{"id":76906,"date":"2023-06-10T09:25:59","date_gmt":"2023-06-10T07:25:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=76906"},"modified":"2023-06-10T09:29:16","modified_gmt":"2023-06-10T07:29:16","slug":"kako-su-nam-oprali-mozak-drugim-mirovinskim-stupom-koji-nije-trebao-ni-postojati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2023\/06\/kako-su-nam-oprali-mozak-drugim-mirovinskim-stupom-koji-nije-trebao-ni-postojati\/","title":{"rendered":"Drugi mirovinski stup: Dobrovoljna prisila koja nije trebala postojati"},"content":{"rendered":"\n<p>Reformu mirovinskoga osiguranja slu\u017ebena je politika najavljivala 1998. g. kao jedini na\u010din pobolj\u0161anja polo\u017eaja budu\u0107ih umirovljenika. Me\u0111utim, protekom vremena postajalo je sve jasnije da obe\u0107avana mirovinska sigurnost nije zajam\u010dena. <\/p>\n\n\n\n<p>Toga su bili svjesni i ideolozi reforme (iako su to tajili) pa su se zato unaprijed opravdavali sintagmom &#8220;da je svaki pojedinac sam odgovoran za izbor svojega mirovinskoga fonda&#8221;, dakle sam je odgovoran za svoju sigurnost u starosti. Danas je o\u010digledno da je zbunjeni pojedinac ostavljen sam na vjetrometini eventualnih budu\u0107ih financijskih te\u0161ko\u0107a, analizira <strong>Stjepan Androi\u0107<\/strong> za <a href=\"https:\/\/www.glas-koncila.hr\/stup-koji-nije-trebao-postojati-mirovinska-reforma-zablude-i-promasaji\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Glas Koncila<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Odr\u017eavani su razni javni i tajni sastanci, savjetovanja i simpoziji u svrhu zavo\u0111enja, na kojima su tzv. svjetski stru\u010dnjaci uvjeravali gra\u0111ane i hrvatske instantne &#8220;stru\u010dnjake&#8221; kako \u0107e se mirovinskim reformama pobolj\u0161ati ekonomski polo\u017eaj gra\u0111ana i o\u010duvati njihova sigurnost u starosti. Bila je to neka vrsta pranja mozgova. <\/p><div id=\"mojev-4163929846\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Najglasniji su pritom bili Svjetska banka i Me\u0111unarodni monetarni fond, koji su svoju prisilu prikrivali tobo\u017enjom hrvatskom &#8220;dobrovoljno\u0161\u0107u&#8221; ulaska u socijalne reforme na tzv. &#8220;ju\u017enoameri\u010dki na\u010din&#8221;. Tako je bio nazivan model uvo\u0111enja osiguranja u &#8220;tri mirovinska stupa&#8221; ili &#8220;tri razine&#8221;. Danas se izborne pobjede u ju\u017enoameri\u010dkim dr\u017eavama ostvaruju na programima protiv mirovinskih sustava II. mirovinskoga stupa.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako su podijeljeni stupovi<\/h3>\n\n\n\n<p>Prva je razina I. stup, opisan kao obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (to je naslije\u0111eni obvezni mirovinski sustav). Druga razina je II. stup, opisan kao obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (mirovinski fondovi banaka). Tre\u0107a je razina III. stup, opisan kao dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (dobrovoljno osiguranje za starost). Me\u0111utim, neovisno o tome kako su imenovane i opisane te reforme, one su zapravo bile preslika tzv. \u010dileanskoga modela, koji je \u010cileu u doba Pinochetove diktature nametnula Svjetska banka.<\/p>\n\n\n\n<p>U hrvatskoj reformi najbitniji je bio II. stup, kojim se prisiljavaju svi osiguranici mla\u0111i od 40 godina na obvezu pristupanja u privatna osiguranja s ostavljenim im jedinim pravom samo na izbor mirovinskoga fonda (zapravo banke).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dobrovoljna prisila<\/h3>\n\n\n\n<p>Kao kriteriji pravilnoga odabira mirovinskoga fonda (\u010ditaj: banka) gra\u0111anima su se nudile nasmije\u0161ene sli\u010dice simpati\u010dnih mu\u0161karaca i ljepu\u0161kastih \u017eena, s njihovim podatcima o \u0161kolovanju i uspje\u0161nosti u dosada\u0161njem kratkotrajnom radnom iskustvu. Sve se to nekriti\u010dki prihvatilo u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u017ealost, to nisu bila nikakva jamstva da \u0107e izabrani mirovinski fondovi dobro gospodariti mirovinskim ulogom, koji \u0107e biti temelj za isplatu eventualno do\u017eivljene starosne mirovine. U tom drugom stupu nije se govorilo o pravima iz invalidskoga, a ni iz obiteljskoga mirovinskoga osiguranja. Dakle, neka standardna mirovinska prava u tom drugom stupu bila su ograni\u010dena u svojem opsegu ili uop\u0107e se nisu