Sa zavr\u0161etkom Hladnog rata vlade u Europi po\u010dele su pridavati manje zna\u010denja vojnoj obrani. U posljednjih dvadeset godina velika ve\u0107ina zemalja ukinula je obvezno slu\u017eenje vojnog roka, odnosno obvezu vojnog osposobljavanja. No neke su dr\u017eave poduzele korake u suprotnom smjeru i \u010dini se da na tome ne\u0107e stati.<\/p>\n\n\n\n
Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014.) i Litva (2015.) su ponovo uvele vojnu obvezu za mu\u0161karce od 18 do 26, odnosno 25 godina. Nakon velikog ruskog napada na Ukrajinu 24. velja\u010de 2022. godine, ukrajinska vlada je usvojila zakon, prema kojem svi mu\u0161karci izme\u0111u 18 i 60 godina mogu biti pozvani u vojsku, javlja DW<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Ova balti\u010dka zemlja je jedna od tri \u010dlanice NATO-a koje grani\u010de s Rusijom. Druge dvije su Estonija i nova \u010dlanica NATO-a Finska, koja nikada nije ni ukidala vojnu obvezu. Sada je i Latvija \u017eeli ponovo uvesti. Od 2024. godine svi mu\u0161karci od 18 do 27 godina morat \u0107e pro\u0107i jedanaestomjese\u010dnu vojnu obuku. Od 2028. svake godine treba biti regrutirano 7.500 Latvijaca – toliko je, prema podacima NATO-a, ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022. godine.<\/p>Latvija<\/h3>\n\n\n\n