{"id":6998,"date":"2016-03-31T09:50:50","date_gmt":"2016-03-31T07:50:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=6998"},"modified":"2016-04-02T09:37:51","modified_gmt":"2016-04-02T07:37:51","slug":"zganec-vlada-mora-ulagati-u-siromasne-to-je-dugorocno-isplativo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2016\/03\/zganec-vlada-mora-ulagati-u-siromasne-to-je-dugorocno-isplativo\/","title":{"rendered":"\u017dganec: Vlada mora ulagati u siroma\u0161ne, to je dugoro\u010dno isplativo"},"content":{"rendered":"<p>U Hrvatskoj je siroma\u0161tvo poprimilo alarmantne razmjere, no dosada\u0161nje vlade su posezale tek za vatrogasnim mjerama. Izostala je napredna socijalna politika koja na ulaganja u socijalu gleda kao investiciju, a ne tro\u0161ak. O toj je temi <a href=\"http:\/\/www.dw.com\/hr\/hrvatska-nema-strategije-za-borbu-protiv-siroma%C5%A1tva\/a-19151927\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a> razgovarao s\u00a0nekada\u0161njim pomo\u0107nikom ministra socijale u Ra\u010danovoj vladi dr. <strong>Ninom \u017dgancem<\/strong>.<\/p>\n<p><em>Dr. Nino \u017dganec je izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu na kojem predaje etiku socijalnog rada i socijalni rad u organiziranju zajednice. Predsjednik je Hrvatske mre\u017ee protiv siroma\u0161tva. Bio je pomo\u0107nik ministra u Ministarstvu socijalne skrbi od 2000. do 2004. godine.<\/em><\/p>\n<p><strong>Deutsche Welle: Kada govorimo o razmjerima siroma\u0161tva u Hrvatskoj, je li slika toliko crna kao \u0161to se u medijima prikazuje? Imate li neke konkretne pokazatelje?<\/strong><\/p><div id=\"mojev-1256243505\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>Dr. Nino \u017dganec: Mislim da mediji \u010dak nedovoljno govore o tom problemu. Svaki peti gra\u0111anin je u riziku od siroma\u0161tva i to su slu\u017ebene brojke. Ali u Hrvatskoj mre\u017ei protiv siroma\u0161tva koju vodim govorimo o fenomenu iskustva siroma\u0161tva. To zna\u010di da su financijska sredstva samo jedan od pokazatelja siroma\u0161tva, a postoje i mnogi drugi pokazatelji kvalitete \u017eivota. To je posebno zabrinjavaju\u0107e kada gledamo neke dru\u0161tvene skupine kao \u0161to su djeca. Svako peto dijete je siroma\u0161no. Kod gra\u0111ana starijih od 65 godina to je siroma\u0161tvo jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e \u2013 \u010dak u 24% slu\u010dajeva. To je za svako socijalno osjetljivo dru\u0161tvo zabrinjavaju\u0107e.<\/p>\n<p><strong>Kako \u017eivi prosje\u010dan siroma\u0161an gra\u0111anin?<\/strong><\/p>\n<p>Prema europskoj metodologiji koja je prihva\u0107ena i u Hrvatskoj, rizik od siroma\u0161tva predstavlja granicu pri kojoj \u010detvero\u010dlana obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece ima 4100 kuna mjese\u010dno za \u017eivot. To je nedovoljno za podmiriti tro\u0161kove re\u017eija, obrazovanja i ostalih potreba. Ne mogu si priu\u0161titi ni osnovne prehrambene artikle, odje\u0107u, obu\u0107u, a da ne govorim o kulturnim i rekreativnim potrebama ili ljetovanju. Ta pojava bitno udara na kvalitetu \u017eivota obitelji, odra\u017eava se na unutarobiteljske odnose i \u010desto predodre\u0111uje manji akademski uspjeh djece i te\u0161ko pronala\u017eenje posla. To je za\u010darani krug siroma\u0161tva; od ro\u0111enja pa do, imamo puno primjera, smrti.<\/p>\n<p><strong>\u010cesto govorimo kako je \u201enekada bilo bolje\u201c pa je nedavno objavljeno da su hrvatski gra\u0111ani \u017eivjeli bolje 1990. godine nego danas. Je li siroma\u0161tvo karakteristika moderne hrvatske dr\u017eave?