{"id":7957,"date":"2016-07-27T15:23:24","date_gmt":"2016-07-27T13:23:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=7957"},"modified":"2016-07-27T15:25:13","modified_gmt":"2016-07-27T13:25:13","slug":"nijemci-ce-u-mirovinu-sa-73-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2016\/07\/nijemci-ce-u-mirovinu-sa-73-godine\/","title":{"rendered":"Nijemci \u0107e u mirovinu sa 73 godine?"},"content":{"rendered":"<p>Institut njema\u010dkog gospodarstva upozorava kako Njema\u010dkoj ne\u0107e preostati ni\u0161ta drugo nego uvesti jo\u0161 kasniju dobnu granicu za odlazak u mirovinu, 70 ili \u010dak 73 godine, javlja <a href=\"http:\/\/www.dw.com\/hr\/u-mirovinu-tek-sa-73-godine\/a-19428030\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n<p>Ovaj institut prije svega ukazuje na tri \u010dimbenika: prvi je \u010dinjenica kako na\u0161a \u017eivotna dob neprestance raste, \u0161to je onda teret za mirovinski sustav koji \u0107e u jednom trenutku jednostavno postati prevelik. U (tada\u0161njoj zapadnoj) Njema\u010dkoj u \u0161ezdesetima je dobna starost za mirovinu bila daleko ni\u017ea. U nekim zanimanjima, na primjer rudari su odlazili u punu mirovinu i prije nego \u0161to su navr\u0161ili 60 godina. Ipak, u prosjeku su mu\u0161karci u toj svojoj mirovini u\u017eivali samo 9,9 godina, a \u017eene 10,6 godina.<\/p>\n<p>Danas je statistika posve druga\u010dija: 2014. \u0107e, statisti\u010dki uzev\u0161i, svaki mu\u0161karac primati mirovinu 19,3 godine, a \u017eene 21,4 godina. Drugim rije\u010dima, ve\u0107 zbog produ\u017eene \u017eivotne dobi je do\u0161lo do golemog pove\u0107anja broja umirovljenika: 1960. ih je bilo 7,9 milijuna, 2014. ih je 20,2 milijuna.<\/p><div id=\"mojev-2684611012\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<h3>Novih nara\u0161taja &#8211; nema<\/h3>\n<p>Drugi \u010dimbenik je natalitet, koji je u ovoj zemlji jo\u0161 od sedamdesetih u prosjeku pao ispod 2,1 djeteta (ma koliko takvo ra\u010dunanje zvu\u010dala glupavo) po jednoj Njemici. A to je granica ispod koje onda i \u010ditavo stanovni\u0161tvo zapravo odumire i broj se smanjuje.<\/p>\n<p>Tre\u0107i je povezan sa \u010dinjenicom nataliteta, jer sad su ve\u0107 na rubu mirovine posljednji gra\u0111ani ro\u0111eni u takozvanom &#8220;baby-boom&#8221; nara\u0161taju u pedesetima i \u0161ezdesetima. To zna\u010di da \u0107e se u najskorije doba dogoditi da \u0107e mnogo gra\u0111ana oti\u0107i u mirovinu, a da na njihovo mjesto ne\u0107e do\u0107i nitko tko \u0107e upla\u0107ivati u mirovinski fond.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dak studije ovog instituta kojeg je na\u010dinila <strong>Susanna Kochsk\u00e4mper<\/strong> je jasna: \u010dak i postoje\u0107a reforma u Njema\u010dkoj koja predvi\u0111a da svi ro\u0111eni nakon 1965. u mirovinu krenu tek sa 67 godina &#8211; ne\u0107e biti dovoljna. To bi zna\u010dilo da od 2032. vi\u0161e ne bi bilo mla\u0111ih umirovljenika od tog doba.<\/p>\n<p>Ali ako se &#8211; matemati\u010dki bi rekli &#8211; &#8220;okrene ra\u010dunica&#8221; i prema novcu koje \u0107e biti na raspolaganju poku\u0161a otkriti koliko dugo treba raditi da umirovljenici primaju manje ili vi\u0161e mirovine kakve su sad, dolazi se do toga da \u0107e ve\u0107 2040. trebati raditi sve do 73. godine \u017eivota, i to i mu\u0161karci i \u017eene &#8211; u skladu sa smjernicama za ravnopravnost.<\/p>\n<h3>Oprez s brojkama<\/h3>\n<p>Prve reakcije na ovo izvje\u0161\u0107e su prili\u010dno burne: prije svega treba imati pred o\u010dima da ovaj Institut njema\u010dkog gospodarstva nije neovisan institut, to je &#8211; kao \u0161to mu ime ka\u017ee, institut njema\u010dkih poslodavaca. I mada se i on poziva na statistike Njema\u010dkog (dr\u017eavnog) ureda za statistiku (Statistische Bundesamt), drugi stru\u010dnjaci upozoravaju kako se ve\u0107 i u prethodnim raspravama o dobi u kojoj treba i\u0107i u mirovinu baratalo prognozama koje nitko \u017eiv jednostavno ne mo\u017ee znati da \u0107e biti to\u010dne.