Iako se to nekada \u010dinilo nezamislivim, velik dio mladih ne posjeduje profil na Facebooku. No zato njihove bake vrijedno komentiraju na ovoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei, razmjenjuju recepte i \u010desto im je ona primarni izvor informiranja.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161le je godine objavljeno istra\u017eivanje ameri\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog centra Pew koje je u medijima interpretirano uz naslove tipa “Facebook postaje dru\u0161tvena mre\u017ea za penzionere”. U odnosu na 2015. godinu kada je vi\u0161e od 70 posto onih izme\u0111u 13 i 17 godina koristilo Facebook, ta je brojka pala na njih svega 32 posto, \u0161to je najo\u0161triji pad kori\u0161tenja neke dru\u0161tvene mre\u017ee dosad. Pritom, prosjek godina korisnika Facebooka svake godine raste pri \u010demu su 65-godi\u0161njaci su najbr\u017ee rastu\u0107a skupina korisnika ove mre\u017ee lansirane 2004. godine.<\/p>\n\n\n\n
Kako kori\u0161tenje Facebooka utje\u010de na mentalno zdravlje, poku\u0161ala su rasvijetliti brojna istra\u017eivanja. No jedno se fokusiralo isklju\u010divo na osobe u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi. U nastavku donosimo kratku interpretaciju rezultata.<\/p>\n\n\n\n
Da treba razlikovati samu dru\u0161tvenu mre\u017eu od onoga \u0161to na njoj radimo, a \u0161to utje\u010de izravno na na\u0161e zdravlje i dobrobit, ka\u017eu znanstvenici. U istra\u017eivanju koje je proveo tim koji je uklju\u010divao istra\u017eiva\u010de iz ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Penn State, starije osobe iskusile su razli\u010dite razine osje\u0107aja kompetencije, povezanosti i autonomije na Facebooku na temelju onoga \u0161to su radili na toj dru\u0161tvenoj mre\u017ei.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice, starije osobe koje su objavljivale vi\u0161e slika na Facebooku, osje\u0107ale su se kompetentnijima, \u0161to je zna\u010dajno pove\u0107alo ono \u0161to znanstvenici zovu \u201edobrobit\u201c. No mo\u017eda bi nepostoje\u0107a rije\u010d \u201edobrostanje\u201c bila puno prikladnija za to. Rezultati tog istra\u017eivanja objavljeni su u znanstvenoj publikaciji Health Communication<\/em>.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, \u010de\u0161\u0107e komentiranje i primanje vi\u0161e odgovora na objavljene postove, ima za posljedicu pobolj\u0161anja osje\u0107aja op\u0107e povezanosti i povezanosti s s osobama na Facebooku koje smo dodali na listu prijatelja. Nadalje, starije osobe koje su same ure\u0111ivale svoj profil na Facebooku, imale su ve\u0107i osje\u0107aj autonomije na toj dru\u0161tvenoj mre\u017ei.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, znanstvenici su tako\u0111er otkrili da je sveukupno kori\u0161tenje Facebooka povezano s ni\u017eim osje\u0107ajem dobrobiti ili \u201edobrostanja\u201c me\u0111u starijim osobama. Iako se ovo mo\u017ee \u010diniti proturje\u010dnim prethodnim rezultatima, rije\u010d je o slojevitoj pri\u010di o tome kako dru\u0161tvene mre\u017ee utje\u010du na cjelokupnu populaciju.<\/p>\n\n\n\n “Veliki dio istra\u017eivanja dru\u0161tvenih medija fokusiran je na mla\u0111e ljude jer su oni uglavnom glavni korisnici tehnologije, ali i stariji se sve vi\u0161e koriste tehnologijom i vi\u0161e koriste dru\u0161tvene medije”, rekala je Eun Hwa Jung, komunikologinja sa Sveu\u010dili\u0161te Kookmin u Ju\u017enoj Koreji. Ka\u017ee, ovo istra\u017eivanje u kojem je sudjelovala, ponudilo je starijim odraslim osobama odgovore na to kako bi trebali koristiti dru\u0161tvene mre\u017ee za pobolj\u0161anje mentalnog zdravlja. <\/p>\n\n\n\n Prevedeno, starije osobe bi imale vi\u0161e koristi od Facebooka kada bi umjesto beskona\u010dnog pregledavanja objava na Facebook feedu, <\/em>kreirale vlastiti sadr\u017eaj, objavljivale ga i putem njega ulazile u komunikaciju s ljudima koje su dodale na popis prijatelja.