<\/strong><\/p>\n<p>Ne bih politizirao. Kada tako govorimo, nu\u017eno upadamo u uspore\u0111ivanje dru\u0161tvenih sustava. Te\u0161ko je objektivno mjeriti financijske pokazatelje iz tog vremena i dana\u0161nje. Naravno da postoje parametri koji se mogu izra\u010dunati i po njima ispada da prosje\u010dan Hrvat zaista \u017eivi lo\u0161ije nego tada. Ali postoje druge okolnosti koje \u017eivot mo\u017eda \u010dine kvalitetnijim. Trebamo se usmjeriti na ove podatke koje sam ranije iznio. To je zabrinjavaju\u0107e na razini cijele EU pa je Europska komisija nedavno iza\u0161la s novim dokumentom tzv. europskim socijalnim stupovima koji trebaju istaknuti va\u017enost socijalne komponente razvoja.<\/p>\n<p><strong>I sami ste bili dijelom Ra\u010danove administracije. Sve dosada\u0161nje vlade su imale socijalne politike. Kakve su one bile?<\/strong><\/p>\n<p>2000. godine smo zapo\u010deli jedan veliki projekt u okviru Strategija razvitka Hrvatske. Napravili smo op\u0161irnu strategiju razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi. 2002. godine smo javnosti predstavili vrlo konkretne mjere, ali, na\u017ealost, do njihove implementacije nije do\u0161lo. Vlade koje su dolazile nakon toga su ponovno naru\u010divale strategije i studije, no vrlo malo toga je u\u010dinjeno. To mi je te\u0161ko obja\u0161njivo. Objektivnog obja\u0161njenja nemam, osim da je premalena koli\u010dina znanja, a prevelika koli\u010dina politiziranja socijalne politike i socijalnih tema op\u0107enito, a za \u0161to nema mjesta.<\/p>\n<p><strong>Pro\u0161la je vlada na svojem odlasku uvela subvencioniranje kupovine energije za siroma\u0161ne. Je li to pravi put?<\/strong><\/p>\n<p>To su klasi\u010dne palijativne mjere gdje se uo\u010deni problem gasi dotacijama. Pravi put je aktivna i preventivna socijalna politika, ona politika koja stvara uvjete i usluge koje \u0107e omogu\u0107iti najve\u0107em broju gra\u0111ana da ne u\u0111u u svijet siroma\u0161tva. To nam nedostaje. Sustav socijalnih usluga na lokalnoj razini je vrlo slab, socijalne naknade su vrlo niske. Hrvatska izdvaja daleko ispod prosjeka EU za sustav socijalne pomo\u0107i. Nova vlada bi o tome trebala razmisliti i odmaknuti se od uobi\u010dajenog mi\u0161ljenja da su socijalni izdaci tro\u0161kovi. Razvijene zemlje su prihvatile da je to investicija u ljudski kapital. Na taj se na\u010din, recimo, preveniraju zdravstvene pote\u0161ko\u0107e koje se reflektiraju kao zdravstveni tro\u0161ak. Postoji \u010ditav niz precizno izra\u010dunatih dokaza koji govore da u socijalnu komponentu razvoja dru\u0161tva treba ulagati primjereno. Naravno, ne previ\u0161e pa da to postane nepoticajno za rad. Zna se \u0161to je optimalno, a to sigurno nije ono \u0161to Hrvatska trenutno izdvaja.<\/p>\n<p><strong>Dakle, o svemu trebamo razmi\u0161ljati kao o dugoro\u010dno isplativoj investiciji?<\/strong><\/p>\n<p>Da, investicija u ljude, djecu, mlade, stare, posebno ugro\u017eenu skupinu osoba s invaliditetom. Potonjih ima 10-15% u op\u0107oj populaciji i potpuno su neaktivni. To je ogroman potencijal. Sve te dru\u0161tvene skupine gledamo kao teret dru\u0161tva. Moderna dru\u0161tva ih znaju aktivirati. To je korisno ne samo za prora\u010dun, ve\u0107 i za kvalitetu njihovog \u017eivota.<\/p>\n<p><strong>Mnogi misle da Hrvatska ne mo\u017ee izdvajati vi\u0161e za socijalne usluge.