{"id":64550,"date":"2022-10-25T13:40:20","date_gmt":"2022-10-25T11:40:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=64550"},"modified":"2022-10-25T13:40:20","modified_gmt":"2022-10-25T11:40:20","slug":"konzumacija-mesa-je-pogubna-za-klimu-moze-li-vegetarijanstvo-spasiti-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/10\/konzumacija-mesa-je-pogubna-za-klimu-moze-li-vegetarijanstvo-spasiti-svijet\/","title":{"rendered":"Konzumacija mesa je pogubna za klimu. Mo\u017ee li vegetarijanstvo spasiti svijet?"},"content":{"rendered":"\n<p>Sve vi\u0161e ljudi ne jede meso. Jesu li vegetarijanci doista najve\u0107i borci protiv klimatskih promjena? I koliko je uop\u0107e za klimu \u0161tetna konzumacija mesa?<\/p>\n\n\n\n<p>Globalna potro\u0161nja mesa znatno je porasla posljednjih desetlje\u0107a. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), potro\u0161nja po glavi stanovnika gotovo se udvostru\u010dila: s oko 23,1 kilograma (kg) godi\u0161nje ranih 1960-ih na 43,2 kg u 2019. godini. Glavni razlog je rast prosperiteta u mnogim zemljama, \u0161to mijenja prehrambene navike mnogih ljudi. \u0160to je dru\u0161tvo bogatije, to se jede vi\u0161e mesa, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/je-li-konzumacija-mesa-stvarno-pogubna-za-klimu\/a-63545006\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema jednoj prognozi, potro\u0161nja po glavi stanovnika za 2022. godinu iznosit \u0107e 69,5 kg. Istovremeno \u0107e se u siroma\u0161nim zemljama u istom razdoblju konzumirati samo 27,6 kg mesa po glavi stanovnika.<\/p><div id=\"mojev-1803024101\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Emisije stakleni\u010dkih plinova<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema FAO-u, <strong>sto\u010darstvo je zaslu\u017eno za 14,5 posto svih emisija stakleni\u010dkih plinova<\/strong> koje je izazvao \u010dovjek. Osim uglji\u010dnog dioksida (CO2), \u0161tetni plinovi koji tu nastaju su metan (CH4) i du\u0161ikov oksid (N2O). Smatra se da oba ova plina utje\u010du na klimatske promjene sli\u010dno kao CO2. Iako se metan i du\u0161ikov oksid zadr\u017eavaju u atmosferi mnogo kra\u0107e od CO2, njihov je u\u010dinak mnogo ja\u010di: stoga se smatra da je metan oko 25 puta pogubniji za klimu od uglji\u010dnog dioksida, a du\u0161ikov oksid skoro 300 puta.<\/p>\n\n\n\n<p>Efekt svih stakleni\u010dkih plinova se pretvara u ekvivalente CO2 (CO2eq) kako bi se statisti\u010dki, odnosno u brojevima, izrazio utjecaj \u0161tetnih plinova na klimu. Najve\u0107i dio \u0161tetnih emisija u sto\u010darstvu proizlazi iz proizvodnje hrane za \u017eivotinje (58 posto) i fermentacije tijekom procesa varenja kod \u017eivotinja (31 posto). Konkretno, pre\u017eiva\u010di kao \u0161to su <strong>goveda, ovce i koze proizvode velike koli\u010dine metana<\/strong>. Tu su i plinovi koji se osloba\u0111aju prilikom prerade i transporta gnojiva (7 posto) i skladi\u0161tenja (4 posto). Izme\u0111u ostalog i zbog velike mase \u017eivotinja, oko 87 posto emisija metana i du\u0161ikovog oksida u sto\u010darstvu osloba\u0111a se uzgojem goveda.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, ove brojke se ne mogu izjedna\u010diti s emisijama \u0161tetnih plinova do kojih dolazi potro\u0161njom mesa, jer se odnose na sto\u010darstvo u cjelini. Spomenute emisije uklju\u010duju i proizvodnju drugih \u017eivotinjskih proizvoda kao \u0161to su mlijeko, sir, \u017eelatin ili vuna. Na krave muzare otpada veliki dio emisije metana koji nastaje prilikom uzgoja goveda.