{"id":871,"date":"2014-09-25T18:46:37","date_gmt":"2014-09-25T16:46:37","guid":{"rendered":"http:\/\/mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=871"},"modified":"2014-09-25T18:49:34","modified_gmt":"2014-09-25T16:49:34","slug":"podcijenjena-sepsa-trovanje-krvi-vreba-u-bolnicama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2014\/09\/podcijenjena-sepsa-trovanje-krvi-vreba-u-bolnicama\/","title":{"rendered":"Podcijenjena sepsa: Trovanje krvi vreba u bolnicama"},"content":{"rendered":"<p>Sepsa ili trovanje krvi jo\u0161 uvijek odnosi \u017eivote. S ovom bole\u0161\u0107u se bore i u najsuvremenijim klinikama, a problem je komplicirano postavljanje dijagnoze. I pomanjkanje higijene.<\/p>\n<p><strong>Rolf Thiel<\/strong> se ve\u0107 sedam godina nalazi u programu ambulantne rehabilitacije. Biv\u0161em rudaru je nakon jedne nezgode na radu bilo vi\u0161e puta operirano rame. I poslije posljednje operacije 2007. je isprva sve izgledalo kako treba. No tada se Rolfu stanje naglo pogor\u0161alo: tijelo je kolabiralo, bubrezi otkazali, nakon \u010dega je pao u komu. Tipi\u010dni sindromi za sepsu. Ralf je imao sre\u0107u u nesre\u0107i jer se nalazio u bolnici gdje je sepsa brzo dijagnosticirana. Najva\u017eniji su sati nakon pojavljivanja prvih simptoma: ako se sepsa odmah dijagnosticira mogu\u0107nost pre\u017eivljavanja je 80 posto. Nakon \u0161est sati \u0161anse za pre\u017eivljavanje su svega 30 posto. Samo u Njema\u010dkoj svake godine od sepse oboli 60.000 osoba. Globalno se taj broj procjenjuje na 8 milijuna, upozorava <a title=\"Deutsche Welle\" href=\"http:\/\/www.dw.de\/sepsa-podcijenjena-opasnost\/a-17919938\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n<h3>Slabljenje imuniteta<\/h3>\n<p>Sepsa ili trovanje krvi je zapravo jedan oblik infekcije. Uzro\u010dnici bolesti dolaze u krvotok i napadaju organe. Zdravi organizam se lako izbori s tim napadima. No kod osoba s oslabljenim imunitetom, poput starijih pacijenata ili onih koji su upravo pro\u0161li neku te\u0161ku operaciju, je stanje druga\u010dije. Posebno su osjetljivi pacijenti koji se nalaze na nekom dugotrajnom tretmanu poput kemoterapije. Problem kod sepse je taj \u0161to se uzro\u010dnik bolesti ne koncentrira na jedan organ nego se preko krvotoka pro\u0161iri \u010ditavim tijelom. \u201cNajte\u017ee je prepoznati taj prijelaz s jednog organa ili podru\u010dja na \u010ditavo tijelo\u201d, ka\u017ee <strong>Frank Martin Brunkhorst<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ne klinike u Jeni. Ovaj stru\u010dnjak za sepsu opisuje kako je te\u0161ko na licu mjesta prepoznati tragove nadolaze\u0107eg trovanja krvi. \u201cU jednom trenutku je pacijent stabilan, samo s temperaturom, a kratko vrijeme nakon toga bunca i pada u komu. Potrebno je mnogo iskustva da bi se sepsa odmah prepoznala\u201d, ka\u017ee Brunkhorst. No mnogi lije\u010dnici hitne pomo\u0107i ne raspola\u017eu takvim iskustvom.<\/p>\n<h3>Psihi\u010dke sposobnosti opadaju<\/h3>\n<p>Kako je kod Rolfa Thiela do\u0161lo do sepse, ne zna se. Mo\u017eda je jedna od od brojnih injekcija koje je dobivao u rame bila ne\u010dista. Ili neka od transfuzija? Rolf je imao sre\u0107u. No njegov \u017eivot nije onakav kakav je bio prije oboljenja. Nekada\u0161nji rudar se sada dok se penje stepenicama umara nakon svakog kata. Osim od tjelesnih tegoba pacijenti koji su pre\u017eivjeli septi\u010dni \u0161ok boluju i od psihi\u010dkih bolesti poput PTSP-a ili gubitka kognitivnih sposobnosti. \u201eMnoge pacijente mo\u017eemo usporediti s pacijentima koji boluju od alzheimera. Sumnjamo da sepsa napada i neke stanice u mozgu koji nakon toga prouzrokuju stanje sli\u010dno alzheimeru\u201c, ka\u017ee Brunkhorst. To je primijetio i Rolf Thiel koji se nakon sepse sve te\u017ee koncentrira. \u201cU glavi vi\u0161e nisam tako fit kao prije. Osje\u0107am se deset godina starijim\u201d, ka\u017ee pacijent.<\/p>\n<h3>Kriva higijena<\/h3>\n<p>Dvije tre\u0107ine svih slu\u010dajeva sepse izbije u nekoj bolnici. \u201eModerna medicina je u stanju pobolj\u0161ati i promijeniti \u017eivot. No poslije kompliciranih operacija \u010desto ostaju ogromne rane koje su idealno stani\u0161te za bakterije i uzro\u010dnike upala\u201c, ka\u017ee Brunkhorst. On je svjestan toga da se situacija s higijenom mora pobolj\u0161ati. \u201e20 posto svih oboljenja sepse mo\u017eemo sprije\u010diti boljom higijenom\u201c, ka\u017ee ovaj stru\u010dnjak za sepsu. Prije svega je potrebno pove\u0107ati stupanj senzibilnosti kod medicinskog osoblja. Daljnja mogu\u0107nost smanjenja rizika od sepse je redovito cijepljenje protiv gripe. No onima koji su pre\u017eivjeli sepsu najva\u017enija je daljnja pomo\u0107. Rolf Thiel pomo\u0107 dobiva od Njema\u010dke udruge za pomo\u0107 oboljelima od sepse. \u201eOni su mi bili od pomo\u0107i, recimo, prilikom odlaska psihijatru, \u0161to ba\u0161 i nije bio jednostavan korak\u201c, ka\u017ee Thiel. A i \u010dinjenica da je zbog sepse s 43 bio prisiljen oti\u0107i u invalidsku mirovinu je ne\u0161to s \u010dim se morao suo\u010diti i \u0161to nije bilo lako. I sve to zbog pomanjkanja higijene.<\/p>\n<p><a title=\"Deutsche Welle\" href=\"http:\/\/www.dw.de\/sepsa-podcijenjena-opasnost\/a-17919938\" target=\"_blank\">\/autor:\u00a0Autor Gudrun Heise\/Nenad Kreizer, Deutsche Welle<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako se sepsa odmah dijagnosticira mogu\u0107nost pre\u017eivljavanja je 80 posto. Nakon \u0161est sati \u0161anse za pre\u017eivljavanje su svega 30 posto. Samo u Njema\u010dkoj svake godine od sepse oboli 60.000 osoba. Globalno se taj broj procjenjuje na 8 milijuna.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":873,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[196,195],"class_list":["post-871","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-infekcija","tag-sepsa"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/871","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=871"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/871\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/873"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=871"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}