Iako smo skloni starenje povezivati s propadanjem tjelesnih funkcija i smanjenim mogu\u0107nostima, pozne godine donose i neke sjajne stvari. Kada je u pitanju pam\u0107enje emocionalnih slika, s godinama smo skloniji, kako to pjesma ka\u017ee, pamtiti samo sretne dane. Tri kalifornijska psihologa otkrila su da su, u usporedbi s mla\u0111im odraslim osobama, starije osobe sklonije imati vi\u0161e sretnih sje\u0107anja, nego negativnih.<\/p>\n\n\n\n
Pokazalo je to 2015. godine i na\u0161e veliko istra\u017eivanje o \u017eivotu u biv\u0161oj dr\u017eavi. Prisjetimo se, anonimno smo ispitali vi\u0161e od 2200 osoba, a izme\u0111u njih smo izdvojili vi\u0161e od 1700 gra\u0111ana Hrvatske (1097) i BiH (617) starijih od 45 godina. Njihove smo stavove o \u017eivotu u SFRJ uobli\u010dili u izvje\u0161taj sa zasebnim podacima za svaku dr\u017eavu. Razlog je taj \u0161to upravo oni imaju iskustvo potpunog odrastanja i \u017eivota u biv\u0161em sistemu.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati istra\u017eivanja iznenadili su mnoge. Naime, na\u0161i ispitanici iz Hrvatske gotovo da se nisu mogli sjetiti niti jedne negativne \u010dinjenice o \u017eivotu u Jugoslaviji pa im je \u010dak i \u017eivot u jednopartijskom neslobodnom sustavu u 21. stolje\u0107u bio prihvatljiv. Naime, u istra\u017eivanju je \u010dak 74 posto ispitanika iz Hrvatske s ozbiljnim iskustvom \u017eivota u SFRJ izjavilo da bi, pod odre\u0111enim uvjetima, ponovno moglo \u017eivjeti u dru\u0161tvu s jednom politi\u010dkom strankom.<\/p>\n\n\n\n
“Od niza ponu\u0111enih vrijednosti koje su nekad vi\u0161e cijenile, hrvatski ispitanici su naj\u010de\u0161\u0107e ozna\u010dili sigurnost posla (88%), a potom i javno zdravlje (78%). Dalje na ljestvici slijede prijateljstvo (72%), ekonomska sigurnost (72%) i solidarnost (71%). \u010cak 67% ispitanih hrvatskih gra\u0111ana starijih od 45 godina misli da su se nekad vi\u0161e uva\u017eavali stariji kao i to da je obrazovanje bilo vi\u0161e cijenjeno. Da su nekad bila afirmiranija prava seksualnih manjina (LGBT) misli svega 2% ispitanih, dok ih 12% misli kako je sloboda govora bila na ve\u0107oj cijeni. \u010cak 39% ispitanih misli da se je polo\u017eaj \u017eena pogor\u0161ao, dok ih 21% misli kako je pred \u017eenama danas vi\u0161e mogu\u0107nosti. 34% misli da je polo\u017eaj \u017eena jednak kao i prije”, stoji u rezultatima istra\u017eivanja “Je li nam nekad bilo bolje?”<\/p>\n\n\n\n
I dok se dobar dio ovih odgovora, istini za volju, mo\u017ee staviti pod nazivnik protesta, prvenstveno zbog razo\u010daranja u novonastale dr\u017eave, u nastaloj javnoj raspravi zamijetili smo velik dio starijih gra\u0111ana koji su zaista za\u017emirili na sve mane biv\u0161e dr\u017eave pa su ih \u010dak predstavljali i prednostima.<\/p>\n\n\n\n
Fenomen “ru\u017ei\u010dastih nao\u010dala za gledanje u pro\u0161lost”, dobro je dokumentiran i ve\u0107 smo ga nekoliko puta analizirali u na\u0161im prilozima, prvenstveno kroz iskustvenu komparaciju i vremensku lentu na kojoj se ona odvija. No kada je rije\u010d o starijim osobama, znanstvenici su detektirali jo\u0161 jedan proces.<\/p>\n\n\n\n
Pristranost pam\u0107enja koja favorizira prisje\u0107anje pozitivnih slika, utvrdili su to kalifornijski psiholozi s po\u010detka na\u0161e pri\u010de, pove\u0107ava se u sukcesivno starijim dobnim skupinama. Konkretne podatke ovog istra\u017eivanja mogu\u0107e je prona\u0107i u lipanjskom izdanju \u010dasopisa Journal of Experimental Psychology: General<\/em> iz 2003. godine, a koji izdaje Ameri\u010dka psiholo\u0161ka udruga (APA).