<\/p>\n\n\n\n Dizajniranje funkcija na dru\u0161tvenim mre\u017eama koje \u0107e pomo\u0107i starijim osobama da se osje\u0107aju manje izolirano i povezanije posebno je va\u017eno jer je ova skupina posebno ranjiva kada se govori o dru\u0161tvenoj isklju\u010denosti. Op\u0107enito, starije osobe imaju ve\u0107i rizik od dru\u0161tvene izolacije zbog ograni\u010denja mobilnosti. <\/p>\n\n\n\n “Ono \u0161to je doista potaknulo ovo istra\u017eivanje bila je znati\u017eelja o tome mogu li im dru\u0161tvene mre\u017ee pomo\u0107i da prevladaju dru\u0161tvenu izolaciju. Uz ograni\u010denja vezana uz COVID-19, porasla je dru\u0161tvena isklju\u010denost starijih osoba, a porasla potreba za dru\u0161tvenim povezivanjem”, objasnio je profesor S. Shyam Sundar ravnatelj Laboratorija za istra\u017eivanje utjecaja medija pri Sveu\u010dili\u0161tu Penn State.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici tako sugeriraju programerima i dizajnerima dru\u0161tvenih mre\u017ea da prona\u0111u na\u010dine za jednostavnije kori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea, posebno onih operacija koje su va\u017ene za mentalno zdravlje starijih. Mogli bi tako ubla\u017eiti osje\u0107aj nesigurnosti kod objave fotografija na na\u010din da ima se odmah da povratna informacija kako je fotografija objavljena. Su\u010delja bi mogla biti bolje dizajnirana da budu prilago\u0111ena starijim osobama, tako da mogu lak\u0161e postavljati multimedijske sadr\u017eaje.<\/p>\n\n\n\n Za potrebe ovog istra\u017eivanja dugog naziva “Aktivnosti starijih odraslih na Facebooku: Mogu li mogu\u0107nosti predvidjeti intrinzi\u010dnu motivaciju i dobrobit?” znanstvenici su analizirali online<\/em> ankete 202 ispitanika, a koji su pri tome bili stariji od 60 godina i koristili su Facebook. Anketa je mjerila psiholo\u0161ke osje\u0107aje, poput subjektivne dobrobiti, u\u017eitka i autonomije. Paralelno su znanstvenici rigorozno pratili i bilje\u017eili aktivnosti ispitanika na dru\u0161tvenoj mre\u017ei tijekom jednogodi\u0161njeg razdoblja.<\/p>\n\n\n\n Starije osobe bi imale vi\u0161e koristi od Facebooka kada bi umjesto beskona\u010dnog pregledavanja objava na Facebook feedu, kreirale vlastiti sadr\u017eaj, objavljivale ga i putem njega ulazile u komunikaciju s ljudima koje su dodale na popis prijatelja.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":30491,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,2853],"tags":[453,498,1204],"class_list":["post-67580","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","category-zivim-ucim-rastem","tag-drustvene-mreze","tag-facebook","tag-mentalno-zdravlje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67580","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=67580"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67580\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30491"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=67580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=67580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=67580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Dvije strane iste medalje<\/h3>\n\n\n\n
\u0160to treba pobolj\u0161ati?<\/h3>\n\n\n\n
Poticanje kreativnog kori\u0161tenja Facebooka<\/h3>\n\n\n\n