{"id":8719,"date":"2016-11-30T11:56:47","date_gmt":"2016-11-30T10:56:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=8719"},"modified":"2016-11-30T12:18:23","modified_gmt":"2016-11-30T11:18:23","slug":"intervju-je-li-tito-zlocinac-ili-modernizator-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2016\/11\/intervju-je-li-tito-zlocinac-ili-modernizator-jugoslavije\/","title":{"rendered":"Intervju: Je li Tito zlo\u010dinac ili modernizator Jugoslavije?"},"content":{"rendered":"<p>Ni 36 godina nakon njegove smrti Hrvatska nema usugla\u0161en stav o Josipu Brozu Titu. Za jedne je on i danas modernizator, dok ga drugi uspore\u0111uju s Hitlerom, pi\u0161e <a href=\"http:\/\/www.dw.com\/hr\/povjesni%C4%8Dar-mihaljevi%C4%87-tito-je-i-zlo%C4%8Dinac-i-uspje%C5%A1an-politi%C4%8Dar\/a-36568723\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n<p>Postoji nekoliko otvorenih pitanja u hrvatskom dru\u0161tvu koja pokazuju velik ideolo\u0161ki rascjep me\u0111u gra\u0111anima. Procjena osobe komunisti\u010dkog vo\u0111e biv\u0161e dr\u017eave Josipa Broza Tita jedno je od tih pitanja pred kojim i lijevi i desni \u010dvrsto zatvaraju o\u010di i ne \u017eele uva\u017eiti ni minimum protivni\u010dkih argumenata.<\/p>\n<p>Upravo je zbog toga Trg mar\u0161ala Tita u Zagrebu, koji se kroz povijest zvao Sajmi\u0161ni, Sveu\u010dili\u0161ni, Wilsonov, Trg kralja Aleksandra I, Trg I, Kazali\u0161ni trg, prostor ideolo\u0161kog i politi\u010dkog sukoba. Tvrda desnica smatra da bi reprezentativni trg trebalo imenovati druga\u010dije, mo\u017eda \u010dak i Kazali\u0161nim trgom. Umjereni i lijevi odgovaraju da ne pristaju na takav ustupak, jer se trg tako zvao samo za vrijeme kvislin\u0161ke Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (zapravo samo 1945. i 1946., op. ur.), te da bi takvo preimenovanje otvorilo prostor za djelovanje reakcionarnih snaga.<\/p><div id=\"mojev-2200278058\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>Kako pravilno sagledati Tita i koje je njegovo mjesto u povijesti, pitanja su koja smo postavili <strong>dr. Josipu Mihaljevi\u0107u<\/strong>, povjesni\u010daru s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.<\/p>\n<div id=\"attachment_8724\" style=\"width: 750px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-8724\" class=\"size-full wp-image-8724\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/mihaljevic-josip.jpg\" alt=\"Je li Tito bio zlo\u010dinac?\" width=\"740\" height=\"410\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/mihaljevic-josip.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/mihaljevic-josip-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><p id=\"caption-attachment-8724\" class=\"wp-caption-text\">dr. Josip Mihaljevi\u0107 (foto: Sini\u0161a Bogdani\u0107)<\/p><\/div>\n<p><strong>U Hrvatskoj se vrlo ostra\u0161\u0107eno razgovara o Josipu Brozu Titu. Je li on najve\u0107i krvnik s ovih prostora ili najv<\/strong><strong>e\u0107i sin hrvatskog naroda?<\/strong><\/p>\n<p>Ako prilazimo problemu kao povjesni\u010dari, trebamo se dr\u017eati stru\u010dnih prosudbi, u\u010diniti izlaganje \u0161to manje pau\u0161alnim. U javnosti i dijelu historiografije Tita se valorizira s potpuno opre\u010dnih stajali\u0161ta. Neki autori nagla\u0161avaju isklju\u010divo njegove negativnosti i upozoravaju na jugoslavenski totalitarizam. S druge strane su oni koji isti\u010du gospodarski razvitak i me\u0111unarodni zna\u010daj Jugoslavije. Ni jedno ni drugo nije sporno. Trebalo bi izbjegavati prou\u010davanje stvari iz jednog rakursa, jer tada