{"id":84930,"date":"2023-09-07T09:29:26","date_gmt":"2023-09-07T07:29:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=84930"},"modified":"2023-09-07T11:23:24","modified_gmt":"2023-09-07T09:23:24","slug":"pravedniji-izracun-male-mirovine-uskladiti-po-vecem-faktoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2023\/09\/pravedniji-izracun-male-mirovine-uskladiti-po-vecem-faktoru\/","title":{"rendered":"Pravedniji izra\u010dun: Male mirovine uskladiti po ve\u0107em faktoru"},"content":{"rendered":"\n<p>Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) pred Vladu RH su stavile popis od pet zahtjeva. Njihovo ispunjavanje smatraju nu\u017enim za pravedniji i dostojanstveniji polo\u017eaj umirovljenika. Zahtjeve prenosimo ih u cijelosti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Promjena modela uskla\u0111ivanja mirovina<\/h3>\n\n\n\n<p>Predsjednik Vlade Andrej Plenkovi\u0107 je 2016. godine obe\u0107ao kako \u0107e udjel prosje\u010dne mirovine u prosje\u010dnoj pla\u0107i iznositi 60 posto. No, od po\u010detka 2016. godine i dolaska HDZ-ove Vlade taj udjel, umjesto da raste opao je sa 42,84 posto na samo 35,99 posto u lipnju 2023. U ve\u0107ini europskih zemalja udjel se uglavnom kre\u0107e izme\u0111u 50 posto i 60 posto, a tako je i u zemljama u na\u0161em okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n<p>Nastave li se mirovine uskla\u0111ivati po postoje\u0107oj formuli taj udjel, kao i posljednjih \u0161est godina, nastavit \u0107e i dalje&nbsp; padati. Zbog toga umirovljeni\u010dke udruge tra\u017ee da se mirovine odmah po\u010dnu uskla\u0111ivati u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta &#8211; cijena ili pla\u0107a. Tako\u0111er, vode\u0107i ra\u010duna o onim najugro\u017eenijim, kao jednu vrstu socijalne mjere, predla\u017eemo uvo\u0111enje socijalnog faktora pove\u0107anja mirovine, i to da se onima koji imaju mirovine do 300 eura uskla\u0111uju za 120 posto povoljnijeg rasta indeksa, a onima od 301 eura do 550 eura za 110 posto, jer bi tako barem malo preokrenuli trend, te bi umjesto opadanja vrijednosti mirovina u odnosu na pla\u0107e kona\u010dno imali rast tog udjela.<\/p><div id=\"mojev-462302297\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, usporedno s redovnim uskla\u0111ivanjem, dvaput godi\u0161nje tra\u017eimo izvanredno&nbsp; konvergencijsko uskla\u0111ivanje, i to svako u iznosu od 6 posto. Predla\u017eemo da se tome pridoda preostali dug od prvog pogre\u0161nog izra\u010duna prve aktualne vrijednosti mirovine (AVM) od 10,5 posto, \u010dime bi se kroz pet godina dosegao cilj koji je u svojim temeljnim dokumentima postavio HDZ od 60 posto udjela prosje\u010dne mirovine u prosje\u010dnoj pla\u0107i, a \u0161to je ujedno i prosjek EU.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Uvo\u0111enje 13. mirovine kao redovne godi\u0161nje naknade<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako su umirovljeni\u010dke udruge inicirale prve jednokratne dodatke za najsiroma\u0161nije umirovljenike, potaknute odlukom Vlade da krajem travnja 2023. krene s isplatom ve\u0107 petog jednokratnog dodatka (od 60 do 160 eura) za siroma\u0161ne umirovljenike s mirovinama do najvi\u0161e 610 eura, a i najavama za mogu\u0107i jo\u0161 jedan dodatak ove jeseni, SUH i Matica ocijenili su kako je rije\u010d o improviziranom modelu, koji nije sustavan i politi\u010dki je netransparentan te se ne ura\u010dunava u mirovinski prosjek. Zbog toga predla\u017eu kako bi bilo puno bolje donijeti sustavno rje\u0161enje poput modela trinaeste mirovine, kao \u0161to je uvedena u velikom broju europskih zemalja.