{"id":73260,"date":"2023-05-09T14:41:31","date_gmt":"2023-05-09T12:41:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=73260"},"modified":"2023-05-09T14:43:04","modified_gmt":"2023-05-09T12:43:04","slug":"iskasapila-jugoslaviju-to-je-najneuspjesnija-europska-drzava-20-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2023\/05\/iskasapila-jugoslaviju-to-je-najneuspjesnija-europska-drzava-20-stoljeca\/","title":{"rendered":"Iskasapila Jugoslaviju: Najneuspje\u0161nija europska dr\u017eava 20. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Mirjana Kasapovi\u0107<\/strong>, ugledna dugogodi\u0161nja profesorica Zagreba\u010dkog fakulteta politi\u010dkih znanosti, objavila je <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/434468\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">znanstveni rad<\/a> koji se bavi nematerijalnim i politi\u010dkim ostacima nekada\u0161nje Jugoslavije. Naslov ove beskompromisne i o\u0161tre analize jest <strong>&#8220;Zbogom postjugoslavenstvu!<\/strong>&#8220;, a objavljena je u \u010dasopisu Anali Hrvatskog politolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz iznimno zanimljivog rada izdvajamo dijelove koji odgovaraju na pitanja \u0161to je Jugoslavija bila nekada, a \u0161to njeno apliciranje na suvremeno dru\u0161tvo zna\u010di danas? Je li bila u\u017eas ili dr\u017eava bez mrlje, kao \u0161to neki tvrde? I \u0161to stoji iza hvalospjeva koje joj neki i danas pjevaju? Pro\u010ditajte u nastavku.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je Jugoslavija bila \u010disti proma\u0161aj?<\/h3>\n\n\n\n<p>Jugoslavija je bila najneuspje\u0161nija europska dr\u017eava 20. stolje\u0107a. Nema dr\u017eave u Europi koja je u sedamdesetak godina postojanja, od prosinca 1918. do sije\u010dnja 1992, dva puta nastala i dva se puta raspala u morima krvi svojih gra\u0111ana \u2013 u svjetskim, me\u0111udr\u017eavnim i gra\u0111anskim ratovima svojih &#8220;ju\u017enoslavenskih plemena&#8221; i svojih &#8220;bratskih naroda i narodnosti&#8221;. Prva je Jugoslavija trajala nepune 22, a druga nepunih 47 godina \u2013 zajedno su opstale manje od prosje\u010dnoga \u017eivotnog vijeka europskih gra\u0111ana. Isprobani su svi ekonomski i politi\u010dki aran\u017emani da se ta dr\u017eava o\u010duva: bila je kapitalisti\u010dka i socijalisti\u010dka, monarhijska i republikanska, unitaristi\u010dka i federalisti\u010dka, pluralisti\u010dka i monisti\u010dka, kraljeva desni\u010darska i mar\u0161alova ljevi\u010darska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku, neopredijeljena i nesvrstana. Ni\u0161ta nije pomoglo.<\/p><div id=\"mojev-797193001\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">O \u010demu se nije smjelo govoriti?<\/h3>\n\n\n\n<p>Koristila je najnasilnije metode obra\u010duna s ratnim neprijateljima i politi\u010dkim protivnicima. Jugoslavenske vojne snage pobile su vi\u0161e desetaka tisu\u0107a hrvatskih, slovenskih i drugih ratnih zarobljenika i civila u Sloveniji i Austriji nakon formalnoga svr\u0161etka rata 1945. O tome se u historiografiji i politici nije govorilo sve do raspada dr\u017eave, kako zato \u0161to je dr\u017eava skrivala i brisala tragove svojih zlo\u010dina tako i zato \u0161to je zastra\u0161ivanjem prinudila milijune stanovnika na \u0161utnju \u2013 na \u017eivot u svojevrsnoj shizofreniji u kojoj nisu mogli zaboraviti pro\u0161lost, a nisu je se smjeli sje\u0107ati (Latino, 2019).<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-27651\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/ciipele-jugoslavija.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">screenshot: Youtube<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Provodila je etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja<\/h3>\n\n\n\n<p>Izvr\u0161ila je masovno etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje pripadnika njema\u010dke nacionalne manjine u Vojvodini i Slavoniji prognav\u0161i oko pola milijuna ljudi. Na talijansku manjinu u Hrvatskoj i Sloveniji primjenjivala je mjere odmazde. Kada je zavr\u0161ila nasilne obra\u010dune s ratnim neprijateljima i njihovim &#8220;slugama&#8221;, okrenula se stvarnima i izmi\u0161ljenima politi\u010dkim neprijateljima nove vlasti \u2013 klerofa\u0161istima, ibeovcima, hebrangovcima, \u0111ilasovcima, rankovi\u0107evcima, anarholiberalima, praksisovcima, \u0161ezdesetosma\u0161ima, maspokovcima, unitaristima, separatistima, islamistima i dr. \u2013 prisilno ih deportiraju\u0107i na otoke s neljudskim uvjetima \u017eivota, osu\u0111uju\u0107i ih na vi\u0161egodi\u0161nje zatvorske kazne, proganjaju\u0107i njih i njihove obitelji, izop\u0107uju\u0107i ih iz javnoga \u017eivota. Tajne slu\u017ebe jugoslavenske dr\u017eave ubile su desetke politi\u010dkih emigranata u atentatima i drugima teroristi\u010dkim metodama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Diskriminirala je neke svoje narode<\/h3>\n\n\n\n<p>Odnos prema slovenskom, makedonskom i albanskom te knji\u017eevnostima na tim jezicima bio je kulturna izvedenica pre\u0161utnoga politi\u010dkog uvjerenja da su narodi &#8220;srpskohrvatskoga&#8221; jezika \u010dinili politi\u010dki centar, jezgru dr\u017eave, dok su govornici drugih jezika \u017eivjeli na politi\u010dkim periferijama koje nisu bile jednako konstitutivne za dr\u017eavu i, u krajnjem slu\u010daju, nu\u017ene za njezin opstanak. Smatralo se da &#8220;inferiornija periferija&#8221;, Makedonija, nema stvarnih interesa i \u017eelja da se odvoji od Jugoslavije, dok je bez &#8220;superiornije periferije&#8221;, Slovenije, ako bi se i odcijepila, Jugoslavija ipak mogla opstati. Kosovo se pak uvijek moglo pacificirati silom. Stoga su politi\u010dki animoziteti i difamacijske metode postjugoslavena usmjereni ponajvi\u0161e na Hrvatsku koju smatraju najodgovornijom za raspad Jugoslavije. Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija nisu uistinu \u017eeljele taj raspad, a Slovenija ga nije mogla samostalno i neopozivo prouzro\u010diti. Da se Hrvatska nije odcijepila, Jugoslavija bi opstala.<\/p>\n\n\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">O postjugoslavenstvu i postjugoslavenskim studijima<\/h3>\n\n\n\n<p>Postjugoslavenske studije postavljaju nekoliko jednostavnih pitanja. Za\u0161to se suvremene politi\u010dke \u010dinjenice, kako \u0161to je postojanje novih dr\u017eava, odre\u0111uju mrtvim povijesnim faktom, kao \u0161to je Jugoslavija? Po \u010demu su to puke postjugoslavenske dr\u017eave? Samo po tome \u0161to su nastale poslije raspada SFRJ, premda su neke od njih postojale prije nastanka prve jugoslavenske dr\u017eave? Bi li bilo smisleno Kraljevinu Jugoslaviju nazivati posthabsbur\u0161kom i postosmanskom dr\u017eavom \u2013 vezuju\u0107i je nominalno za dva vi\u0161estoljetna mo\u0107na imperija koji su ostavili duboke kulturne i dru\u0161tvene tragove u zemljama kojima su vladali i za koje je nemalo podanika Kraljevine Jugoslavije bilo osje\u0107ajno vezano? Ili je Kraljevina Jugoslavija bila postsrpska dr\u017eava? Za\u0161to se \u010ce\u0161ka i Slova\u010dka ne nazivaju post\u010dehoslova\u010dkim dr\u017eavama i za\u0161to nema post\u010dehoslova\u010dkih studija? Tko jo\u0161 ozbiljan naziva Estoniju, Letoniju i Litvu postsovjetskim dr\u017eavama? I tko \u0107e poslije sada\u0161njega rata nazivati Ukrajinu postsovjetskom zemljom, kao \u0161to se poslije razaraju\u0107ih ratova devedesetih godina Hrvatska i Bosna i Hercegovina nazivaju postjugoslavenskim zemljama?<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih4-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-19746\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih4.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih4-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Jugoslavija, 1972.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to se \u017eeli posti\u0107i postjugoslavenstvom i demoniziranjem novih dr\u017eava?<\/h3>\n\n\n\n<p>Postjugoslavenstvo je bilo i ostalo ideolo\u0161ki konstrukt kojim se \u017eeli o\u010duvati ime Jugoslavija i pomo\u0107u njega virtualno operirati s nepostoje\u0107om dr\u017eavom kao s ne\u010dime \u0161to je politi\u010dka, kulturna ili dru\u0161tvena \u010dinjenica. Nastojanja da se jedna ideolo\u0161ka fikcija pretvori u politi\u010dku fakciju urodila su i imenovanjem te fikcijske tvorevine \u2013 ona se naziva &#8220;postjugoslavijom&#8221; (Abazovi\u0107 i Velikonja, 2014; Peru\u0161ko, 2016; Babi\u0107, 2021). Ono \u0161to je bilo neimenovano, a \u010dinilo se i neimenljivim, ipak je dobilo bizarno ime. <\/p>\n\n\n\n<p>Simboli\u010dno mjesto postjugoslavije prije je zauzimala regija, ali to je bio previ\u0161e op\u0107enit, konvencionalan i prozai\u010dan izraz. Postjugoslavenski diskurs stoga \u017eeli zamijeniti regionalisti\u010dki &#8220;performativni diskurs&#8221; kako bi nametnuo i legitimirao novo odre\u0111enje granica, stvorio nove mentalne slike kod ljudi i manipulirao njima te pomo\u0107u svoje simboli\u010dne mo\u0107i i funkcije gradio i razgra\u0111ivao dru\u0161tvene skupine i zajednice koje \u017eive na respektivnom prostoru (Bourdieu, 1991: 220-221). Postjugoslavija intencijski integrira razli\u010dite termine u jedinstven naziv. Da bi se ta tvorevina &#8220;o\u017eivjela&#8221;, nu\u017eno je, eksplicitno ili implicitno, misaono dekonstruirati i desubjektivizirati, a obi\u010dno i politi\u010dki denuncirati i demonizirati dr\u017eave koje postoje na &#8220;njezinu&#8221; tlu \u0161to su ga, takoreku\u0107i, uzurpirale.<\/p>\n<div id=\"mojev-3467559136\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jugoslavija je zastra\u0161ivanjem prinudila milijune stanovnika na \u0161utnju \u2013 na \u017eivot u svojevrsnoj shizofreniji u kojoj nisu mogli zaboraviti pro\u0161lost, a nisu je se smjeli sje\u0107ati.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":73266,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,714,3475],"class_list":["post-73260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-komunizam","tag-mirjana-kasapovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=73260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73260\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/73266"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=73260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=73260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=73260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}