<\/p>\n\n\n\n Uz to, psiholozi su dokumentirali tendenciju starijih ljudi da u\u010dinkovitije kontroliraju svoje emocije nego mla\u0111i ljudi, i to metodom odr\u017eavanja pozitivnih i smanjenjem negativnih osje\u0107aja. Istra\u017eiva\u010di predvo\u0111eni dr. Susan Turk Charles<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Kalifornije u Irvineu \u017eeljeli su razumjeti za\u0161to i kako se to doga\u0111a pa su se usredoto\u010dili na ulogu pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n Charles i njezini kolege proveli su dva istra\u017eivanja kako bi ispitali dobne razlike u pam\u0107enju pozitivnih, negativnih i neutralnih slika ljudi, \u017eivotinja, prirodnih scena i ne\u017eivih predmeta. Na primjer, me\u0111u slikama ljudi, pozitivna slika prikazuje mu\u0161karca i dje\u010daka na pla\u017ei kako gledaju galebove iznad njih; negativna slika prikazuje par koji izgleda tu\u017eno dok stoje na groblju i zure u nadgrobni spomenik; a neutralna slika prikazivala je ronioce kako provjeravaju svoju opremu pokraj doka.<\/p>\n\n\n\n U oba eksperimenta, psiholozi su sudionicima prvo pokazali slike. Zatim su testirali pam\u0107enje (koliko su se sjetili) i prepoznavanje po pam\u0107enju (jesu li iz ve\u0107e skupine slika izdvojili one koje su ranije vidjeli).<\/p>\n\n\n\n Prvo je istra\u017eivanje na ku\u0161nju stavilo 144 sudionika u skupinama od 18-29, 41-53 i 65-80 godina. Starije odrasle osobe prisjetile su se manje negativnih slika u odnosu na pozitivne i neutralne slike. Za starije odrasle osobe, prepoznavanje po sje\u0107anju tako\u0111er se smanjilo za negativne slike. Kao rezultat toga, mla\u0111e odrasle osobe su bolje pamtile negativne slike.<\/p>\n\n\n\n U drugom istra\u017eivanju u kojem su sudjelovala 64 sudionika (podjednako podijeljenih izme\u0111u dobi 19-30 i dobi 63-86), znanstvenici su istra\u017eili utjecaj raspolo\u017eenja na pam\u0107enje i prepoznavanje po pam\u0107enju. Pokazalo se da raspolo\u017eenje nema utjecaj na \u201evezanje za negativnosti\u201c te da mladi ljudi jednostavno bi\u0161e pamte negativne slike, a stariji upravo suprotno.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo, iako su obje skupine vi\u0161e vremena provele prou\u010davaju\u0107i negativne slike, samo ih se mla\u0111a skupina bolje prisjetila i prepoznala.<\/p>\n\n\n\n Ovo istra\u017eivanje zapravo podupire teoriju “socioemocionalne selektivnosti” prema kojoj ljudi, kako stare i postaju svjesniji ograni\u010denog vremena preostalog u \u017eivotu, svoju pozornost usmjeravaju na pozitivnije misli, aktivnosti i sje\u0107anja. “S godinama”, pi\u0161u autori ovog istra\u017eivanja, “ljudi pridaju sve vi\u0161e vrijednosti emocionalno smislenim ciljevima i stoga ula\u017eu vi\u0161e kognitivnih i bihevioralnih resursa u njihovo postizanje.”<\/p>\n\n\n\n Iza dijela tih procesa “konce vu\u010de” i sama fiziologija. Fiziologija mo\u017ee pomo\u0107i procesu. Naime, neuroznanstvenici su proveli istra\u017eivanje mozga koje sugerira da se kod starijih osoba amigdala aktivira jednako na pozitivne i negativne slike, dok se kod mla\u0111ih odraslih osoba vi\u0161e aktivira na negativne slike. To sugerira da starije odrasle osobe kodiraju manje informacija o negativnim slikama pa je normalno da ih se i manje prisje\u0107aju. Ili, kako pjesma ka\u017ee, pamtimo samo sretne dane. I dobro da je tako. <\/p>\n\n\n\n Fenomen ‘ru\u017ei\u010dastih nao\u010dala za gledanje u pro\u0161lost’, dobro je dokumentiran i ve\u0107 smo ga nekoliko puta analizirali u na\u0161im prilozima, prvenstveno kroz iskustvenu komparaciju i vremensku lentu na kojoj se ona odvija. No kada je rije\u010d o starijim osobama, znanstvenici su detektirali jo\u0161 jedan proces.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":27696,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,2853],"tags":[2481,293,345,80],"class_list":["post-67375","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-zivim-ucim-rastem","tag-emocije","tag-pamcenje","tag-psihologija","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67375","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=67375"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67375\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/27696"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=67375"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=67375"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=67375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Sretno pamtimo, ru\u017eno odbacujemo<\/h3>\n\n\n\n
Selektivno pam\u0107enje je sjajna stvar<\/h3>\n\n\n\n