{"id":63557,"date":"2022-08-17T11:43:00","date_gmt":"2022-08-17T09:43:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63557"},"modified":"2022-09-28T10:49:39","modified_gmt":"2022-09-28T08:49:39","slug":"mozdani-udar-vodeci-urok-smrtnosti-starijih-osoba-u-hrvatskoj-i-prvi-uzrok-invaliditeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/mozdani-udar-vodeci-urok-smrtnosti-starijih-osoba-u-hrvatskoj-i-prvi-uzrok-invaliditeta\/","title":{"rendered":"Mo\u017edani udar: Vode\u0107i urok smrtnosti starijih osoba u Hrvatskoj i prvi uzrok invaliditeta"},"content":{"rendered":"\n<p>Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine 15 milijuna ljudi do\u017eivi mo\u017edani udar, a smrtnost od njega dose\u017ee i do \u0161est milijuna. Rije\u010d je o vode\u0107em uzroku smrtnosti kod osoba starijih od 60 godina, a peti je uzrok smrti po u\u010destalosti kod osoba starih od 15 do 59 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj je mo\u017edani udar prvi uzrok smrtnosti, prvi uzrok invaliditeta te vode\u0107i uzrok demencije. Rije\u010d je o dijagnozi koja predstavlja problem prve kategorije u javnozdravstvenom smislu te je zna\u010dajan pritisak na javnozdravstvene resurse \u0161to pokazuju i statisti\u010dki podaci koje donosimo u nastavku.<\/p>\n\n\n\n<p>Slu\u017ebene statistike kazuju da je u 2019. godini od mo\u017edanog udara u na\u0161oj zemlju umrlo 5.180 osoba, odnosno 10 posto svih umrlih. Od toga je 2.191 mu\u0161karac (8,6 posto od svih umrlih mu\u0161karaca) i 2.989 \u017eena (11,3 posto od svih umrlih \u017eena). U dobi do 65 godina od mo\u017edanog udara umrlo je 379 osoba odnosno 4,4 posto od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifi\u010dne stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su vi\u0161e u mu\u0161karaca nego u \u017eena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope vi\u0161e kod \u017eena. Godi\u0161nje se u Hrvatskoj zbog mo\u017edanog udara lije\u010di oko 13.000 osoba. Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu u Europskoj uniji.<\/p><div id=\"mojev-3339574911\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Prema Europskom udru\u017eenju kardiologa, smrtnost od mo\u017edanog udara opada na razini Europske unije, no zabrinjava \u010dinjenica da raste na razini pojedinih \u010dlanica. Mo\u017edani udar je i dalje jedan od vode\u0107ih uzroka smrti i invaliditeta u cijeloj Europi, a projekcije pokazuju da se s postoje\u0107im pristupom teret mo\u017edanog udara ne\u0107e smanjiti u sljede\u0107em desetlje\u0107u ili \u010dak ni nakon njega. Va\u017ean \u010dimbenik koji tome pridonosi je porast broja starijih ljudi u Europi, s predvi\u0111enim pove\u0107anjem od 35 posto izme\u0111u 2017. i 2050. godine. Prema trenutnim statisti\u010dkim pokazateljima, ukupan tro\u0161ak posljedica mo\u017edanog udara u Europi&nbsp; iznosi 45 milijardi eura godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sre\u0107om, postoje uvjerljivi dokazi da se mo\u017edani udar u velikoj mjeri mo\u017ee sprije\u010diti, lije\u010diti i kontrolirati, te postoji potencijal da se drasti\u010dno smanji teret mo\u017edanog udara i njegovih dugoro\u010dnih posljedica. Me\u0111utim, to zahtijeva zajedni\u010dke akcije ministarstava zdravstva, drugih vladinih tijela, znanstvenih organizacija i organizacija za potporu mo\u017edanom udaru, zdravstvenih djelatnika, klini\u010dkih i pretklini\u010dkih istra\u017eiva\u010da te farmaceutske industrije i industrije ure\u0111aja\u201c, stav je Europske organizacije za mo\u017edani udar. Zato je prihva\u0107en i Europski akcijski plan za mo\u017edani udar 2018-2030 koji za svojeg mandata namjerava smanjiti broj mo\u017edanih udara za 10 posto, lije\u010diti 90 ili vi\u0161e posto pacijenata s mo\u017edanim udarom u posebnim jedinicama primarne zdravstvene skrbi i ustrojiti nacionalne planove s definiranim lancima aktivnostima od primarne prevencije do \u017eivota pacijenata nakon mo\u017edanog udara.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je zapravo mo\u017edani udar?<\/h3>\n\n\n\n<p>Mo\u017edani udar se doga\u0111a kada ne\u0161to promijeni na\u010din na koji krv te\u010de kroz mozak. Krv donosi kisik i hranjive tvari u mo\u017edane stanice. Ako krv ne mo\u017ee te\u0107i do nekog dijela mozga, stanice koje ne primaju dovoljno kisika pate i na kraju umiru. Ako su mo\u017edane stanice samo kratko vrijeme bez kisika, ponekad se mogu oporaviti. Ali mo\u017edane stanice koje su umrle vi\u0161e se ne mogu o\u017eivjeti. Zbog toga osobe koje su do\u017eivjele mo\u017edani udar mogu imati problema s govorom, razmi\u0161ljanjem ili hodanjem.