nemate cjelovitu sliku osobe ili povijesnog doga\u0111aja. Ako ve\u0107 povjesni\u010dari donose procjene povijesnih osoba, trebaju stvari pristupati cjelovito. Jednostran na\u010din prikazivanja Josipa Broza mi je donekle razumljiv. Ako uzmemo kakva je bila povijest 20. stolje\u0107a i traume koje su se dogodile, ako ste u obitelji imali traumu 2. svjetskog rata u kojem su fa\u0161isti\u010dki re\u017eimi u\u010dinili ne\u0161to na\u017eao va\u0161im ro\u0111acima, jasno je da vam je Tito kao \u010dlan Antifa\u0161isti\u010dke koalicije bli\u017ei i bolji. Ako vam je netko stradao od komunisti\u010dkog re\u017eima, imat \u0107ete negativnu sliku o Titu. Isto tako, ako ste zagovornik kolektivisti\u010dkih politi\u010dkih ideologija, mo\u017eda \u0107ete za\u017emiriti na zlo\u010dine koje je po\u010dinio njegov re\u017eim, a ako ste zagovornik demokracije i politi\u010dkog pluralizma me\u0111unarodni zna\u010daj Jugoslavije ne\u0107ete smatrati va\u017enim kada prosu\u0111ujete Tita.<\/p>\n<p><strong>No sada \u0107e se \u010ditatelji ipak zapitati je li Tito bio vi\u0161e zlo\u010dinac ili pozitivna osoba?<\/strong><\/p>\n<p>Upravo govorim da je odgovarati na to vrlo nezahvalno. Rekli ste da neki za Tita smatraju da je najve\u0107i sin hrvatskog naroda. U vrijeme Jugoslavije se govorilo \u201ena\u0161ih naroda i narodnosti\u201c, jer je Tito prvenstveno personifikacija Jugoslavije, komunisti\u010dkog re\u017eima i socijalizma. Da, on je zlo\u010dinac, jer je odgovoran za zlo\u010dine koji su se dogodili krajem 2. svjetskog rata i nakon njega. Ali je odgovoran i za neke pozitivne tekovine.<\/p>\n<p><strong>Je li nu\u017eno danas staviti Tita u neku od tih ladica?<\/strong><\/p>\n<p>S mog povjesni\u010darskog stajali\u0161ta to je kontraproduktivno jer se zamagljuje fokus koji bi trebao biti na istra\u017eivanju. Ako se odredite na jednu ili drugu stranu, va\u0161e istra\u017eivanje ne mo\u017ee biti potpuno objektivno. Josip Broz je dugo smatran vrlo pozitivnom osobom. Pa \u010dak i danas. To ga izdvaja od, recimo, Hitlera kojega nitko, nakon njegove smrti i pada re\u017eima, ne smatra pozitivnim. Osim ekstremnih grupacija. Tito je slojevitija osoba, njegova povijesna osoba i re\u017eim su imali puno kontradiktornih to\u010daka, zbog \u010dega je on istra\u017eiva\u010dima, povjesni\u010darima, sociolozima i politolozima dobra tema za istra\u017eivanje.<\/p>\n<p><strong>Koje su onda pozitivne stvari njegove vladavine? Spomenuli ste ekonomski razvoj.<\/strong><\/p>\n<p>U vrijeme Tita Jugoslavija je \u017eivjela u mirnodopskom razdoblju. Tito je, kao \u010dlan Antifa\u0161isti\u010dke koalicije, imao kredibilitet borca protiv nacizma i fa\u0161izma, stvarao je dr\u017eavu na modernizacijskom projektu. Komunizam kao totalitarna modernizacijska ideologija poku\u0161ava stvoriti dru\u0161tvo na kolektivnim temeljima. Zato su od 1945. provo\u0111ene socijalisti\u010dke politike. One su za zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva bile blagodat. Besplatno obrazovanje i zdravstvo su postali dostupni svakome, iako ni\u0161ta nije besplatno. Uspio je relativno bezna\u010dajnu dr\u017eavu dovesti na dnevni red me\u0111unarodne politike. Bio je iznimno uspje\u0161an politi\u010dar, ako se politika shvati kao umije\u0107e opstanka na vlasti, i uspio se afirmirati na svjetskoj razini. Naravno, uvijek je pitanje koja je cijena za to pla\u0107ena.