{"id":63532,"date":"2022-07-31T09:16:00","date_gmt":"2022-07-31T07:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63532"},"modified":"2022-10-01T22:05:38","modified_gmt":"2022-10-01T20:05:38","slug":"promjene-u-pamcenju-izazivaju-velik-strah-no-najcesce-su-dio-normalnog-starenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/promjene-u-pamcenju-izazivaju-velik-strah-no-najcesce-su-dio-normalnog-starenja\/","title":{"rendered":"Promjene u pam\u0107enju izazivaju velik strah, no naj\u010de\u0161\u0107e su dio normalnog starenja"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Stara\u010dki moment&#8221; kolokvijalan je, neki ka\u017eu ageisti\u010dki, naziv za stara\u010dku zaboravljivost. Ova neugodna, ali bezopasna pojava, \u010dest je izvor panike za starije osobe koje svjesne svoje zaboravljivosti pomisle na najgore \u2013 Alzheimerovu bolest.<\/p>\n\n\n\n<p>No va\u017eno je razlikovati demenciju od benigne stara\u010dke zaboravljivosti, koja je rezultat usporavanja mentalnih procesa u starosti. Osobe sa stara\u010dkom zaboravljivo\u0161\u0107u, za razliku od dementnih osoba, imaju sposobnost pam\u0107enja novih informacija, a mogu se i sjetiti onih prije nau\u010denih, ali su pri tome ne\u0161to sporije nego u mladosti, ka\u017eu u Zavodu za javno zdravstvo Vara\u017edinske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n<p>Pam\u0107enje se definira kao &#8220;sposobnost zadr\u017eavanja i kori\u0161tenja informacija&#8221; (Hrvatska enciklopedija). Drugdje ka\u017eu da je to &#8220;mo\u0107 ili proces reprodukcije ili prisje\u0107anja onoga \u0161to je nau\u010deno i zadr\u017eano&#8221; (Rje\u010dnik Merriam-Webster). Na\u0161a sposobnost pam\u0107enja i prisje\u0107anja na\u0161e pro\u0161losti je ono \u0161to nas povezuje s na\u0161im obiteljima, na\u0161im prijateljima i na\u0161om zajednicom. Pam\u0107enje nas \u010dini onim \u0161to jesmo.<\/p><div id=\"mojev-4272818017\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Proces starenja&nbsp; prirodno je vezan sa finim promjenama u pam\u0107enju. No ponekad nas te promjene iznenade, dogode se prije no \u0161to smo ih o\u010dekivali ili je sam proces br\u017ei od o\u010dekivanog. Mnoge osobe ovaj \u0107e proces pre\u0161utjeti, druge \u0107e reagirati vrlo burno, skoro pa pani\u010dno, prenose\u0107i svoju uznemirenost na okolinu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Na pam\u0107enje utje\u010du starenje, lijekovi, traume glave&#8230;<\/h3>\n\n\n\n<p>No ono \u0161to nije dobro je \u2013 pomisliti na najgore, razra\u0111ivati crne scenarije i o\u010dekivati demenciju kada ona \u010dak nije niti pred vratima. Postoji cijeli niz stvari koje mogu uzrokovati probleme s pam\u0107enjem ili poja\u010dati normalne promjene povezane s godinama. Na primjer, ponekad promjene u pam\u0107enju mogu biti posljedica nuspojava lijekova ili postoje\u0107eg ili razvijaju\u0107eg zdravstvenog problema, kao \u0161to su depresija, tjeskoba, problemi sa spavanjem, bolesti srca, infekcije mozga, tumor na mozgu, krvni ugru\u0161ci, ozljeda glave, bolesti \u0161titnja\u010de, dehidracije ili nedostatka vitamina. Ako je to slu\u010daj, prepoznavanje i lije\u010denje stanja mo\u017ee pobolj\u0161ati pam\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Emocionalna stanja utje\u010du na pam\u0107enje<\/h3>\n\n\n\n<p>Emocionalni problemi, poput stresa, tjeskobe ili depresije, mogu u\u010diniti osobu zaboravnijom i mogu se zamijeniti s demencijom. Na primjer, netko tko je nedavno oti\u0161ao u mirovinu ili se nosi sa smr\u0107u supru\u017enika, ro\u0111aka ili prijatelja mo\u017ee se osje\u0107ati tu\u017eno, usamljeno, zabrinuto ili mo\u017ee osje\u0107ati dosadu i neispunjenost. Poku\u0161avaju\u0107i se nositi s tim \u017eivotnim promjenama, neki se ljudi osje\u0107aju zbunjeno ili zaboravno. Zbunjenost i zaboravljivost uzrokovani emocijama obi\u010dno su privremeni i nestaju kada osje\u0107aji izblijede. Emocionalne probleme mogu ubla\u017eiti podr\u0161ka prijatelja i obitelji, ali ako ti osje\u0107aji traju dulje od dva tjedna, va\u017eno je potra\u017eiti pomo\u0107 lije\u010dnika ili savjetnika, savjetuju stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mo\u017edana magla &#8211; bolest COVID-19 utje\u010de na pam\u0107enje<\/h3>\n\n\n\n<p>U novije vrijeme problemi s pam\u0107enjem mogu biti i posljedica zaraze koronavirusom \u0161to jo\u0161 nazivamo i mo\u017edanom maglom (eng. <em>brain fog<\/em>). Iako ovaj fenomen jo\u0161 nije dovoljno istra\u017een, zna se da mnogi od pogo\u0111enih imaju osje\u0107aj da vi\u0161e ne funkcioniraju kao prije i da imaju \u010deste prekide mentalnih aktivnosti. Osim problema s koncentracijom, poreme\u0107aja pronala\u017eenja rije\u010di i zaborava, mogu se pojaviti i drugi simptomi poput op\u0107e mentalne iscrpljenosti. Uz to, ovi simptomi ne poga\u0111aju samo starije osobe. Mogu zahvatiti i mlade.