{"id":66705,"date":"2022-12-02T22:18:00","date_gmt":"2022-12-02T21:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=66705"},"modified":"2023-01-09T00:17:35","modified_gmt":"2023-01-08T23:17:35","slug":"salabahter-za-starije-kako-lako-prepoznati-lazne-vijesti-na-internetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/12\/salabahter-za-starije-kako-lako-prepoznati-lazne-vijesti-na-internetu\/","title":{"rendered":"\u0160alabahter za starije: Kako lako prepoznati la\u017ene vijesti na internetu"},"content":{"rendered":"\n<p>Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Nature u o\u017eujku 2021. otkrilo je da mnogi ljudi dijele dezinformacije na dru\u0161tvenim mre\u017eama jer ne obra\u0107aju pozornost na sadr\u017eaj. Manje je vjerojatno da \u0107e isti ti ljudi dijeliti dezinformacije kada ih se upita da procijene istinitost naslova te vijesti ili priloga. Razlog je jednostavan \u2013 ljudi nemaju naviku odvojiti vrijeme za procjenu kvalitete i istinitosti sadr\u017eaja kojeg konzumiraju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ranije objavljena studija koju su vodili znanstvenici s Princetona i Sveu\u010dili\u0161ta New York, upravo je osobe starije od 50 godina ozna\u010dila kao one sklone dijeljenju dezinformacija. Zato svojim \u010ditateljima savjetujemo: odvojite vrijeme, provjerite informacije s dru\u0161tvenih mre\u017ea i portala kroz pet lakih koraka.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to znate o internetskoj stranici koja je objavila informaciju?<\/h3>\n\n\n\n<p>Je li rije\u010d o pouzdanom izvoru koji ima objavljen popis novinara, adresu i glavnog urednika? Odgovara li netko za objavljene informacije? Sve su to pitanja koja valja postaviti prije nego \u0161to informaciju s nekog portala uzmete kao istinitu.<\/p><div id=\"mojev-3968448059\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>I pri tome treba znati da dezinformacije mogu do\u0107i s vi\u0161e mjesta. Nije ih dovoljno izbjegavati tamo gdje mislite da \u0107e biti. Najbolje je imati filter kroz koji sve informacije prolaze. Osim toga provjerite je li stranica registrirana u Hrvatskoj. Ako joj adresa zavr\u0161ava na <strong>.com<\/strong>, takvu domenu je mogu\u0107e kupiti posve anonimno. Nasuprot tomu, domene koje zavr\u0161avaju na <strong>.hr<\/strong> ne mogu se kupiti bez da <em>registraru<\/em> ne dostavite osnovne podatke o osobi ili tvrtki koja \u0107e stajati iza nje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako vam je ne\u0161to posve nevjerojatno u sadr\u017eaju vijesti, razmislite je li rije\u010d o satiri ili ironi\u010dnom komentaru. Smije\u0161nu sliku ili \u010dlanak pisan kao \u0161alu lako je zamijeniti za stvarne vijesti, pogotovo ako \u010ditate samo naslove i gledate fotografije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">I fotografije mogu biti nevjerodostojne<\/h3>\n\n\n\n<p>Da, ponekad ne mo\u017eete vjerovati ni vlastitim o\u010dima. Alati za fotografsku obradu i manipulaciju \u0161iroko su dostupni. Potra\u017eite nepovezane kutove i\/ili \u010dudno osvjetljenje kako biste otkrili jesu li slike iskrivljene. Opet, provjerite izvor i kontekst. Je li rije\u010d o dijelu fotografije koji vas zbog nedostatka cjeline mo\u017ee dovesti do krivog zaklju\u010dka?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Odvojite \u010dinjenice od mi\u0161ljenja<\/h3>\n\n\n\n<p>Shvatite razliku izme\u0111u mi\u0161ljenja i \u010dinjenica, posebno zato \u0161to svatko mo\u017ee objavljivati sadr\u017eaj na internetu. Postoji ne\u0161to \u0161to se zove lateralno \u010ditanje, a nije ni\u0161ta drugo nego provjera informacije koju \u010ditate kroz druge pouzdane izvore. Klju\u010dna pitanja koja si morate postaviti dok to \u010dinite: &#8220;Tko stoji iza informacija? Koji su dokazi? \u0160to ka\u017eu drugi izvori?&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Dobro je pratiti i stranice koje se ciljano bave razotkrivanjem la\u017enih vijesti poput portala Faktograf.hr. Tako \u0107ete biti na vrijeme informirani o opasnostima dezinformacijskih kampanja, a s vremenom \u0107ete i razviti vje\u0161tinu odvajanja informacijskog sme\u0107a od \u010dinjenica i vrijednih interpretacija. Zavirite i nekad u &#8220;zastarjele&#8221; izvore znanja i informacija kao \u0161to su \u2013 knji\u017enice.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, knji\u017enice i brojne organizacije civilnog dru\u0161tva u Hrvatskoj \u010desto nude i besplatne te\u010dajeve i radionice na kojima mo\u017eete saznati vi\u0161e o tome kako ne nasjesti na la\u017ene vijesti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zastanite prije reakcije<\/h3>\n\n\n\n<p>Zastanite, razmislite i ponekad se suzdr\u017eite od dijeljenja i klikanja. U vremenu kada je medijski sadr\u017eaj prete\u017eno besplatan, \u010ditatelj je roba. Va\u0161i klikovi, komentari, reakcije na Facebooku (pa makar i negativne) dio su statistike na temelju koje ogla\u0161iva\u010di i ogla\u0161iva\u010dki sustavi kupuju oglasni\u00a0prostor na portalima. Zbog toga je sve vi\u0161e \u010dlanaka \u010dija funkcija nije informiranje \u010ditatelja, nego izazivanje njegove reakcije u digitalnom svijetu. Ako prijatelji ili obitelj dijele dezinformacije na internetu, ponudite im kvalitetne izvore za provjeru \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Budite svjesni botova i trolova<\/h3>\n\n\n\n<p>Botovi su la\u017eni automatizirani ra\u010duni (profili) na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Prepoznajemo ih tako \u0161to su uglavnom kratko na dru\u0161tvenim mre\u017eama, imaju malo pratitelja i uglavnom nemaju ili imaju nevjerodostojne osobne fotografije. \u010cesto su im korisni\u010dka imena \u010dudna i pi\u0161u besmislene hu\u0161ka\u010dke komentare. Botovi i trolovi su na dru\u0161tvenim mre\u017eama kako bi &#8220;prodali&#8221; svoju pri\u010du, pokretali i odr\u017eavali dezinformacijske kampanje i, uglavnom, stvarali probleme. Za razliku od botova, iza trolerskih profila stoje prave \u017eive osobe koje, uglavnom, sakrivaju svoj identitet. Zbog toga razmislite je li pametno dijeliti informacije koje objavljuju profili koji bi lako mogli odgovarati opisu bota ili trola.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\">Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cS godinama bolji &#8211; Aktivno i zdravo starenje\u201d<\/div>\n<div id=\"mojev-886468460\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za razliku od botova, iza trolerskih profila stoje prave \u017eive osobe koje, uglavnom, sakrivaju svoj identitet. Zbog toga razmislite je li pametno dijeliti informacije koje objavljuju profili koji bi lako mogli odgovarati opisu bota ili trola.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":39305,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,2853],"tags":[498,982,1333],"class_list":["post-66705","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-zivim-ucim-rastem","tag-facebook","tag-fake-news","tag-medijska-pismenost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66705","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66705"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66705\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66705"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66705"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66705"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}