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoje dvije glavne vrste mo\u017edanog udara. Naj\u010de\u0161\u0107a vrsta, ishemijska, uzrokovana je krvnim ugru\u0161kom ili su\u017eenjem krvne \u017eile (arterije) koja vodi do mozga. To sprje\u010dava protok krvi u druge dijelove mozga i sprje\u010dava dolazak potrebnog kisika i hranjivih tvari do mo\u017edanih stanica. Blokade koje uzrokuju ishemijske mo\u017edane udare proizlaze iz stvaranja ugru\u0161ka unutar krvne \u017eile mozga ili vrata \u0161to se naziva trombozom. Postoji mogu\u0107nost i stenoze, kako se naziva ozbiljno su\u017eenje arterije u mozgu ili koja vodi do mozga, zbog masnih naslaga koje obla\u017eu stjenke krvnih \u017eila. <\/p>\n\n\n\n<p>Drugi uzrok mo\u017ee biti hemoragijske prirode. Naj\u010de\u0161\u0107e je u pitanju puknuta krvna \u017eila koja uzrokuje krvarenje u mozgu. Ovaj prekid u \u017eili tako\u0111er sprje\u010dava kisik i hranjive tvari da do\u0111u do mo\u017edanih stanica.<\/p>\n\n\n\n<p>Ponekad simptomi mo\u017edanog udara traju samo nekoliko minuta, a zatim nestanu. Kako doznajemo od stru\u010dnjaka, to se naziva prolazni ishemijski napad (TIA). Kolokvijalno ga laici nazivaju i mini-mo\u017edanim udarom. TIA je hitan medicinski slu\u010daj. Ako se TIA ne lije\u010di brzo, za nekoliko sati ili dana mo\u017ee uslijediti veliki mo\u017edani udar koji mo\u017ee nanijeti veliku \u0161tetu pacijentu ili ga \u010dak i usmrtiti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako se mo\u017ee sprije\u010diti mo\u017edani udar?<\/h3>\n\n\n\n<p>Neki \u010dimbenici rizika za mo\u017edani udar, poput dobi, rase i obiteljske anamneze, ne mogu se kontrolirati. Ali mo\u017eemo promijeniti svoje navike i tako smanjiti rizik od ove bolesti. Zapravo, nema mudrosti, valjalo bi se pridr\u017eavati osnovnih naputaka koji i ina\u010de va\u017ee za vo\u0111enje takozvanog zdravog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Kontrolirajte svoj krvni tlak. \u010cesto ga provjeravajte. Ako je visok, slijedite savjet lije\u010dnika kako biste ga sveli u normalne vrijednosti. Lije\u010denje visokog krvnog tlaka smanjuje rizik od mo\u017edanog udara i sr\u010danih bolesti.<\/li><li>Prestanite pu\u0161iti. Pu\u0161enje pove\u0107ava rizik od mo\u017edanog udara. Nikada nije kasno odustati.<\/li><li>Kontrolirajte kolesterol. Ako imate visok kolesterol, lije\u010dnik \u0107e vam pomo\u0107i sniziti ga. Kolesterol, vrsta masno\u0107e u krvi, mo\u017ee se nakupiti na stijenkama arterija. S vremenom to mo\u017ee blokirati protok krvi i dovesti do mo\u017edanog udara.<\/li><li>Va\u017eno je kontrolirati \u0161e\u0107ernu bolest. Nelije\u010deni dijabetes mo\u017ee o\u0161tetiti krvne \u017eile i dovesti do su\u017eenja arterija i mo\u017edanog udara. Slijedite preporuke svog lije\u010dnika za dr\u017eanje dijabetesa pod kontrolom.<\/li><li>Jedite zdravu hranu. Jedite hranu s niskim udjelom kolesterola i zasi\u0107enih masti. Svaki dan uklju\u010dite raznovrsno vo\u0107e i povr\u0107e.<\/li><li>Vje\u017ebajte redovito. Poku\u0161ajte u\u010diniti tjelesnu aktivnost dijelom svoje svakodnevice. Radite stvari koje volite; na primjer, brzo hodajte, vozite bicikl ili plivajte. Razgovarajte sa svojim lije\u010dnikom ako niste vje\u017ebali, a \u017eelite zapo\u010deti s intenzivnim programom ili pove\u0107ati tjelesnu aktivnost.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ako ste u pro\u0161losti imali mo\u017edani udar, va\u017eno je smanjiti rizik od drugog mo\u017edanog udara koji mo\u017ee nanijeti i puno ve\u0107u \u0161tetu od prvog.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to nakon mo\u017edanog udara?<\/h3>\n\n\n\n<p>Mo\u017edani udar mo\u017ee uzrokovati niz zdravstvenih problema. Kako \u0107e mo\u017edani udar utjecati na osobu ovisi o tome koji je dio mozga o\u0161te\u0107en. Netko tko je imao mo\u017edani udar mo\u017ee biti paraliziran ili imati slabost, obi\u010dno na jednoj strani tijela. Takav pacijent bi mogao imati problema s govorom ili kori\u0161tenjem rije\u010di. Mogu postojati i problemi s gutanjem, ali i uko\u010denost te bol.