<\/p>\n<p>Ono \u0161to bi bilo najzanimljivije, da je uspjelo, jest nacionalna politika. Najve\u0107i jugoslavenski problem je bilo nacionalno pitanje. Rije\u0161iti ga na zadovoljavaju\u0107i na\u010din je bilo vrlo te\u0161ko. U drugoj Jugoslaviji su poku\u0161ali s federalnim modelom. Njegova cijena je bila skupa, Tito je uni\u0161tio sve svoje stvarne i potencijalne protivnike. Poku\u0161aj rje\u0161avanja sukoba Hrvata i Srba nije uspio pa se Jugoslavija raspala upravo na tom pitanju.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-4301\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/tito-jovanka.jpg\" alt=\"tito-jovanka\" width=\"740\" height=\"410\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/tito-jovanka.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/tito-jovanka-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/tito-jovanka-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><\/p>\n<p><strong>Pretpostavljam da mu kao najve\u0107i krimen uzimate zlo\u010dine koji su se doga\u0111ali pred kraj 2. svjetskog rata i nakon njega?<\/strong><\/p>\n<p>Naravno, zlo\u010dini su bili masovni i nisu sankcionirani do danas. A danas otvaramo dokumente i masovne grobnice. Osim toga, komunizam je totalitarna ideologija koja ne dozvoljava bilo kakvu afirmaciju druga\u010dijih pogleda na svijet. Nametanje jednog svjetonazora je do samog kraja bila osnova jugoslavenske dr\u017eave. Nije bilo na\u010dina da pojedinac izrazi svoje slobodno mi\u0161ljenje. Temeljna prava pojedinca nisu bila po\u0161tivana pa se to, uz navedene zlo\u010dine, mo\u017ee smatrati najve\u0107im krimenom Tita.<\/p>\n<p><strong>Titove prista\u0161e \u0107e re\u0107i da on nije znao za likvidacije, \u0161to se \u010dini poprili\u010dno nemogu\u0107im. Ili da je ionako pobio samo usta\u0161e. \u010cak da je to i istina, smaknu\u0107a bez su\u0111enja su neprihvatljiva.<\/strong><\/p>\n<p>Sla\u017eem se. Nije mo\u017eda znao za sve pojedina\u010dne zlo\u010dine, ali u komunisti\u010dkim partijama se ni\u0161ta nije doga\u0111alo samo od sebe. One su organizirane na bolj\u0161evi\u010dkom principu stroge hijerarhije, takozvanog demokratskog centralizma. Odluke vrha provode najni\u017ee razine hijerarhije. Ne da je znao, nego je bio glavni autor takve politike. Razlozi su vi\u0161estruki. Partizani su osve\u0107ivali svoje \u017ertve, \u0161to mo\u017eemo shvatiti ali ne i opravdati. Ali veli\u010dina tih zlo\u010dina govori da je to bio smi\u0161ljeni projekt eliminacije realnih i potencijalnih politi\u010dkih protivnika.<\/p>\n<p><strong>Usprkos svemu, pametni i obrazovani ljudi su spremni za\u017emiriti na taj dio Titove biografije pa \u0107e s pionirskim kapama oti\u0107i u Kumrovec slaviti njegov ro\u0111endan. Je li to preraslo u zabavu ili se zaista slijedi propala ideologija?<\/strong><\/p>\n<p>Tito je dobar marketin\u0161ki proizvod. U Srbiji se na \u0161tandovima prodaju suveniri s njegovim likom. S druge strane, mo\u017eemo to gledati kroz razo\u010daranje dijela gra\u0111ana s liberalnom demokracijom, rekao bih, nedovr\u0161enom tranzicijom. Oni koji imaju sje\u0107anje na Jugoslaviju, a njen socijalni okvir je zadovoljavao potrebe velikog dijela gra\u0111ana, sada vide Tita kao \u010dovjeka koji je napravio vi\u0161e dobroga nego negativnoga. Intelektualci koji promatraju Tita na taj na\u010din mo\u017eda se mogu opravdati i tragedijama iz 2. svjetskog rata. Rekao bih da je uzrok ideolo\u0161ki, ali ima i puno jugonostalgije. Doga\u0111anja u Kumrovcu me ne \u010dude previ\u0161e.<\/p>\n<p><strong>Desni dio politi\u010dke arene Socijaldemokratsku partiju smatra slijednicom Komunisti\u010dke partije Hrvatske. Koliko se je sam SDP uspio ograditi od toga i je li ta stranka spremna rasvijetliti pro\u0161lost? Postoji li volja?