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatska je kroz isplatu do sada oko 2,5 milijardi kuna odnosno 332 milijuna eura za pet jednokratnih naknada uvela povremeno, politi\u010dkim odlukama utemeljeno, socijalno pomaganje siroma\u0161nijim kategorijama umirovljenika. Oni koji pripadaju srednjoj umirovljeni\u010dkoj klasi su presko\u010deni, kao da i njima nisu poskupile namirnice i re\u017eije. Zbog neizvjesnosti takvih naknada i njihovoj ovisnosti o politi\u010dkim odlukama, umirovljeni\u010dke udruge tra\u017ee od Vlade zakonsko reguliranje dodatne godi\u0161nje mirovine, kao i pove\u0107anje osobnog odbitka na mirovine, \u010dime bi se kona\u010dno vratilo malo pravi\u010dnosti u mirovinski sustav. U 12 EU zemalja postoji institut 13. mirovine, a u nekima je uvedena \u010dak i 14. mirovina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike<\/h3>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj ima 210.800 prijevremenih umirovljenika, koji su prosje\u010dno radili i pla\u0107ali doprinose vi\u0161e od 36 godina, a prosje\u010dna mirovina u srpnju 2023. godine iznosila im je tek 425 eura, \u0161to zna\u010di da vrijedi samo 11,80 eura po godini! I to zato \u0161to im se do\u017eivotno oduzima tzv. penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu, no i to ne svima isti postotak, ve\u0107 kada su oti\u0161li u mirovinu. Za usporedbu, tzv. starosni umirovljenici kojih je danas 499.500, imaju prosje\u010dnu mirovinu od 441,65 eura, a stekli su je temeljem prosje\u010dne 32 godine radnog sta\u017ea. Njihova godina rada je &#8220;skuplja&#8221;, dobivaju 13,80 eura po godini, iako su kra\u0107e radili i uplatili manje doprinosa.<\/p>\n\n\n\n<p>Do 1998. godine maksimalna penalizacija za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu iznosila je 6,65 posto. Od 1. sije\u010dnja 1999. u po\u010detku 18 posto, od 2001. \u010dak 20,4 posto. Zatim je 1.1.2008. pala na maksimalnih 9 posto, da bi je u vrijeme ekonomske krize, od 1.1.2011. premijerka Kosor vratila na 20,4 posto. Kona\u010dno sada, zahvaljuju\u0107i sindikalnom referendumu \u201c67 je previ\u0161e\u201d iznosi 12 posto. Tako su i obra\u010dunavane prijevremene mirovine, kako je tko morao oti\u0107i u prijevremenu mirovinu (a ne po vlastitom izboru!), u razli\u010ditim postocima, \u0161to je tako\u0111er nepravedno. Najnepravednije je, me\u0111utim, \u0161to je do 1998. penalizacija bila ne samo niska, ve\u0107 se automatski ukidala s navr\u0161avanjem potrebne \u017eivotne dobi koja je bila uvjet za &#8220;punu&#8221; starosnu mirovinu, tj. 60 godina za mu\u0161karce, a 55 godina za \u017eene, da bi od 1.1.1999. godine Hrvatski sabor ukinuo takvo poravnanje, te je vra\u0107ena do\u017eivotna penalizacija, \u0161to je nepravedno!<\/p>\n\n\n\n<p>SUH i Matica ve\u0107 godinama upozoravaju na ovaj problem te tra\u017ee da se kona\u010dno ukine penalizacija prijevremenih umirovljenika i to s ispunjavanjem uvjeta dobi za odlazak u starosnu mirovinu. Upitno je uop\u0107e takvo zakonsko rje\u0161enje, zbog toga \u0161to se ZOMO-om jasno propisuje da se izra\u010dun mirovine vr\u0161i na bazi upla\u0107enih doprinosa i sta\u017ea, pa nema razloga uskra\u0107ivati umirovljenicima ne\u0161to \u0161to su zaradili. Npr. nepravedan je nesrazmjer da netko tko je penaliziran za dvije godine prijevremenog umirovljenja prima umanjeno 20 godina mirovinu. Prihva\u0107anjem na\u0161eg zahtjeva i promjenom ZOMO-a od 1.1.2024. penalizacija za mu\u0161karce bi se ukinula kad bi napunili 65 godina, a za \u017eene sa 63 godine i \u0161est mjeseci starosti, a od 2030. kad svi napune 65 godina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160est mjeseci