<\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017ee se re\u0107i da sto\u010darstvo s udjelom od oko 15 posto daje zna\u010dajan doprinos globalnoj emisiji stakleni\u010dkih plinova, koje je stvorio \u010dovjek. Njihov udio je gotovo jednako velik kao i udio \u0161tetnih plinova, koji nastaju u prometu na svjetskoj razini.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Odustati od mesa?<\/h3>\n\n\n\n<p>Sami pogled na emisije stakleni\u010dkih plinova u sto\u010darstvu ne daje odgovor na ovo pitanje, jer se, kao \u0161to smo vidjeli, one ne mogu pripisati samo konzumaciji mesa. Slika postaje vidljivija ako se usporede bilance emisija \u0161tetnih plinova razli\u010dite biljne i \u017eivotinjske hrane, kao u studiji objavljenoj 2021. godine u \u010dasopisu <em>Nature Food<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Dolazi se do zaklju\u010dka da je biljna hrana odgovorna za samo 29 posto emisija stakleni\u010dkih plinova, koji se osloba\u0111aju tijekom proizvodnje hrane. 57 posto dolazi od uzgoja i dr\u017eanja krava, svinja i druge stoke, uklju\u010duju\u0107i proizvodnju sto\u010dne hrane. Prema tome, samo proizvodnja govedine \u010dini oko \u010detvrtinu ukupnih globalnih emisija \u0161tetnih plinova koji nastaju u procesu proizvodnje hrane. Studija navodi uzgoj ri\u017ee kao drugi najve\u0107i uzrok emisije stakleni\u010dkih plinova s udjelom od oko 12 posto, ispred ostalih vrsta mesa kao \u0161to su svinjetina, perad i proizvodnja ovaca ili mlijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, studija razmatra samo ukupne globalne bilance emisije razli\u010ditih vrsta hrane. Ako se podaci ra\u0161\u010dlane na jedan kilogram odgovaraju\u0107e vrste mesa ili \u017eitarice, pokazuje se ne\u0161to druga\u010dija slika. Pa ipak i s ra\u0161\u010dlanjivanjem namirnica, proizvodnja gove\u0111eg mesa ostaje daleko najve\u0107i &#8220;krivac&#8221; stakleni\u010dkih plinova sa 99,48 kg CO2 ekvivalenta po kilogramu mesa \u2013 \u0161to je dvostruko vi\u0161e od drugog najve\u0107eg zaga\u0111iva\u010da, janjetine ili ov\u010detine (39,72 kg).<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, emisijska bilanca svinjetine i peradi, s 12,31 kg odnosno 9,87 kg CO2eq po kilogramu, povoljniji je od sira (23,88 kg) ili ribe iz uzgoja (13,63 kg). Potro\u0161nja mesa nije ista kod svih vrsta mesa. Svatko tko jede perad umjesto govedine mo\u017ee pobolj\u0161ati svoj osobni emisijski odnosno klimatski balans: i to za oko 0,8 tona CO2eq uz prosje\u010dnu globalnu potro\u0161nju govedine od 9 kg godi\u0161nje. U Europi i Sjevernoj Americi, gdje je prosje\u010dna potro\u0161nja govedine ve\u0107a, potpunom zamjenom vrste mesa bi se izbjegle emisije od 1,2 tone CO2eq u Europi i 3,3 t CO2eq u SAD-u po glavi stanovnika godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Biljna hrana ima puno bolju bilancu<\/h3>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, daljnje usporedne tako\u0111er pokazuje da skoro sve vrste biljne hrane imaju daleko bolji emisijski balans \u0161tetnih plinova od namirnica \u017eivotinjskog podrijetla. Proizvodnja jednog kilograma ri\u017ee &#8220;skrivi&#8221; 4,45 kg CO2eq, \u0161to je manje od polovine proizvodnje jednog kilograma peradi. Dakle, ako nikako ne jedete meso, mo\u017eete jo\u0161 vi\u0161e smanjiti svoj osobni CO2-otisak: u svjetskom prosjeku za 1,1 tonu, u Europi za 1,8 tona a u Sjevernoj Americi za \u010dak 4 tone CO2eq.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cetiri tone emisije stakleni\u010dkih plinova \u2013 to je koli\u010dina koju prosje\u010dni Indijac prouzro\u010di tijekom dvije godine i \u010detiri mjeseca u svim podru\u010djima \u017eivota. U Etiopiji 31 osoba emitira istu koli\u010dinu stakleni\u010dkih plinova koliko u Sjevernoj Americi to napravi samo jedan stanovnik koji jede meso.