<\/strong><\/p>\n<p>Mislim da mo\u017ee i mora. Uvijek se postavlja pitanje kome to uzeti. To je stvar financija\u0161a. Najrazvijenije dr\u017eave svijeta nisu one koje su ekonomski najbogatije, ve\u0107 su to one koje izdvajaju najvi\u0161e za socijalnu komponentu razvoja dru\u0161tva. To su poznati skandinavski socijalni modeli. U toj svojoj izda\u0161nosti znaju za\u0161to to \u010dine i kako njihovo dru\u0161tvo ima koristi od svega toga.<\/p>\n<p><strong>U hrvatskim lokalnim zajednicama je osnivanje vrti\u0107a nekakav vrhunac socijalnih usluga. To nije dovoljno?<\/strong><\/p>\n<p>U prosje\u010dnim lokalnim zajednicama vlada op\u0107e siroma\u0161tvo u pogledu socijalnih usluga. Imate centar za socijalnu skrb, \u0161kolu i dje\u010dji vrti\u0107. Tu i tamo se pojavi pu\u010dka kuhinja ili socijalna samoposluga. U razvijenim zemljama tu je cijela mre\u017ea razli\u010ditih socijalnih usluga koje nude razli\u010dite programe. Tu vlada sinergija svih onih koji trebaju biti uklju\u010deni u dru\u0161tvo.<\/p>\n<p><strong>Primjer?<\/strong><\/p>\n<p>U nizu europskih zemalja imate takozvane <em>community centre<\/em>. To su multifunkcionalni centri u kojima se odvijaju programi za razli\u010dite ranjive skupine. Primjerice, osobe s invaliditetom tamo provode jedan dio dana dru\u017ee\u0107i se sa svojim vr\u0161njacima i osobama bez invaliditeta. Mogu se radno anga\u017eirati ili sudjelovati u kreativnim radionicama. U takvim centrima postoje savjetovali\u0161ta za obitelji, medijacije, organiziranu dostavu obroka u ku\u0107u za starije osobe. To je sredi\u0161nji punkt koji doprinosi socijalnom razvoju zajednice. Kod nas nema takvih primjera. Pogledajte samo osobe s invaliditetom koje \u010dine veliku populaciju nevidljivih ljudi. Na ulicama ih nema. Nisu integrirani.<\/p>\n<p><strong>Temeljni dohodak vi\u0161e nije tema u Hrvatskoj. Je li ta pri\u010da utopija?<\/strong><\/p>\n<p>Europska mre\u017ea protiv siroma\u0161tva pokre\u0107e nastavak projekta o uvo\u0111enju temeljnog dohotka na razini EU. Prvi dio projekta nije rezultirao velikim uspjehom, osim \u0161to se o tome po\u010delo pri\u010dati. Ne bih rekao da je to utopija. Sve ovisi o snazi organiziranog stanovni\u0161tva, pri \u010demu mislim na razli\u010dite dijelove dru\u0161tva, da prihvati \u010dinjenicu da nijedno ljudsko bi\u0107e ne mo\u017ee ostati bez osnovnih uvjeta za \u017eivot. Bez obzira na njegovu krivnju, nekrivnju ili \u0161to je radio u svom \u017eivotu. Pitanje opstanka \u010dovjeka je pitanje temeljnog ljudskog prava na \u017eivot, a ne zasluga.<\/p>\n<p><strong>Ljudi pretpostavljaju bi se, za razliku od \u0160vedske, u Hrvatskoj temeljni dohodak zloupotrebljavao i ka\u017eu da je to pitanje mentaliteta.<\/strong><\/p>\n<p>Vrlo \u010desto spominjemo tu rije\u010d, ali nigdje nisam prona\u0161ao definiciju mentaliteta. Postoje stavovi i predrasude. Ovdje ne govorimo o tome \u017eeli li netko raditi ili ne, ve\u0107 ima li netko kao ljudsko bi\u0107e pravo na \u017eivot. Prihvatimo li to tako, osigurat \u0107emo svakome to pravo. S druge sam strane siguran da 99% gra\u0111ana ne\u0107e odlu\u010diti ne raditi ni\u0161ta, jer je \u010dovjek po svojoj prirodi radno aktivan. Samo \u0107e imati tu temeljnu sigurnost i u izvanrednim situacijama mo\u017ee o\u010dekivati taj temeljni dohodak.<\/p>\n<p><strong>Mo\u017eemo li o socijalnom ulaganju u izbjeglice koje su do\u0161le u Europu govoriti u okviru sprje\u010davanja radikalizacije? Gra\u0111ani desnih politi\u010dkih uvjerenja ne \u017eele financirati izbjeglice, ali ih se i boje.