{"id":86846,"date":"2023-09-29T09:47:42","date_gmt":"2023-09-29T07:47:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=86846"},"modified":"2023-09-30T20:12:05","modified_gmt":"2023-09-30T18:12:05","slug":"jeruzalemska-articoka-zdravi-divlji-gomolj-na-nasem-tanjuru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2023\/09\/jeruzalemska-articoka-zdravi-divlji-gomolj-na-nasem-tanjuru\/","title":{"rendered":"\u010ci\u010doka – divlji gomolj koji \u010duva probavu i sni\u017eava tlak"},"content":{"rendered":"\n

Ako je suncokret<\/strong> jedno veliko sunce, onda je njegova bliska ro\u0111akinja \u010di\u010doka<\/strong> sazvije\u017e\u0111e stotina sjajnih zvijezda. I dok suncokret (Helianthus anuus) <\/em>koristimo ponajvi\u0161e za proizvodnju ulja, kod \u010di\u010doke (Helianthus tuberosus) <\/em>jedemo gomolj koji pripremamo poput krumpira. Razlika izme\u0111u njih je i ta \u0161to suncokret za uzgoj zahtjeva agrotehni\u010dke mjere, dok je \u010di\u010doka doslovno korov koji od ljudi ne tra\u017ei ni\u0161ta, a daje im puno.<\/p>\n\n\n\n

\u010ci\u010doka, jeruzalemska arti\u010doka, samo su neka od imena koje su ljudi s na\u0161ih podru\u010dja nadjenuli ovoj biljci koju su uzgajali ameri\u010dki Indijanci prije dolaska osvaja\u010da. Jedno od njenih imena \u2013 topinambur, upravo potje\u010de od imena brazilskog plemena. U Francusku ju je donio Samuel de Champlain<\/strong> 1609. godine.<\/p>\n\n\n\n

Stabljika biljke dosegne visinu oko 3 metra, iako mo\u017ee narasti i do 5 metara. U Hrvatskoj cvate tijekom rujna i listopada glavi\u010dastim cvatovima karakteristi\u010dnim za glavo\u010dike koji nalikuju malim suncokretima. \u010cesto zauzima smetli\u0161ta, vla\u017ene neure\u0111ene livade, rubove \u0161uma ili nasipe. U Zagrebu obilno raste na nasipu uz Savu.<\/p>\n\n\n\n

Gomolji mogu varirati bojom, formom, veli\u010dinom i vremenom dozrijevanja. Sadr\u017ee inulin koji se stajanjem pretvara u fruktozu te se zbog toga gomolji preporu\u010daju za prehranu dijabeti\u010dara. Fruktoza, koja je dva puta sla\u0111a od obi\u010dnog konzumnog \u0161e\u0107era, \u010di\u010doki daje sladak okus. Uz to, gomolji sadr\u017ee u ve\u0107oj koli\u010dini kalij, magnezij, kalcij, fosfor i \u017eeljezo, a od vitamina vitamine iz B skupine, vitamin A i vitamin C.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Cvat \u010di\u010doke (foto: Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Upravo se zbog visoke koli\u010dine kalija u narodu vjeruje da poma\u017ee kod sni\u017eavanja visokog krvnog tlaka, a zbog inulina pripisuje joj se i sjajan u\u010dinak na probavu i obnovu crijevne flore. \u010ci\u010doka se mo\u017ee pe\u0107i poput krumpira, kuhati, pirjati, pripremati kao pire ili svje\u017ea na salatu. Ipak, vodenastija je od krumpira i bitno sla\u0111a, \u0161to mnogima mo\u017ee smetati.<\/p>\n\n\n\n

Biljka se razmno\u017eava dijeljenjem gomolja. Gomolje tijekom zime \u010desto jedu mi\u0161evi i voluharice pri \u010demu ih znaju u svojim podzemnim hodnicima odnijeti i desetak metara od mjesta rasta. Stoga se nemojte \u010duditi ako va\u0161a \u010di\u010doka “pobjegne” susjedu ili nikne na sasvim neo\u010dekivanim mjestima.<\/p>\n\n\n\n

Od evropskih zemalja na ve\u0107im povr\u0161inama uzgaja se u Njema\u010dkoj, Austriji, Francuskoj, Slova\u010dkoj, a u posljednje vrijeme i u Srbiji. Gomolji se prvenstveno koriste u farmaceutskoj industriji kod proizvodnje razli\u010ditih ljekovitih pripravaka, za ekstrakciju inulina te za prozvodnju bioetanola. Povremeno se mo\u017ee na\u0107i i na ve\u0107im hrvatskim tr\u017enicama.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
\u010ci\u010doka (foto: Paul Fenwick\/wikimedia)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Biljka se razmno\u017eava dijeljenjem gomolja. Gomolje tijekom zime \u010desto jedu mi\u0161evi i voluharice pri \u010demu ih znaju u svojim podzemnim hodnicima odnijeti i desetak metara od mjesta rasta. Stoga se nemojte \u010duditi ako va\u0161a \u010di\u010doka \u201epobjegne\u201c susjedu ili nikne na sasvim neo\u010dekivanim mjestima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":18002,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3497],"tags":[1378,31,1379,870],"class_list":["post-86846","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vrt","tag-cicoka","tag-dijabetes","tag-ljekovito-bilje","tag-visoki-tlak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=86846"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86846\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=86846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=86846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=86846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}