e godina \u010dini 13 posto svjetske populacije i o\u010dekuje se da \u0107e se udvostru\u010diti do 2050. godine, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Potreba za zdravim starenjem ve\u0107a je no ikada, a stru\u010dnjaci ka\u017eu da je osje\u0107aj sigurnosti, kojem doprinosi nostalgija, klju\u010dan za zdravo starenje.<\/p>\n\n\n\n

Nostalgija je dragocjen resurs za starije odrasle osobe jer joj se mo\u017ee pristupiti u bilo koje vrijeme, \u010dak i kada su dru\u0161tvene mogu\u0107nosti ograni\u010dene. Starije osobe suo\u010davaju se s fizi\u010dkim i emocionalnim izazovima u potrazi za zdravim starenjem. Me\u0111utim, mnoge starije osobe posjeduju puno bogatih, nostalgi\u010dnih sje\u0107anja uz koje mogu njegovati osje\u0107aj sigurnosti kao prilog zdravom starenju. U nostalgiji, starije odrasle osobe upravljaju budu\u0107no\u0161\u0107u razmi\u0161ljaju\u0107i o pro\u0161losti. \u010cine\u0107i to, one pronalaze sigurnost u izvorima kao \u0161to su poznati obrasci i koherentnost, kontinuitet u smislu sebe ili odnosa s drugima ili bliskih veza.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je nostalgija dobra?<\/h3>\n\n\n\n

Jedna od pozitivnih strana nostalgije u starijih osoba jest da \u010duva obiteljsku povijest. \u010clanovi obitelji \u010desto ne znaju gotovo ni\u0161ta o \u017eivotima svojih starijih voljenih. Ljudi zaboravljaju da su starije osobe u njihovim obiteljima nekada \u017eivjele mlade, ispunjene \u017eivote. Stariji koji prepri\u010davaju pro\u0161la iskustva mogu prenijeti ta vrijedna sje\u0107anja budu\u0107im generacijama. Osim toga, prisje\u0107anje na pro\u0161le dane mo\u017ee zbli\u017eiti obitelji, donijeti osje\u0107aj pripadanja. Mnogi \u010dlanovi obitelji imaju zajedni\u010dke uspomene iz svoje obiteljske povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Neka su istra\u017eivanja pokazala da nostalgija popravlja kvalitetu \u017eivota. Nakon prisje\u0107anja na sretne uspomene, starije osobe su \u010desto boljeg raspolo\u017eenja i posti\u017eu bolji balans u \u017eivljenju, pogotovo ako o svojim uspomenama razgovaraju s drugima.<\/p>\n\n\n\n

Nostalgija se mo\u017ee koristiti i u terapeutske svrhe kako bi se smanjila depresija u starijih osoba. Terapija prisje\u0107anjem \u010desto se koristi i za pacijente s demencijom. Oni koji razmi\u0161ljaju o svom \u017eivotu “pronalaze ve\u0107e zadovoljstvo u starosti”. Kada su starije osobe zauzete dijeljenjem svojih postignu\u0107a, to ih odvra\u0107a od brige o zdravstvenom stanju. Osim toga, pove\u0107ava njihovo samopo\u0161tovanje.<\/p>\n\n\n\n

Neka su istra\u017eivanja pokazala da starije osobe dok su se prisje\u0107ale svoje mladosti, imale su ni\u017ei tlak i manji broj otkucaja srca, no ovo bi jo\u0161 trebalo poduprijeti dodatnim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

Nostalgija mo\u017ee pomo\u0107i da starija osoba razrije\u0161i nerije\u0161ene sukobe i spozna prirodu nekog odnosa kroz vremenski odmak. Nakon pregleda pro\u0161lih iskustava sa novom zrelo\u0161\u0107u i razumijevanjem, lak\u0161e je krenuti naprijed, popravit stare odnose i stvoriti bolju sada\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n

Razgovor o pro\u0161losti mo\u017ee pru\u017eiti olak\u0161anje, osobito starijim osobama koje su manje pokretne ili \u017eive u stara\u010dkom domu. Tako\u0111er ih mo\u017ee izvu\u0107i iz trenutne situacije i pomo\u0107i im da ponovno pro\u017eive aktivnije i sretnije dane.<\/p>\n\n\n\n

Sje\u0107anja mogu pru\u017eiti smijeh i zabavu starijim osobama, \u010dlanovima njihovih obitelji i skrbnicima. Poticanje prisje\u0107anja starijih osoba mo\u017ee se obaviti pojedina\u010dno ili u grupnim terapeutskim sesijama. Budu\u0107i da je “smijeh najbolji lijek”, stvaranje sretnih uspomena mo\u017ee u\u010diniti svaki dan lak\u0161im za sve koji se pridru\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Nostalgija mo\u017ee pobolj\u0161ati i komunikacijske vje\u0161tine. Kad osoba dijeli svoju pro\u0161lost, to pove\u0107ava njenu sposobnost komunikacije. Kada govori o svojoj pro\u0161losti, njeno sje\u0107anje se rasplamsava, a vjerojatno su uklju\u010dene i emocije. Istra\u017eivanja pokazuju da dok se starije osobe sje\u0107aju pro\u0161losti, u mozgu se stvaraju novi putovi koji poma\u017eu u komunikaciji. Tako\u0111er, to im daje priliku da vje\u017ebaju komuniciranje na na\u010din koji im je zna\u010dajan i ugodan.<\/p>\n\n\n\n

Nostalgija mo\u017ee i pove\u0107ati samopouzdanje. Starenje je proces koji za mnoge mo\u017ee biti prili\u010dno izazovan. Prisje\u0107anje poma\u017ee starijim osobama da se nose sa starenjem dok ponovno stvaraju smisao svog \u017eivota povezuju\u0107i se s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Tako\u0111er poma\u017ee ponovno potvrditi osje\u0107aj da su va\u017eni. Osim toga, dijeljenje pro\u0161losti poma\u017ee starijim osobama da razmi\u0161ljaju o svojim postignu\u0107ima i cijene ono \u0161to su u\u010dinili.<\/p>\n\n\n\n

Prisje\u0107anje tako\u0111er poma\u017ee starijim osobama da se osje\u0107aju slu\u0161anima, \u0161to opet pove\u0107ava samopo\u0161tovanje. Mo\u017eda je i to razlog da mla\u0111i prona\u0111u vrijeme za saslu\u0161ati starije osobe dok se prisje\u0107aju svoje mladosti, ma koliko im to dosadno bilo. Jer, da bi reminiscencijska terapija djelovala, netko mora biti tu da ih saslu\u0161a. I pri tome nije va\u017eno samo pasivno slu\u0161anje, ve\u0107 valja aktivno obratiti pozornost na sje\u0107anja koja dijele. To mo\u017ee pomo\u0107i starijim osobama da se osje\u0107aju povezanima i mo\u017ee ih potaknuti da budu \u017eeljniji dijeljenja svojih iskustava znaju\u0107i da postoji netko tko ih pa\u017eljivo prati.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nostalgija se mo\u017ee koristiti i u terapeutske svrhe kako bi se smanjila depresija u starijih osoba. Terapija prisje\u0107anjem \u010desto se koristi i za pacijente s demencijom. Oni koji razmi\u0161ljaju o svom \u017eivotu ‘pronalaze ve\u0107e zadovoljstvo u starosti’. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":22222,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85],"tags":[34,912,2339,80],"class_list":["post-63500","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","tag-demencija","tag-nostalgija","tag-novo-vrijeme","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63500","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63500"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63500\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63500"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63500"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63500"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}