{"id":7553,"date":"2016-05-25T08:45:09","date_gmt":"2016-05-25T06:45:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=7553"},"modified":"2019-04-18T14:19:53","modified_gmt":"2019-04-18T12:19:53","slug":"dan-mladosti-kult-licnosti-zajednistvo-i-jos-malo-vise","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2016\/05\/dan-mladosti-kult-licnosti-zajednistvo-i-jos-malo-vise\/","title":{"rendered":"Dan mladosti: Kult li\u010dnosti, zajedni\u0161tvo i jo\u0161 malo vi\u0161e"},"content":{"rendered":"<p>Iako je stranka <strong>\u017deljke Marki\u0107<\/strong> U ime obitelji \u2013 Projekt Domovina ju\u010der poru\u010dila da je &#8220;nedopustivo da se u demokratskoj Hrvatskoj organizira proslava ro\u0111endana komunisti\u010dkog diktatora Josipa Broza Tita\u201c, malo se tko danas ne\u0107e sjetiti naj\u0161arenijeg i najveselijeg dana u biv\u0161oj dr\u017eavi.<\/p>\n<p>Mnogi \u0107e se, unato\u010d tra\u017eenju da se zabrane proslave, kori\u0161tenja i no\u0161enja znakovlja komunizma \u2013 od crvene zvijezde petokrake, srpa i \u010deki\u0107a, do \u0161tafete i bed\u017eeva s Titovim likom, otisnuti put Kumrovca &#8211; rodnog Titovog mjesta. Tamo se i ove godine odr\u017eava proslava Dana mladosti. Drugi \u0107e se nekog biv\u0161eg \u017eivota prisjetiti u beogradskoj Ku\u0107i cvije\u0107a, posljednjem Titovom po\u010divali\u0161tu.<\/p>\n<p>Kako je zapravo nekada izgledao Dan mladosti, vrhunac kulta li\u010dnosti nekada\u0161njeg do\u017eivotnog predsjednika Socijalisti\u010dke federativne republike Jugoslavije?<\/p>\n<p>Poznato je da je Josip Broz ro\u0111en 7. svibnja, no sredi\u0161nja je proslava odr\u017eavana na dana\u0161nji dan i to na stadionu JNA u Beogradu. Tamo je organiziran takozvani slet, plesno-kostimirani spektakl u kojem su sudjelovale tisu\u0107e omladinaca, vojnika i pionira iz cijele dr\u017eave.<\/p>\n<p>Ceremonija bi kulminirala uru\u010denjem \u0161tafete predsjedniku dr\u017eave, a nju bi predavali najbolji omladinci, istaknuti po svojim sportskim ili akademskim uspjesima. \u0160tafeta se je nosila pune 42 godine, sve do 1987. godine. Poslije Titove smrti, primali su je predsjednici tada\u0161njeg Saveza socijalisti\u010dke omladine Jugoslavije. Svake su godine \u0161tafetu dizajnirali najistaknutiji umjetnici, a njeni nositelji birani su snajve\u0107om pa\u017enjom.<\/p>\n<div id=\"attachment_7556\" style=\"width: 750px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-7556\" class=\"wp-image-7556 size-full\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/stafeta-u-mariboru.jpg\" alt=\"Kako se \u017eivjelo u Jugoslaviji? \" width=\"740\" height=\"410\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/stafeta-u-mariboru.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/stafeta-u-mariboru-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/stafeta-u-mariboru-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><p id=\"caption-attachment-7556\" class=\"wp-caption-text\">\u0160tafeta u Mariboru 1961. godine<\/p><\/div>\n<p>Iz godine u godinu broj nositelja \u0161tafeta i du\u017eina puta kojim su se one kretale bili su sve ve\u0107i. Nositelja je 1945. bilo 12.500, a trasa je bila duga 9.000 kilometara. Deset godina kasnije, nositelja je bilo 1.400.000, a trasa je bila duga 96.000 kilometara.