{"id":84207,"date":"2023-08-30T19:21:34","date_gmt":"2023-08-30T17:21:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=84207"},"modified":"2026-05-31T12:38:26","modified_gmt":"2026-05-31T10:38:26","slug":"sansevierija-neki-kazu-da-cisti-zrak-a-drugi-vjeruju-da-skida-uroke-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2023\/08\/sansevierija-neki-kazu-da-cisti-zrak-a-drugi-vjeruju-da-skida-uroke-2\/","title":{"rendered":"Sansevieria, mirisna ljepotica kojoj neki pripisuju nadnaravna svojstva"},"content":{"rendered":"\n

Tamo negdje osamdesetih, svaki je \u0161kolski i uredski prozor imao sansevierije. A onda su iza\u0161le iz mode zahvaljuju\u0107i neutemeljenim vijestima o “biljkama koje \u0161tetno zra\u010de”. Mnoge su tada ni krive ni du\u017ene zavr\u0161ile u kantama za sme\u0107e. Danas pak popularniji mediji o njima pi\u0161u sasma suprotno kao o “biljkama koje \u010diste zrak i upijaju elektromagnetsko zra\u010denje”.<\/p>\n\n\n\n

Kod nas je naj\u010de\u0161\u0107e u narodu zvana “sablje”, no rod sansevierija diljem svijeta nazivaju jo\u0161 i zmijolikom biljkom, svekrvinim ili vra\u017ejim jezikom, ma\u010dem svetog \u0110ure ili konopa\u0161icom, jer se od njenih vlakana u nekim dijelovima svijeta rade \u010dvrsti konopi.<\/p>\n\n\n\n

Slu\u017ebeno, ovaj je biljni rod koji obuhva\u0107a oko 70 vrsta nazvan Sansevieria po talijanskom vojnom piscu i alkemi\u010daru iz XVIII. st. Raimondu di Sangru<\/strong>, knezu od San Severa. Neki botani\u010dari ga svrstavaju u porodicu ljiljana, dok su drugi uvjereni da mu je mjesto u porodici agava. Vrste roda Sansevieria potje\u010du iz Afrike i jugoisto\u010dne Azije, a neke i iz Australije.<\/p>\n\n\n\n

Cvijet je neugledan, ali mirisan<\/h3>\n\n\n\n

Naj\u010de\u0161\u0107e uzgajana kao lon\u010danica je Sansevieria trifasciata<\/em>, podrijetlom iz Nigerije i Konga. Prate ju i Sansevieria cylindrica<\/em> iz Angole, Sansevieria grandis<\/em> iz Somalije ili iz ju\u017ene Afrike; Sansevieria kirkii<\/em> iz isto\u010dne Afrike, Sansevieria longiflora<\/em> iz Angole i Konga, Sansevieria zeylanica<\/em>, podrijetlom s Ceylona.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Sansevierija u cvatu (foto: Sini\u0161a Bogdani\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Biljka pod zemljom krije cilindri\u010dni rizom iz kojega izbijaju rozete s nekoliko uskih vertikalnih listova. Do danas su uzgojeni brojni kultivari koji se razlikuju po \u0161irini i visini lista, ali i obrubu koji mo\u017ee biti svijetlije ili \u017eute boje. <\/p>\n\n\n\n

Sitni, zelenkastobijeli, neugledni cvjetovi, koji u nekih vrsta intenzivno miri\u0161u, skupljeni su u jednostavnom ili sastavljenom cvatu. No nije samo miris adut kojim \u0107e ove biljke privu\u0107i kukce koji \u0107e ih opra\u0161iti, ve\u0107 \u0107e se i cijela cvjetna stapka osuti bistrim i gustim kapljicama slatkog nektara. Posre\u0107i li vam se pa va\u0161a S. trifasciata<\/em> ili S. hyacinthoides<\/em> izbaci cvat, danima \u0107ete u\u017eivati u jakom mirisu karanfil\u010di\u0107a s primjesama vanilije.<\/p>\n\n\n\n

