{"id":86183,"date":"2023-09-20T13:04:31","date_gmt":"2023-09-20T11:04:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=86183"},"modified":"2023-09-20T13:05:51","modified_gmt":"2023-09-20T11:05:51","slug":"traje-najezda-smrdljivih-martina-u-vrtu-rijesite-ih-se-prirodnim-metodama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2023\/09\/traje-najezda-smrdljivih-martina-u-vrtu-rijesite-ih-se-prirodnim-metodama\/","title":{"rendered":"Traje najezda smrdljivih martina: Potjerajte ih iz vrta prirodnim metodama"},"content":{"rendered":"\n<p>Krajem prolje\u0107a hrvatski vrtlari po\u010dinju se \u017ealiti na stjenice koje, uglavnom, nazivaju smrdljivim martinima ili smrdibubama. Najezda krene u vrtovima da bi se s prvim hladnim danima jeseni iz vrta preselila u domove. No zapravo se radi o dvije odvojene vrste iz porodice stjenica: smrdljivom martinu <em>(Raphigaster nebulosa)<\/em> i smrdljivoj greti <em>(Dolycoris baccarum)<\/em>. I greta i martin su po svojim \u017eivotnim ciklusima vrlo sli\u010dni, no me\u0111usobno se ne mije\u0161aju.<\/p>\n\n\n\n<p>Smrdljivi martini ime su dobili po prirodnom obrambenom mehanizmu. Ovi insekti ispu\u0161taju neugodan miris kada se na\u0111u ugro\u017eeni. A to, uglavnom, otjera predatora koji se nadao osladiti omra\u017eenim bubama. Suzbijanje smrdljivih martina je te\u0161ko, budu\u0107i da se nastanjuju u podru\u010dju s bogatom vegetacijom a vole i neodr\u017eavane tople zatvorene prostore koje \u0107e iskoristiti kao zimsku rezidenciju. Ipak, neke stvari mo\u017eemo poduzeti kako bismo im brojnost sveli na izdr\u017eivu mjeru.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to temperature porastu u prolje\u0107e, po\u010dinju se buditi iz zimskog sna. \u017denke s vremenom po\u010dnu polagati jaja na svim biljkama koje su im dostupne. I li\u010dinke i odrasli oblici smrdljivih martina hrane se biljnim sokovima pa napadaju i povr\u0107e poput raj\u010dica, paprika, kukuruza, graha i drugih kultura. <\/p><div id=\"mojev-1038192435\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>O\u0161te\u0107enja od njihovog uboda izgledaju kao ubodi igle okru\u017eeni \u017eutom ili zelenom bojom. Osim \u0161to nagr\u0111uju biljke i plodove, ovakva o\u0161te\u0107enja su &#8220;otvorena vrata&#8221; bakterijama i gljivicama koje mogu prouzro\u010diti totalnu \u0161tetu. Iako nekoliko martina u vrtu mo\u017eda ne\u0107e uzrokovati propast, najezda mo\u017ee u vrlo kratkom vremenu uni\u0161titi cijeli urod. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to mo\u017eete u\u010diniti?<\/h3>\n\n\n\n<p><strong>Dr\u017eite vrt i okolna podru\u010dja \u010distima<\/strong>. Uredite zakorovljene povr\u0161ine koje martini koriste kao zaklon. Uklonite mjesta u kojima se rado borave poput hrpa starih dasaka, trupaca i sli\u010dnoga.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koristite prirodne repelente u vrtu.<\/strong> Budu\u0107i da pola\u017eu jaja na povrtnim biljkama, mo\u017eete isprobati prskanje kaolinskom glinom. To bi trebalo onemogu\u0107iti lijepljenje jaja\u0161aca na samu biljku, a i nerado se hrane na biljkama koje su prekrivene tankim slojem pra\u0161ine ili mulja. <\/p>\n\n\n\n<p>Prednost ovakve metode je ne\u0161kodljivost za ljude, a mana joj je \u0161to \u0107e dijelom sprije\u010diti &#8220;zaprljano&#8221; li\u0161\u0107e u obavljanju fotosinteze. Tako\u0111er, svaka obilnija ki\u0161a isprat \u0107e kaolin s biljke pa cijeli postupak valja ponoviti iznova. Hrvatski vrtlari \u010desto koriste i pepeo za ove potrebe kao i puderasto mljeveni kamen.