spominjala, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.glas-koncila.hr\/stup-koji-nije-trebao-postojati-mirovinska-reforma-zablude-i-promasaji\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Glas Koncila<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema tome, ako su jamstvo sigurnosti u starosti trebala biti nepoznata i nedokazana uspje\u0161nost simpati\u010dnih menad\u017eera, trebalo je biti sumnji\u010dav. Osobit je oprez trebao biti zbog svjetskih iskustava s bankrotima banaka i sli\u010dnih srodnih financijskih institucija. To se uvijek doga\u0111alo, a danas jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e (primjer SAD). Hrvatski su ekonomisti previ\u0161e &#8220;ekonomizirali&#8221; te pritom zaboravljali na prosje\u010dnoga gra\u0111anina osiguranika. Sada se pomalo neki bude i govore ono \u0161to su trebali govoriti prije dvadeset godina. Model mirovinskoga osiguranja u II. stupu tada se sa stranica Glasa Koncila ironi\u010dno nazvao &#8220;dobrovoljnom prisilom&#8221; jer se zate\u010denim osiguranicima mla\u0111im od 40 godina nije davala mogu\u0107nost izbora.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sve ovisi o sposobnosti menad\u017eera<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema na\u010delnim pravilima II. mirovinskoga stupa, o\u010dekivana budu\u0107a mirovina ovisi o sposobnosti menad\u017eera koji \u0107e raspolagati novcem ubranim na ime doprinosa od zaposlenika i poslodavaca, odnosno od pametnoga tr\u017ei\u0161noga ulaganja, koje bi trebalo donositi dobit. Dakle uvjet je &#8220;pametno ulaganje&#8221;. Doprinosi koji \u0107e se upla\u0107ivati u posebne investicijske mirovinske fondove upotrebljavat \u0107e se na tr\u017ei\u0161tu kapitala i investirati u korisne projekte, koji bi trebali donositi financijsku dobit. Dakle, visina eventualno ostvarene starosne mirovine ovisit \u0107e o visini upla\u0107ivanih doprinosa, ali i o uspje\u0161nosti ili neuspje\u0161nosti ulaganja, odnosno gospodarenja pojedinoga mirovinskoga fonda. <\/p>\n\n\n\n<p>Prema tome za \u010dovjekovu sigurnost u starosti odlu\u010duju\u0107e \u0107e biti svako budu\u0107e otklanjanje, ali bez bilo kakvih financijskih in\u017eenjeringa, i ne smiju se dogoditi nikakve ekonomske krize ni recesije, a kamoli kakav &#8220;crni \u010detvrtak&#8221; kakav je bio 1929. g. u Americi, ili krize ve\u0107 zaboravljenih tzv. azijskih tigrova. Jo\u0161 je nejasno koliko je \u0161tete i gubitaka nastalo propa\u0161\u0107u Agrokora ili prodajom Ine, Plive, Tvornice umjetnih gnojiva, ali i niza drugih manjih gospodarskih subjekata (cementare, ciglane, Imunolo\u0161ki zavod itd.) u kojima su dionice hrvatskih mirovinskih fondova.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dito je da se neodgovorno i\u0161lo od naivne pretpostavke idealnoga gospodarskoga napredovanja bez svih mogu\u0107ih negativnih iznena\u0111enja. Odgovornost hrvatske dr\u017eave prema gra\u0111anima je velika. No treba se pitati mo\u017ee li samo dr\u017eava biti odgovorna ili tu odgovornost treba tra\u017eiti i od pojedinaca koji u svojstvu politi\u010dara, kao dr\u017eavni du\u017enosnici, a neki od njih i kao odgovorni gospodarstvenici, provode zakone i odluke o izboru puta u socijalnu sigurnost. <\/p>\n\n\n\n<p>Postavlja se pitanje je li se morao izabrati ba\u0161 taj najradikalniji put reforma, koji su nametale Svjetska banka i Me\u0111unarodni monetarni fond. Ve\u0107ina zapadnih dr\u017eava, pa i susjedna Slovenija, nije prihvatila II. stup kao obavezno mirovinsko osiguranje. Slovenija je zadr\u017eala puno od svojih posebnosti, a ipak napreduje br\u017ee i bolje.<\/p>\n<div id=\"mojev-2338027188\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postavlja se pitanje je li se morao izabrati ba\u0161 taj najradikalniji put reforma, koji su nametale Svjetska banka i Me\u0111unarodni monetarni fond.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":76908,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1133,18],"class_list":["post-76906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-drugi-stup","tag-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=76906"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76906\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/76908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=76906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=76906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=76906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}