Potpuno nezahtjevna za uzgoj<\/h3>\n\n\n\n

Sansevierije spadaju me\u0111u najotpornije biljke koje \u0107e sjajno uspijevati na zapadnom ili isto\u010dnom prozoru, a voljet \u0107e i izravnu ju\u017enu ekspoziciju. U uzgoju je klju\u010dan \u010dimbenik \u2013 voda. Ukratko, ova biljka ne podnosi konstantnu vla\u017enost supstrata u kojem raste i zadr\u017eavanje vode u podlo\u0161ku. \u0160to je temperatura ni\u017ea, zalijevanje treba biti rje\u0111e i oskudnije. <\/p>\n\n\n\n

Ljeti biljku valja po\u0161teno zaliti i onda ostaviti da se supstrat po\u0161teno zasu\u0161i. Na taj na\u010din imitirate njene prirodne \u017eivotne uvjete u kojima se su\u0161na razdoblja prekidaju obilne i tople ki\u0161e. Sansevieriju mo\u017eete staviti na prezimljavanje u negrijanu prostoriju u kojoj temperatura ne\u0107e padati ispod deset stupnjeva, no tada \u0107e do prolje\u0107a uop\u0107e nemojte zalijevati. \u010cak ni kada se listovi blago sme\u017euraju. <\/p>\n\n\n\n

Sansevierije se, u pravilu, razmno\u017eavaju dijeljenjem starije biljke na nekoliko manjih pri \u010demu prvo vrijeme dok se biljka ne stabilizira, a rizom ne zacijeli, zalijevati treba vrlo \u0161krto. Mo\u017ee se razmno\u017eavati i lisnim reznicama. <\/p>\n\n\n\n

Zanimljivosti o sansevieriji<\/h3>\n\n\n\n

Kako bi se za\u0161titila od isu\u0161ivanja u svom prirodnom okoli\u0161u, sansevierija otvara pu\u010di (mikroventile za prozra\u010divanje na povr\u0161ini lista) samo no\u0107u. Tada i otpu\u0161ta kisik koji je nastao metabolizmom tijekom dana, \u0161to je razlikuje od ve\u0107ine biljaka. Zbog toga \u0107ete \u010desto \u010duti kako je rije\u010d o biljci koja je dobra za spava\u0107u sobi i koja \u010disti zrak, \u0161to i nije u potpunosti neto\u010dno. Naime, NASA<\/a><\/strong> je utvrdila da biljka upija neke otrovne supstance iz zraka poput toluena, ksilena i formaldehida. <\/p>\n\n\n\n

Biljka je prema nekim izvorima blago otrovna zbog \u010dega nije\npogodna za sobe u kojoj bez nadzora borave mala djeca ili \u017eivotinje. <\/p>\n\n\n\n

Sansevierija ima i va\u017enu ulogu u vjeskim ritualima nekih naroda. S. trifasciata<\/em> sa \u017eutim vrhovima povezuje se u Africi s \u017eenskim duhom oluja. U Nigeriji se povezuje Ogunom, duhom rata i koristi se u ritualima skidanja uroka. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tamo negdje osamdesetih, svaki je \u0161kolski i uredski prozor imao sansevierije. A onda su iza\u0161le iz mode zahvaljuju\u0107i neutemeljenim vijestima o “biljkama koje \u0161tetno zra\u010de”. Mnoge su tada ni krive ni du\u017ene zavr\u0161ile u kantama za sme\u0107e. Danas pak popularniji mediji o njima pi\u0161u sasma suprotno kao o “biljkama koje \u010diste zrak i upijaju elektromagnetsko […]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":22331,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3497],"tags":[809,959,716,1595,1636],"class_list":["post-84207","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vrt","tag-biljke","tag-loncanice","tag-praznovjerje","tag-sansevierija","tag-ukrasno-bilje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/84207","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=84207"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/84207\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":154693,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/84207\/revisions\/154693"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=84207"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=84207"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=84207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}