dodanog sta\u017ea po djetetu svim umirovljenicama<\/h3>\n\n\n\n<p>Mirovinskom reformom od 1. sije\u010dnja 2019. godine sve novoumirovljene \u017eene mogu dobiti 6 mjeseci dodanog sta\u017ea za svako ro\u0111eno ili posvojeno dijete. To pravo mogu ostvariti i mu\u0161karci ako su oni bili ti koji su koristili prete\u017eni dio dodatnog rodiljnog dopusta, no to su rijetki slu\u010dajevi. Na\u017ealost, sve one umirovljenice koje su oti\u0161le prije navedenog datuma, pa makar i jedan dan prije, nemaju pravo na dodani sta\u017e. Njihovo dijete se ne priznaje, ali se priznaje dijete osobe koja je dan kasnije oti\u0161la u mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim \u0161to su zakinute materijalno, zakinute su i moralno te su u su\u0161tini diskriminirane. Za razliku od nekih drugih europskih zemalja u kojima se sta\u017e po djetetu ura\u010dunava u ukupni sta\u017e koji je uvjet za mirovinu, u Hrvatskoj je to samo dodatak koji obi\u010dno donosi niti 2 posto pove\u0107ane mirovine po djetetu, \u0161to u prosjeku iznosi niti osam eura za prosje\u010dnu mirovinu \u017eena. Rije\u010d je o malom iznosu koji ne bi puno stajao mirovinski prora\u010dun. Umirovljeni\u010dke udruge stoga tra\u017ee da se omogu\u0107i svim umirovljenicima to pravo, ali i da se ura\u010dunava u ukupni sta\u017e.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ukidanje poreza na mirovinu<\/h3>\n\n\n\n<p>Umirovljeni\u010dke udruge tra\u017ee da se od 1. sije\u010dnja 2024. godine ukine pla\u0107anje poreza na mirovine za sve umirovljenike koji godi\u0161nje uprihode do 25.000 eura. Porez na mirovine ne pla\u0107a se u mnogim europskim zemljama poput Slovenije, Slova\u010dke, Bugarske, Irske, Malte itd., ili je pak bitno ni\u017ei nego u Hrvatskoj. S obzirom da porez od po\u010detka 2024. godine ionako ne bi pla\u0107alo oko 850.000 umirovljenih prema ZOMO-u (s mirovinama ispod novouvedene granice osobnog odbitka od 560 eura), ukidanje pla\u0107anja poreza za gotovo sve preostale umirovljenike ne bi bitno teretilo dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n\n\n\n<p>SUH i Matica tra\u017ee da se odmah, a prije stupanja na snagu nove porezne reforme od 1.1.2024. godine, visina osobnog odbitka umjesto na predlo\u017eenih 560 eura podigne na 665 eura, jer bi se time obuhvatilo barem dio do sada zanemarene umirovljeni\u010dke srednje klase. S obzirom na rast cijena i pla\u0107a uslijed inflacije, smatramo da je potrebno dodatno porezno rastere\u0107enje, te da pove\u0107anje sa sada\u0161njih 530,89 eura na 560 eura je tek simboli\u010dno i nedovoljno, a svakako suprotno prijedlozima umirovljeni\u010dkih udruga, radni\u010dkih sindikata i poslodavaca.<\/p>\n<div id=\"mojev-3900547938\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tako\u0111er, usporedno s redovnim uskla\u0111ivanjem, dvaput godi\u0161nje tra\u017eimo izvanredno\u00a0 konvergencijsko uskla\u0111ivanje, i to svako u iznosu od 6 posto, poru\u010duju iz SUH-a.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":31428,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[3398,167,971],"class_list":["post-84930","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-13-mirovina","tag-sindikat-umirovljenika","tag-uskladivanje-mirovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/84930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=84930"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/84930\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=84930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=84930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=84930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}