<\/p>\n<p>Cilj komunikacije posredstvom \u0161tafetne palice bio je u tome da se izme\u0111u gra\u0111ana Jugoslavije i izme\u0111u raznih njenih krajeva uspostavi direktna, takore\u0107i fizi\u010dka me\u0111usobna veza i da se svi oni na isti na\u010din pove\u017eu sa drugom Titom, kao posljednjim primateljem tog predmeta, jedinim koji ga kona\u010dno zadr\u017eava za sebe, bez obaveze da ga proslijedi dalje.<\/p>\n<p>Prvu \u0161tafetu Titu je predao je <strong>Miko Tripalo<\/strong>, tada\u0161nji predsjednik CK Narodne omladine Jugoslavije. Sedam godina poslije Titove smrti, na zavr\u0161noj proslavi Dana mladosti, <strong>Rejmonda Bro\u0107aj<\/strong> iz Gnjilana je \u0161tafetu uru\u010dila Haimu Red\u017eepiju, tada\u0161njem predsjedniku \u0160OJ.<\/p>\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n<h3>Za\u0161to je Stipe s Bra\u010da bio neizostavan?<\/h3>\n<p><strong>Stipe Eterovi\u0107<\/strong> sa Bra\u010da, udarnik onda\u0161njeg &#8220;Jadrankamena&#8221;, je 1959. godine spasio \u0161tafetu od poku\u0161aja albanskih provokatora da je se domognu i tako nanesu moralni poraz Jugoslaviji. Naime, u trenutku dok je sa jo\u0161 dvojicom omladinaca preplivavao Skadarsko jezero, prate\u0107i \u0161tafetu, sa albanske strane su zapucali na njih. Mladi\u0107\u00a0kod kojeg je u tom trenutku bila \u0161tafeta ispustio je, ali ju je Eterovi\u0107, iako ranjen u nogu, dograbio i s njom doplivao do obale. Zato je bio po\u010dasni gost svih narednih sletova.<\/p>\n<p><\/div>\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n<h3>Tra\u017ee zabranu Tita, Dana mladosti i petokrake<\/h3>\n<p>Predsjednik Projekta Domovina <strong>Kre\u0161imir Planini\u0107<\/strong> na konferenciji za novinare (24. 05. 2016) \u00a0zatra\u017eio je da se u Hrvatskoj provede rezolucija Parlamentarne skup\u0161tine Vije\u0107a Europe iz 2006. godine o me\u0111unarodnoj osudi zlo\u010dina totalitarnih komunisti\u010dkih poredaka i rezolucija o uklanjanju naslije\u0111a biv\u0161ih komunisti\u010dkih totalitarnih sustava.<\/p>\n<p>&#8220;Nu\u017eno je provesti Deklaraciju o osudi komunisti\u010dkih zlo\u010dina kroz zabranu no\u0161enja znakovlja komunizma \u2013 od crvene zvijezde petokrake, srpa i \u010deki\u0107a, \u0161tafete druga Tita, bed\u017eeva s Titovim likom, znakovlja komunisti\u010dke JNA i sli\u010dnog, kao i oznaka fa\u0161isti\u010dkog i usta\u0161kog re\u017eima\u201c, rekla je <strong>Natalija Kana\u010dki<\/strong>.<\/p>\n<p><\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prvu \u0161tafetu Titu je predao je Miko Tripalo, tada\u0161nji predsjednik CK Narodne omladine Jugoslavije. Sedam godina poslije Titove smrti, na zavr\u0161noj proslavi Dana mladosti, Rejmonda Bro\u0107aj iz Gnjilana je \u0161tafetu uru\u010dila Haimu Red\u017eepiju, tada\u0161njem predsjedniku \u0160OJ.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7557,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[819,188,328,110],"class_list":["post-7553","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-dan-mladosti","tag-jugoslavija","tag-retro","tag-tito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7553"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7553\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7557"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}