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to, mo\u017edani udar mo\u017ee uzrokovati probleme s mi\u0161ljenjem, svjesno\u0161\u0107u, pa\u017enjom, u\u010denjem, prosu\u0111ivanjem i pam\u0107enjem. Netko tko je imao mo\u017edani udar mo\u017ee se osje\u0107ati depresivno ili mu je te\u0161ko kontrolirati emocije. Depresija nakon mo\u017edanog udara mo\u017ee biti vi\u0161e od op\u0107e tuge koja je posljedica mo\u017edanog udara. To je ozbiljan problem u pona\u0161anju koji mo\u017ee sprije\u010diti oporavak i rehabilitaciju te \u010dak dovesti do samoubojstva.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoji puno razli\u010ditih na\u010dina kako pomo\u0107i ljudima da ozdrave nakon mo\u017edanog udara. Mnogi tretmani zapo\u010dinju u bolnici i nastavljaju se kod ku\u0107e. Lijekovi i fizikalna terapija mogu pomo\u0107i u pobolj\u0161anju ravnote\u017ee, koordinacije i problema s govorom i kori\u0161tenjem rije\u010di. Radna terapija mo\u017ee olak\u0161ati stvari poput kupanja ili kuhanja. Neki se ljudi potpuno oporave ubrzo nakon mo\u017edanog udara. Drugima su potrebni mjeseci ili \u010dak godine. No, ponekad je \u0161teta toliko ozbiljna da terapija zapravo ne mo\u017ee pomo\u0107i pa je i u ovom slu\u010daju prevencija najbolja strategija.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Va\u017eno je biti informiran<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema navodima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svjesnost o simptomima mo\u017edanog udara spa\u0161ava \u017eivote! Na pobolj\u0161anje ishoda mo\u017edanog udara mo\u017ee se utjecati znatno prije nego pacijent uop\u0107e do\u0111e u kontakt sa zdravstvenim stru\u010dnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi pove\u0107ava dostupne mogu\u0107nosti lije\u010denja, smanjuju\u0107i rizik od smrti i invaliditeta.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePristup zdravstvenoj skrbi izazov je kojem se potrebno posvetiti iz vi\u0161e aspekata. Financijske barijere sprje\u010davaju otkrivanje i tretiranje rizi\u010dnih faktora, ali i sam pristup specijalisti\u010dkoj skrbi kod mo\u017edanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije mo\u017edanog udara znatno smanjuje pojedina\u010dne i op\u0107e tro\u0161kove mo\u017edanog udara\u201c, navode u HZJZ.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">U Hrvatskoj postoji udruga koja poma\u017ee osobama koje su pre\u017eivjele mo\u017edani udar<\/h3>\n\n\n\n<p>U Zagrebu je 2016. godine osnovana <a href=\"https:\/\/mozdanival.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Udruga Mo\u017edani val<\/a> i prva je udruga kojoj je cilj aktivnim djelovanjem u informiranju, edukaciji, istra\u017eivanju i suradnji pru\u017eiti potrebnu podr\u0161ku u suo\u010davanju s posljedicama mo\u017edanog udara te svladavanju prepreka u resocijalizaciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako navode u svojoj prezentaciji, udrugu je osnovala grupa osoba razli\u010ditih iskustava s mo\u017edanim udarom ali s jasnom spoznajom o potrebi pru\u017eanja sveobuhvatne i organizirane pomo\u0107i u suo\u010davanju s posljedicama mo\u017edanog udara. Udruga \u017eeli unaprijediti kvalitetu \u017eivota osoba nakon mo\u017edanog udara te razvijati svijesti o zna\u010denju posljedica i va\u017enosti pru\u017eanja sustavne dru\u0161tvene podr\u0161ke. <\/p>\n\n\n\n<p>Kontakt broj Mo\u017edanog vala je 099 3470 970 od ponedjeljka do petka u vremenu od 12 do 16 sati, a adresa elektroni\u010dke po\u0161te je mozdani.val@gmail.com.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2117509870\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mo\u017edani udar mo\u017ee uzrokovati niz zdravstvenih problema. Kako \u0107e mo\u017edani udar utjecati na osobu ovisi o tome koji je dio mozga o\u0161te\u0107en. Netko tko je imao mo\u017edani udar mo\u017ee biti paraliziran ili imati slabost, obi\u010dno na jednoj strani tijela. Takav pacijent bi mogao imati problema s govorom ili kori\u0161tenjem rije\u010di. Mogu postojati i problemi s gutanjem, ali i uko\u010denost te bol.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":31755,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[988,2339],"class_list":["post-63557","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-mozdani-udar","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63557"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63557\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}