<\/strong><\/p>\n<p>Polazna to\u010dka bi trebala biti da se radi o ljudima. Zasi\u0107eni smo sigurnosnim, kulturolo\u0161kim i religijskim pitanjima. Premalo se govori o socijalnim pitanjima, kvaliteti \u017eivota i dostojanstvu tih ljudi. Teroristi\u010dki napadi pridonose toj pretjeranoj sigurnosnoj paradigmi i svaki dan slu\u0161amo o pro\u0161vercanim teroristima me\u0111u migrantima. To je naravno mogu\u0107e, no 99% tih ljudi su u toj situaciji zbog nevolje. Dru\u0161tva u koja dolaze imaju moralnu i svaku drugu obvezu prihvatiti ih i ulo\u017eiti u njih. Bilo da je rije\u010d o migrantima ili doma\u0107im ljudima, neulaganje u njih mo\u017ee dovesti do stvaranja socijalne bombe. Radikalno regrutiranje je povezano s ni\u017eim obrazovanjem, siroma\u0161tvom i nezaposleno\u0161\u0107u. Svako mudro i pametno dru\u0161tvo \u0107e brinuti da najve\u0107i broj stanovnika ili svi stanovnici \u017eive \u017eivotom dostojnim \u010dovjeka.<\/p>\n<p><strong>Imamo novu ministricu socijalne politike. Je li krenulo u dobrom smjeru? \u0160to bi trebalo u\u010diniti da socijalna politika bude efikasna, dugoro\u010dno isplativa i pravedna?<\/strong><\/p>\n<p>Socijalna politika se ne mo\u017ee voditi samo na osnovu velikog srca i dobrih namjera. To je va\u017eno, ali bi se trebala voditi na temelju znanstvenih dokaza, \u010dinjenica, teorijskih znanja&#8230; Ako se ta \u0161irina u vo\u0111enju resora poka\u017ee, uz uklju\u010denost svih dionika, razvoj socijalne politike u Hrvatskoj ima budu\u0107nost. Ako se Ministarstvo zatvori u sebe i socijalnu politiku nastavi do\u017eivljavati kao dr\u017eavno milosr\u0111e ili palijativnu skrb, od moderne socijalne politike ne\u0107e biti ni\u0161ta. Treba znati da u okviru socijalnog fonda postoje ogromna sredstva koja mogu pridonijeti razvoju. Mi kao akademska zajednica o\u010dekujemo poziv za sudjelovanje u kreiranju nove socijalne politike. Na raspolaganju smo.<\/p>\n<p><strong>Iza \u201eTimova tima\u201c su dva mjeseca. Kakvi su signali bili do sada?<\/strong><\/p>\n<p>Najve\u0107i uradak je bio prora\u010dun, a prvi koraci nisu obe\u0107avaju\u0107i s obzirom na u\u0161tede u socijalnom i dijelu za znanost. Dajmo im vremena i vidimo je li to doista u funkciji ne\u010dega, kao \u0161to je prikazano. No mjesta za rezanja socijalnih tro\u0161kova apsolutno vi\u0161e nema.<\/p>\n<p><em><a href=\"http:\/\/www.dw.com\/hr\/hrvatska-nema-strategije-za-borbu-protiv-siroma%C5%A1tva\/a-19151927\" target=\"_blank\">\/razgovarao Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle\/<\/a><\/em><\/p>\n<div id=\"mojev-2777558716\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svaki peti gra\u0111anin je u riziku od siroma\u0161tva i to su slu\u017ebene brojke.  Kod gra\u0111ana starijih od 65 godina to je siroma\u0161tvo jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e \u2013 \u010dak u 24% slu\u010dajeva. Razvijene zemlje su prihvatile da je to investicija u ljudski kapital. Na taj se na\u010din, recimo, preveniraju zdravstvene pote\u0161ko\u0107e koje se reflektiraju kao zdravstveni tro\u0161ak.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6999,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[788,238,237],"class_list":["post-6998","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-nino-zganec","tag-politika","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6998","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6998"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6998\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6999"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6998"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6998"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6998"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}