<\/strong><\/p>\n<p>Nema previ\u0161e volje za tim. Iako ne smatram da se dana\u0161nje vodstvo stranke identificira s komunizmom; njihova politika to jasno pokazuje. Gledamo li ih po gospodarstvu, rekao bih da nisu ni\u0161ta \u201elijeviji\u201c od njihovih suparnika na drugom kraju politi\u010dkoga spektra. Ali, naravno, nije im drago da se kopa po pro\u0161losti u kojoj su njihovi osniva\u010di bili glavni akteri. Uostalom, tih ljudi ima i u drugim, pa i desnim, strankama. Oni ne \u017eele da se taj dio pro\u0161losti otvara. Kao istra\u017eiva\u010du povijesti mi je to neprihvatljivo. Gra\u0111a KPJ i SKJ se danas tretira kao gra\u0111a jedne politi\u010dke udruge, a ne kao dr\u017eavno gradivo. Iako je Titova Jugoslavija bila partijska dr\u017eava jer izvori\u0161te vlasti je bilo u Partiji. U to vrijeme jedinu legalnu partiju ne promatram kao politi\u010dku stranku, ve\u0107 kao dr\u017eavnu instituciju. Slijedom toga, njenu bi arhivu trebalo potpuno otvoriti za istra\u017eivanje.<\/p>\n<p><strong>Kako je do\u0161lo do toga da arhiva nije otvorena za javnost?<\/strong><\/p>\n<p>Ona je nekad bila smje\u0161tena u ovoj zgradi (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, op.a.) u kojoj\u00a0 je bio arhiv CKSKH, a devedesetih je preba\u010dena u Hrvatski dr\u017eavni arhiv. SDP je to predao kao gradivo politi\u010dke udruge pa imaju pravo zabrane pristupa.<\/p>\n<p><strong>Istovremeno negoduju kada ih se povezuje s Komunisti\u010dkom partijom?<\/strong><\/p>\n<p>Da, to je problemati\u010dno. Znam za dokumente koji su kvalificirani kao povjerljivi i za uvid u njih morate dobiti dopu\u0161tenje SDP-a. To vas dovodi u neugodan polo\u017eaj jer vam neki ljudi iz stranke mogu uskratiti pristup gra\u0111i, ako ocijene da ne\u0107ete pisati onako kako bi oni \u017eeljeli.<\/p>\n<div id=\"attachment_6530\" style=\"width: 750px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-6530\" class=\"size-full wp-image-6530\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/josip-broz-tito-papa-ivan.jpg\" alt=\"Je li Tito branio vjeru?\" width=\"740\" height=\"410\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/josip-broz-tito-papa-ivan.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/josip-broz-tito-papa-ivan-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/josip-broz-tito-papa-ivan-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><p id=\"caption-attachment-6530\" class=\"wp-caption-text\">Josip Broz Tito i papa Pavao VI u Vatikanu 1971. godine<\/p><\/div>\n<p><strong>Najve\u0107i Titovi protivnici isti\u010du kako se on nalazi na popisu deset najve\u0107ih svjetskih ubojica te da je odgovoran za smrt 1,2 milijuna ljudi od 1945. do 1987. godine.\u00a0 Sastavljaju li uop\u0107e povjesni\u010dari takve top liste?<\/strong><\/p>\n<p>Pretpostavljam da se ve\u0107ina tih tekstova na internetu temelji na radovima ameri\u010dkog profesora politi\u010dkih znanosti Rudolpha Rummela. Kao politolog bio je autor teza o konceptu democida. Govorio je da je u 20. stolje\u0107u poginulo \u0161est puta vi\u0161e ljudi u mirnodopskom razdoblju nego u ratovima iniciraju\u0107i tezu da vlast ubija svoje gra\u0111ane. Pravio je liste megaubojica, odnosno re\u017eima koje je smatrao najgorima. Na njih je relativno visoko, uz Staljinov, Mao Ce-tungov i Hitlerov, stavio re\u017eim Josipa Broza Tita. Ti su ljudi bili zlo\u010dinci u smislu odgovornosti za smrt velikog broja ljudi, ali njegovi podaci su problemati\u010dni; nije radio demografska istra\u017eivanja, uzimao je razno-razne popise iz \u010dlanaka, a svoju metodu je nazvao \u2013 metodom razumne aproksimacije. Smatram da je na takav na\u010din nemogu\u0107e do\u0107i do preciznih podataka. Povjesni\u010dari znaju koliko je brojanje \u017ertava te\u017eak i osjetljiv posao.