{"id":8271,"date":"2016-09-04T09:26:57","date_gmt":"2016-09-04T07:26:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=8271"},"modified":"2016-09-06T09:13:17","modified_gmt":"2016-09-06T07:13:17","slug":"jesu-li-ljudi-nekada-umirali-od-starosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2016\/09\/jesu-li-ljudi-nekada-umirali-od-starosti\/","title":{"rendered":"Za\u0161to vi\u0161e ne ‘umiremo od starosti’?"},"content":{"rendered":"

Koliko \u010desto ste \u010duli da su ljudi nekada umirali od starosti, a danas umiru od bolesti? Ovu se tvrdnju dvojbene ispravnosti \u010desto iznosi u raspravama o genetski modificiranom organizmima, cjepivima, lo\u0161oj prehrani modernog \u010dovjeka i “boljem” \u017eivotu nekada. No, stvari su sasvim druga\u010dije.<\/p>\n

Smrt od starosti<\/h3>\n

\u010cini se da od starosti do sada jo\u0161 nitko nije umro, barem ako je pitati znanstvenike. Jer, ono \u0161to se je nekada stavljalo u tu “ladicu” bila je smrt od bolesti, prvenstveno od upale plu\u0107a ili infarkta.\u00a0Ako je netko \u201eoti\u0161ao bezbolno u snu\u201c, najvjerojatnije je tijekom no\u0107i do\u017eivio sr\u010danu kap. Da ne govorimo o situaciji kada \u201ese starija osoba ugasila sama od sebe\u201c, a nakon te\u017ee traume poput loma kuka nakon koje su uslijedila bolesna stanja s ne tako jako vidljivim manifestacijama.<\/p>\n

Ne treba zaboraviti ni da nekad nije postojala razvijena dijagnostika s kojom bi se utvrdile bolesti od kojih su starije osobe umirale, a ako je i postojala, nije bila \u0161iroko dostupna kao danas.<\/p>\n

Starost je bila rijetka<\/h3>\n

Znanstvenici zato upozoravaju da nekada nismo ni stigli ostarjeti. Starost je bila rezervirana za rijetke sretnike koji su uspjeli izbje\u0107i bolesti i traume. Nekada su ljudi umirali prije no \u0161to im se ko\u017ea objesila, a mi\u0161i\u0107i oslabili i to od bolesti koje danas rutinski sprje\u010davamo\u00a0ili lije\u010dimo. Zasigurno, prije 200 godina je bilo puno manje karcinoma, jer su ljudi u godinama koje danas smatramo mladima ve\u0107 poumirali od kroni\u010dnih proljeva, boginja ili tuberkuloze.<\/p>\n

U pedesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a dogodio se veliki proboj u dugovje\u010dnosti pa su ljudi po\u010deli \u017eivjeti gotovo dvostruko du\u017ee no njihovi preci prije samo stotinjak godina. A onda, kada \u017eivimo toliko dugo, puno je vjerojatnije da \u0107emo putem uhvatiti i vi\u0161e bolesti od kojih, sre\u0107om, ne\u0107emo umirati kao prije. Bit \u0107emo bolesni i izlije\u010dit \u0107emo se. Ili \u0107emo biti kroni\u010dno bolesni i \u017eivjeti. Uzmite za primjer tuberkulozu ili AIDS koji su nekada zna\u010dili smrtnu presudu.<\/p>\n

\"koliko

Porast \u017eivotnog vijeka u Hrvatskoj, Veikoj Britaniji i Sjedinjenim Dr\u017eavama \u00a0(izvor: Svjetska banka)<\/p><\/div>\n

U 50 godina \u017eivotni vijek u Hrvatskoj produ\u017eio se 12 godina<\/h3>\n

Tako su, prema podacima Svjetske banke, ljudi u Hrvatskoj 1960. godine umirali u 65. godini \u017eivota. Deset godina kasnije, \u017eivjelo se 3 godine du\u017ee. U 1990. godine prosje\u010dan \u017eivotni vijek u Hrvatskoj bio je 72 godine da bi do 2010. narastao na gotovo 77. U samo 50 godina \u017eivotni se vijek produ\u017eio za \u010dak 12 godina. To je 12 godina vi\u0161e vremena s obitelji i prijateljima; 12 godina u kojima stignemo ostvariti jo\u0161 jednu karijeru, ako to \u017eelimo. Prilika je to koju valja iskoristiti, jer ju, osim nas, niti jedna generacija u povijesti ljudske vrste nije imala.<\/p>\n

Uz sve to, trebali bismo \u017eivjeti jo\u0161 du\u017ee, kada bi nam \u017eivotne okolnosti to dopu\u0161tale. Jer danas, prema podacima Eurostata, Hrvatska je\u00a0u skupini sedam zemalja u kojima se najkra\u0107e \u017eivi. Tako je utvr\u0111eno da prosje\u010dan hrvatski mu\u0161karac \u017eivi 74 godine, a \u017eena 81 godinu. U prosjeku je to 77,5 godina.<\/p>\n

Starenje je nezaobilazno. Za sada!<\/h3>\n

Ljudi, u usporedbi s ostalim vrstama, danas imaju izuzetno dug period starenja. \u017divotinje \u0107e, na primjer, ve\u0107inu \u017eivota \u017eivjeti u punoj snazi, pa \u0107e u vrlo kratkom periodu njihove vitalne funkcije opadati dok ne umru, tako\u0111er od neke bolesti ili ozlijede s kojom se ne\u0107e mo\u0107i nositi. Ljudi su, sre\u0107om, produ\u017eili taj period u kojem mogu u\u017eivati puninu \u017eivota i biti sretni.<\/p>\n

Starenje i starost nisu isto. Starenje je prirodan i ireverzibilan fiziolo\u0161ki proces, koji u pojedinih ljudi napreduje razli\u010ditom brzinom. Starost je \u017eivotno razdoblje povezano s kronolo\u0161kom dobi. S povisivanjem \u017eivotne dobi doga\u0111aju se brojne promjene organa i organskih sustava, \u0161to dovodi do progresivnog slabljenja i o\u0161te\u0107enja njihove funkcije pa su u starosti u\u010destalije pojedine kroni\u010dne bolesti, a time i funkcionalna onesposobljenost starijeg \u010dovjeka.<\/p>\n

Kada bismo \u017eivjeli u vremenu bez bolesti i negativnih utjecaja na organizam, tada bismo zaista znali mo\u017ee li se umrijeti od starosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U samo 50 godina \u017eivotni se vijek produ\u017eio za \u010dak 12 godina. Prilika je to koju valja iskoristiti, jer ju, osim nas, niti jedna generacija u povijesti ljudske vrste nije imala. To je 12 godina vi\u0161e vremena s obitelji i prijateljima; 12 godina u kojima stignemo ostvariti jo\u0161 jednu karijeru, ako to \u017eelimo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8275,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[64,66,80],"class_list":["post-8271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dugovjecnost","tag-smrt","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8271"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8271\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}