<\/p>\n\n\n\n<p>Novije <a href=\"https:\/\/academic.oup.com\/braincomms\/article\/4\/1\/fcab295\/6511053\">istra\u017eivanje<\/a> koje je objavila skupina njema\u010dkih istra\u017eiva\u010da sugerira da \u010dak i ljudi koji ne primje\u0107uju znakove kognitivnog o\u0161te\u0107enja mogu imati problema s pam\u0107enjem i pa\u017enjom nakon oporavka od blagog slu\u010daja COVID-19. Istra\u017eivanje je uklju\u010divalo 136 sudionika koji su regrutirani s web stranice koja se je napravljena kao igra &#8220;mozgalica&#8221; pomo\u0107u koje je, na zabavan na\u010din, trebalo utvrditi kognitivne funkcije sudionika. Prosje\u010dna starost bila je oko 30 godina. Gotovo 40 posto sudionika oporavilo se od COVID-a koji nije zahtijevao hospitalizaciju, dok ostali nisu imali COVID-19. Svi su sudionici izjavili da nemaju problema s pam\u0107enjem ili razmi\u0161ljanjem.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-42361\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/testiranje-dubrava1.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>COVID testiranje u Dubravi (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, testiranje je pokazalo da izvedba zadatka pozornosti nije bila tako dobra u skupini koja je imala COVID-19 u usporedbi s onima koji nisu. Isto tako, sudionici koji su imali COVID-19 imali su znatno lo\u0161ije rezultate u zadacima pam\u0107enja. \u010cini se da se oba ova u\u010dinka s vremenom popravljaju, pri \u010demu problem s pam\u0107enjem postaje bolji za \u0161est mjeseci, a o\u0161te\u0107enje pa\u017enje vi\u0161e ne postoji nakon devet mjeseci.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedeno istra\u017eivanje sugerira da se problemi s pam\u0107enjem i pa\u017enjom mogu pojaviti ne samo kod ljudi koji bili toliko bolesni od bolesti COVID-19 da su bili hospitalizirani te kod onih koji imaju dugotrajni COVID-19, nego i u odre\u0111enoj mjeri kod ve\u0107ine ljudi koji su imali COVID-19.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, kada nas gubitak pam\u0107enja sprje\u010dava u obavljanju svakodnevnih zadataka i na\u0161ih uobi\u010dajenih uloga u \u017eivotu, to postaje zdravstveni problem koji zahtijeva pravu lije\u010dni\u010dku procjenu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Koji su problemi s pam\u0107enjem o\u010dekivani dio normalnog starenja?<\/h3>\n\n\n\n<p>Jednostavna zaboravnost (ne mogu prona\u0107i klju\u010deve, gdje su mi nao\u010dale\u2026) mo\u017ee biti dijelom normalnog starenja, jednako kao i ka\u0161njenje, ne\u010dije ime &#8220;na vrh jezika&#8221;, zaboravljanje datuma. Postoji vi\u0161e procesa pam\u0107enja, uklju\u010duju\u0107i u\u010denje novih informacija, prisje\u0107anje informacija i prepoznavanje poznatih informacija. Svaki od ovih procesa mo\u017ee se poremetiti, \u0161to dovodi do iskustva zaborava. Postoje i razli\u010dite vrste pam\u0107enja, od kojih na svaku mo\u017ee druga\u010dije utjecati normalno starenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Osoba s obi\u010dnom stara\u010dkom zaboravljivo\u0161\u0107u tako se bez problema mo\u017ee prisjetiti doga\u0111aja iz daleke pro\u0161losti, bez problema obavlja zadatke i nema o\u0161te\u0107eno op\u0107e znanje. Istovremeno joj je te\u017ee nau\u010diti nove informacije, potrebno joj je vi\u0161e vremena za usvajanje novih znanja i vi\u0161e vremena za &#8220;va\u0111enje&#8221; novonau\u010denih informacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to, normalno starenje umjereno utje\u010de na jezik. Pod jezikom podrazumijevamo &#8220;rije\u010di, njihov izgovor i na\u010din na koji se koriste u kombinaciji da bi se razumjeli&#8221;. Razumijevanje jezika (razumijevanje pravila jezika) obi\u010dno je o\u010duvano, kao i rje\u010dnik (semanti\u010dko pam\u0107enje) i sintaksa (na\u010din na koji se rije\u010di sastavljaju).