<\/p>\n<p>Naime jo\u0161 sredinom osamdesetih su se \u010dula upozorenja kako je njema\u010dki mirovinski sustav &#8220;pred slomom&#8221; i kako \u0107e se za trideset, \u010detrdeset godina nu\u017eno dogoditi kolaps. Ali tko mo\u017ee znati \u0161to \u0107e biti za trideset godina? Na primjer, u me\u0111uvremenu je do\u0161lo i do ujedinjenja Njema\u010dke i nema tog statisti\u010dkog ureda na planetu koji je sposoban predvidjeti \u0161to \u0107e biti pola stolje\u0107a unaprijed.<\/p>\n<p>Drugi problem je svakako politi\u010dke prirode: mirovine su &#8220;vru\u0107a&#8221; tema i jedva koja stranka \u0107e bira\u010de \u017eeljeti uvjeriti kako \u0107e morati raditi maltene sve do groba. Sasvim suprotno od toga: nakon \u0161to su u dvije tisu\u0107utima mnoge zemlje Europske unije prihvatile dobnu granicu od 67 godina za odlazak u mirovinu, sve je vi\u0161e stranaka i pokreta u zemljama EU-a koje \u017eele vratiti &#8220;stara&#8221; pravila, bez obzira kakav to teret bio po dr\u017eavnu blagajnu. A u dr\u017eavama poput Francuske takva reforma nikad nije niti provedena.<\/p>\n<p>Njema\u010dka pak u\u017eurbano priprema zakon kojim bi se regulirala &#8220;elasti\u010dna&#8221; granica za odlazak u mirovinu. Po postoje\u0107im propisima, umirovljenici u nekom trenutku moraju u mirovinu i ne isplati im se raditi du\u017ee. S druge strane, ako \u010dak i rade nakon \u0161to su ve\u0107 umirovljenici, onda ih se &#8220;ka\u017enjava&#8221; porezom na prihod tako da trebaju dobro razmisliti o tome da li im se to isplati. To sve nema smisla i njema\u010dka ministrica rada Nahles ka\u017ee kako se nikoga ne \u017eeli sprje\u010davati da radi &#8211; ali samo ako to \u017eeli.<\/p>\n<h3>Komentar WDR-a: Gdje je obi\u010dan krokodil?<\/h3>\n<p>Utoliko u ovoj vijesti o jo\u0161 vi\u0161oj dobnoj granici za odlazak u mirovinu koja puni njema\u010dke medije mo\u017eda ima i ne\u0161to o \u010demu govori komentator njema\u010dke postaje WDR <strong>Christian Starke<\/strong>: &#8220;Da je ovo ljeto kao svako drugo, onda bi mediji izvje\u0161tavali o Samiju, krokodilu iz jezera \u0161ljun\u010dare kod Dormagena, ili o Kunu, golemom somu koji pro\u017edire i pudlice u jezeru kod M\u00f6nchengladbacha. Obzirom da, kao proteklih godina, nema ni pobjeglog krokodila niti golemog soma, ove godine je tako do\u0161lo pitanje dobne granice za mirovinu.&#8221;<\/p>\n<p>Jer \u010dak i ako se zanemare svi ostali \u010dimbenici &#8211; ukupni gospodarski rast, produktivnost i drugi prihodi dr\u017eave osim doprinosa za mirovinski sustav, ostaje ne ba\u0161 ugodna \u010dinjenica da su osobe u mnogim zvanjima ve\u0107 s navr\u0161enih 40 &#8220;prestare&#8221; da nastave u svom zvanju. U upravnim odborima koncerna ih ima jo\u0161 mnogo koji su navr\u0161ili 70. ro\u0111endan, ali jedva da netko uop\u0107e i \u017eeli vidjeti voza\u010da kamiona koji je navr\u0161io tu dob. Utoliko se i takvi &#8220;izra\u010duni&#8221; zapravo svode na tjeranje ljudi u prijevremenu mirovinu &#8211; \u0161to naravno zna\u010di uz mnogo manje mirovine, nerijetko i nedovoljne za \u017eivot.<\/p>\n<p>Komenator WDR-a Starke zato apelira: &#8220;Umjesto rasprava o mirovini mo\u017ee li netko, molim vas, pustiti kakvog krokodila ili soma?&#8221;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dw.com\/hr\/u-mirovinu-tek-sa-73-godine\/a-19428030\" target=\"_blank\"><em>\/autor: A. \u0160ubi\u0107, Deutsche Welle\/<\/em><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"mojev-1724480255\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Naime jo\u0161 sredinom osamdesetih su se \u010dula upozorenja kako je njema\u010dki mirovinski sustav pred slomom i kako \u0107e se za trideset, \u010detrdeset godina nu\u017eno dogoditi kolaps. Ali tko mo\u017ee znati \u0161to \u0107e biti za trideset godina? Na primjer, u me\u0111uvremenu je do\u0161lo i do ujedinjenja Njema\u010dke i nema tog statisti\u010dkog ureda na planetu koji je sposoban predvidjeti \u0161to \u0107e biti pola stolje\u0107a unaprijed.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7958,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[18,127,238],"class_list":["post-7957","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-mirovine","tag-njemacka","tag-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7957"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7957\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}