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi se do 2050. postigla neutralnost stakleni\u010dkih plinova, svaka osoba na Zemlji bi smjela emitirati vi\u0161e od dvije tone CO2eq godi\u0161nje \u2013 odnosno tek ne\u0161to vi\u0161e od koli\u010dine stakleni\u010dkih plinova koju prouzro\u010di prosje\u010dan Europljanin konzumacijom mesa.<\/p>\n\n\n\n<p>Izbjegavanje posebice govedine, janjetine i ov\u010detine mo\u017ee \u010dak imati i druge pozitivne efekte na okoli\u0161 i klimu &#8211; zato \u0161to je za proizvodnju ovih vrsta mesa potrebno oko 116 puta vi\u0161e zemlje nego, na primjer, za uzgoj ri\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema novoj studiji UN-ovog Programa za okoli\u0161 (UNEP), sto\u010darstvo koristi 78 posto svih poljoprivrednih povr\u0161ina na svijetu. Prirodna stani\u0161ta se uni\u0161tavaju zbog progresivnog \u0161irenja oranica i pa\u0161njaka. Upotreba gnojiva i pesticida na ovim podru\u010djima dodatno pove\u0107ava smanjenje biodiverziteta.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak<\/h3>\n\n\n\n<p>Globalna proizvodnja mesa, u usporedbi s drugom hranom, ima veliki udio u globalnim emisijama stakleni\u010dkih plinova. Ne samo \u0161to doprinosi klimatskoj krizi, ve\u0107 ona direktno uni\u0161tava okoli\u0161. Odustajanjem od mesa bi posebno ljudi koji jedu mnogo mesa, mogli zna\u010dajno smanjiti svoj osobni &#8220;doprinos&#8221; klimatskoj krizi. Jednostavna zamjena govedine drugim vrstama mesa ve\u0107 bi zna\u010dila smanjenje velikih koli\u010dina stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Provjera \u010dinjenica: za\u0161tita klime i \u0161to ja tu mogu u\u010diniti?<\/h3>\n\n\n\n<p>Kada bi postali vegetarijanci, prosje\u010dni Europljanin (sa 6,61 tona CO2eq godi\u0161nje) i stanovnik Sjeverne Amerike (sa 14,2 tona CO2eq godi\u0161nje) mogli bi izbje\u0107i vi\u0161e od \u010detvrtine vlastitih godi\u0161njih emisija stakleni\u010dkih plinova. Me\u0111utim, ne smijemo zaboraviti da u drugim podru\u010djima \u017eivota emitiramo znatno vi\u0161e stakleni\u010dkih plinova i to u mnogo kra\u0107em vremenu: svatko onaj tko pre\u0111e oko 10.000 kilometara godi\u0161nje ili samo jednom leti iz Europe do New Yorka i natrag, ve\u0107 ima vi\u0161e od dvije tone CO2eq na svom klimatskom ra\u010dunu. Ako odletite na odmor iz Europe u Aziju ili Ju\u017enu Ameriku \u2013 to su ve\u0107 4 tone. Takvim putovanjima Europljani u roku od nekoliko sati \u0161alju u atmosferu istu koli\u010dinu \u0161tetnih plinova koju su u\u0161tedjeli nakon dvije godine &#8211; bez mesa.<\/p>\n<div id=\"mojev-2578857478\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Biljna hrana odgovorna je za samo 29 posto emisija stakleni\u010dkih plinova, koji se osloba\u0111aju tijekom proizvodnje hrane. 57 posto dolazi od uzgoja i dr\u017eanja krava, svinja i druge stoke.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":27821,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1405,443,1592,422],"class_list":["post-64550","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-klimatske-promjene","tag-meso","tag-poljoprivreda","tag-vegetarijanstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64550"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64550\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/27821"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}