<\/p>\n\n\n\n<p>Pote\u0161ko\u0107e s pam\u0107enjem imena i pronala\u017eenjem rije\u010di u razgovoru (&#8220;na vrh jezika&#8221;) vrlo su \u010deste, a verbalna te\u010dnost (potrebno je vi\u0161e vremena da se &#8220;izvuku rije\u010di&#8221;) tako\u0111er mo\u017ee biti izmijenjena. Dok verbalna inteligencija (rje\u010dnik) ostaje nepromijenjena starenjem, brzina obrade informacija postupno se usporava (kao \u0161to su vje\u0161tine rje\u0161avanja problema). Izvr\u0161ne funkcije (planiranje, apstraktno mi\u0161ljenje) ostaju normalne za svakodnevne zadatke, ali su usporene kada se suo\u010dimo s novim zadacima ili podijeljenom pa\u017enjom. Usporenje brzine kognitivne obrade i vremena reakcije dolazi sa normalnim starenjem.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako sa\u010duvati pam\u0107enje tijekom starenja?<\/h3>\n\n\n\n<p>Najbolja stvar koju \u010dovjek mo\u017ee u\u010diniti za odr\u017eavanje zdravlja mozga je vje\u017ebanje. Mozgu koriste aerobne vje\u017ebe, najmanje dva puta tjedno. Aerobno vje\u017ebanje predstavlja tip vje\u017ebi kod kojeg se stalno pokre\u0107u velike skupine mi\u0161i\u0107a \u010dime se pove\u0107ava rad srca, plu\u0107a i mi\u0161i\u0107nih stanica i pobolj\u0161ava izdr\u017eljivost tijela. U ovoj vrsti aktivnosti energija za pokretanje mi\u0161i\u0107a dobiva se u biokemijskim reakcijama u kojima se tvari iz hrane razgra\u0111uju uz pomo\u0107 kisika.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri aerobnom vje\u017ebanju ne dolazi do boli, a osoba koja vje\u017eba se zadi\u017ee i znoji. Primjeri takvog vje\u017ebanja su: \u0161etanje, \u017eustro hodanje, tr\u010danje, plivanje, ples, aerobik, vo\u017enja biciklom i romobilom, rolanje i sl. Ovaj oblik vje\u017ebanja uklju\u010duje veliki broj ponavljanja, vje\u017ebe uklju\u010duju optere\u0107enja male kila\u017ee bez utega i male pauze izme\u0111u vje\u017ebi. Osim vje\u017ebanja, lije\u010dnici svojim starijim pacijentima savjetuju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Odr\u017eavajte dobar krvni tlak, razinu kolesterola i glukoze u krvi.<\/li><li>Prestanite pu\u0161iti i izbjegavajte prekomjerno pijenje alkohola.<\/li><li>Jedite zdravu prehranu, onu bogatu antioksidansima i maslinovim uljem. Ako je mogu\u0107e, prije\u0111ite na mediteranski tip prehrane. Rije\u010d je o prehrani koja se, pojednostavljeno, bazira na visokom unosu maslinovog ulja, izbjegavanju masti, visokom unosu ribe i posnog mesa, umjerenom unosu mlijeka i mlije\u010dnih prera\u0111evina, umjerenom unosu alkohola i visokom unosu mahunarki i \u017eitarica.<\/li><li>Odr\u017eavajte odgovaraju\u0107u te\u017einu.<\/li><li>Ostanite pozitivni.<\/li><li>Smanjite stres.<\/li><li>Spavajte dovoljno.<\/li><li>Vje\u017ebajte.<\/li><li>Vje\u017ebajte mozak, rje\u0161avajte zagonetke, kvizove, kartajte, \u010ditajte, nau\u010dite novi jezik ili svirajte novi instrument, nau\u010dite novu vje\u0161tinu ili hobi, poha\u0111ajte te\u010daj.<\/li><li>Ostanite dru\u0161tveno aktivni, dijelite hobije s istomi\u0161ljenicima, pridru\u017eite se klubovima, volontirajte.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-340391334\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gubitak pam\u0107enja povezan sa starenjem \u010desto shva\u0107amo kao gubitak dijela sebe. Ono utje\u010de na svakodnevnu prakti\u010dnu stranu \u017eivota, usporava nas i dovodi u stanje straha i nemo\u0107i. Pogotovo u svjetlu informacija iz crnih kronika o ljudima koji nestaju i gube se na rutinskim zadacima poput odlaska u trgovinu i natrag ili pri\u010da o pacijentima koji boluju od Alzheimerove bolesti i zaboravili su \u010dlanove svoje obitelji i prijatelje. Stoga ne iznena\u0111uje da su zabrinutosti zbog slabljenja sposobnosti razmi\u0161ljanja i pam\u0107enja me\u0111u glavnim strahovima koje ljudi imaju kako stare.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":47647,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1204,2339,293,80],"class_list":["post-63532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-mentalno-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-pamcenje","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63532"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63532\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/47647"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}