<\/p>\n<p><strong>Od Titove smrti do danas kru\u017ee brojni mitovi; me\u0111u prvima je bio onaj da nije pokopan u Ku\u0107i cvije\u0107a, no do danas se zadr\u017eala predaja da je umjesto Tita podmetnut ruski agent.<\/strong><\/p>\n<p>Mislim da to lako mo\u017eemo pripisati teorijama zavjere. To je \u010dest slu\u010daj kod povijesno zna\u010dajnih i kontroverznih osoba. Pogotovo jer je blisko sura\u0111ivao sa Staljinom. U politi\u010dkom smislu, Tito je bio karizmati\u010dan vo\u0111a, imao je razgranat kult li\u010dnosti koji su razvijali njegovi suradnici, i u kojem je moralo sudjelovati gotovo cijelo dru\u0161tvo. Nakon takve vi\u0161edesetljetne glorifikacije ne za\u010du\u0111uje da su se javili i takvi navodi.<\/p>\n<p><strong>Na kraju, je li Tito stvarno bio hrvatomrzac?<\/strong><\/p>\n<p>Sve zavisi kako shva\u0107ate taj pojam. Mislim da nije bio protiv Hrvata na na\u010din da je mislio kako ih treba uni\u0161titi. Bio je etni\u010dki Hrvat, ro\u0111en u hrvatskoj obitelji, ali je preuzeo jugoslavensku ideologiju i promovirao ideju jugoslavenstva; ideju bratstva i jedinstva svih ju\u017enoslavenskih naroda. S te strane je smatrao da Hrvati imaju zna\u010dajno mjesto u Jugoslaviji, a to je i bila \u010dinjenica. Hrvati su bili veliki faktor u toj Jugoslaviji i na kraju krajeva, sama jugoslavenska ideja je kreacija Hrvata. Me\u0111utim, problem je bio \u0161to se Hrvati ni u prvoj ni u drugoj Jugoslaviji nisu osje\u0107ali nacionalno ravnopravnima. Ne bih ga nazvao hrvatomrscem, ali je, u nacionalnom smislu, bio zagovornik jugoslavenske ideje koja je bila u izravnoj suprotnosti s hrvatskom nacionalnom ideologijom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Josip Mihaljevi\u0107 ro\u0111en je 1983. godine u Livnu. Primarno podru\u010dje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest u razdoblju od 1945. do 1990., s posebnim naglaskom na teme iz dru\u0161tvene i socijalne povijesti toga razdoblja, te povijest komunizma, povijest ljudskih prava, teorija totalitarizma i metodologija povijesnih znanosti. Godine 2015. obranio je doktorsku disertaciju \u201cOdnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj 1958. \u2013 1972.\u201d.<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dw.com\/hr\/povjesni%C4%8Dar-mihaljevi%C4%87-tito-je-i-zlo%C4%8Dinac-i-uspje%C5%A1an-politi%C4%8Dar\/a-36568723\" target=\"_blank\"><em>\/autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle\/<\/em><\/a><\/p>\n<div id=\"mojev-3420540038\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ni 36 godina nakon njegove smrti Hrvatska nema usugla\u0161en stav o Josipu Brozu Titu. Za jedne je on i danas modernizator, dok ga drugi uspore\u0111uju s Hitlerom. Kako pravilno sagledati Tita i koje je njegovo mjesto u povijesti, pitanja su koja smo postavili dr. Josipu Mihaljevi\u0107u, povjesni\u010daru s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3896,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,110],"class_list":["post-8719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-tito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8719"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8719\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3896"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}