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki vrtlari tvrde da su otjerali smrdljive martine s gredica sade\u0107i lavandu, timijan i mentu izme\u0111u redova povr\u0107a. Tajna je, ka\u017eu, u hlapljivim uljima koje te biljke otpu\u0161taju, a koja nisu po volji smrdibubama. Zato pri svakom prolasku vrtom pro\u0111u rukom preko tih mirisnih biljki kako bi njihovi listovi u zrak otpustili \u0161to vi\u0161e eteri\u010dnog ulja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naselite vrt saveznicima.<\/strong> Neprijatelj va\u0161eg neprijatelja je va\u0161 prijatelj. Da biste se prirodno rije\u0161ili smrdljivih martina, poku\u0161ajte me\u0111u povr\u0107em posaditi suncokrete i nevene. Te cvjetnice privla\u010de insekte koji se hrane martinovim jaja\u0161cima. Pa\u017eljivo koristite insekticide, jer oni ubijaju osice koje parazitiraju na smrdljivim martinima, a poma\u017eu kontrolirati i populacije kupusara, lisnih u\u0161iju i gusjenica raj\u010dice. Te osice mo\u017eete privu\u0107i u vrt sadnjom kopra, korijandra i komora\u010da, tvrde ljubitelji prirodnih metoda.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ako mo\u017eete nabaviti feromonske zamke, nabavite ih.<\/strong> Feromoni su hlape\u0107e tvari pomo\u0107u kojih ovi insekti komuniciraju i klju\u010dni su za parenje i razmno\u017eavanje. Jednom kada u\u0111u u zamku, ne mogu iza\u0107i i na kraju umiru. Postavite zamke u kro\u0161nje drve\u0107a i grmlja blizu ku\u0107e ili vrta u rano prolje\u0107e. Tako\u0111er, mo\u017eete objesiti zamke na kolce svakih 20 do 30 metara oko vrta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ako ni\u0161ta od nabrojanoga ne pomogne, vrijeme je da izvu\u010dete te\u0161ku artiljeriju \u2013 pesticide.<\/strong> Iako \u0107e se mnogi na sam spomen pesticida narogu\u0161iti, za tim nema potrebe. Na tr\u017ei\u0161tu postoje i organski insekticidi koji ne\u0107e u potpunosti rije\u0161iti problem, ali ga mogu svesti na prihvatljivu mjeru.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107ina njih djeluje na na\u010din da mehani\u010dki zatvore otvore za disanje na hitinskom oklopu kukaca. U ovoj skupini su primjerice <strong>neemovo ulje<\/strong> i <strong>obi\u010dna sapunica<\/strong>. \u017delite li ih potrovati, koristite sredstva na bazi <strong>prirodnog ili sinteti\u010dkog buha\u010da (piretrina)<\/strong>. Neki vrtlari kunu se djelotvornost namakanja <strong>duhana<\/strong> u vodi u koju se prije prskanja doda detergent. Naime, brojni industrijski pesticidi spadaju u takozvane nikotinoide. Drugi se pak zaklinju u \u010daj od \u010de\u0161njaka.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mogu li smrdljivi martini ozlijediti ljude? <\/h3>\n\n\n\n<p>Ne, iako pripadaju porodici stjenica, evoluirali su u smjeru sisanja biljnih sokova. Usprkos anegdotalnim pri\u010dama, entomolozi ka\u017eu da smrdljivi martini jednostavno nemaju rilo kojim bi mogli probosti ljudsku i \u017eivotinjsku ko\u017eu, a ni \u017ealac. <\/p>\n<div id=\"mojev-3957437047\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Li\u010dinke i odrasli oblici smrdljivih martina hrane se biljnim sokovima pa napadaju i povr\u0107e poput raj\u010dica, paprika, kukuruza, graha i drugih kultura. O\u0161te\u0107enja od njihovog uboda izgledaju kao ubodi igle okru\u017eeni \u017eutom ili zelenom bojom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":75029,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3497],"tags":[3518,3507,55,960],"class_list":["post-86183","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vrt","tag-smrdljivi-martini","tag-stetnici","tag-vrt","tag-vrtlarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=86183"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86183\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/75029"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=86183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=86183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=86183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}