{"id":8907,"date":"2017-01-18T08:33:26","date_gmt":"2017-01-18T07:33:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=8907"},"modified":"2017-01-18T08:33:26","modified_gmt":"2017-01-18T07:33:26","slug":"siromasni-su-sve-siromasniji-a-bogati-su-sve-bogatiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/01\/siromasni-su-sve-siromasniji-a-bogati-su-sve-bogatiji\/","title":{"rendered":"Siroma\u0161ni su sve siroma\u0161niji, a bogati su sve bogatiji"},"content":{"rendered":"

Socijalna nejednakost u svijetu sve je ve\u0107a. Jedan posto stanovnika posjeduje vi\u0161e od polovice svjetskoga bogatstva, javlja Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n

Dan prije po\u010detka Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, gdje se ponovo sastaju bogati i mo\u0107ni, me\u0111unarodna organizacija za razvoj Oxfam<\/strong> upozorila je na sve ve\u0107u socijalnu nejednakost u svijetu. Ona je puno dramati\u010dnija nego \u0161to se dosad pretpostavljalo, pi\u0161e u studiji \u201eEkonomija za 99 posto”.\u00a0Samo osam najbogatijih ljudi, zaklju\u010duje se u studiji, raspola\u017eu bogatstvom od 426 milijardi dolara, \u0161to je vi\u0161e od onoga \u0161to ima \u010ditava siroma\u0161nija polovica svjetskog stanovni\u0161tva, konkretnije 409 milijardi dolara. Jedan posto svjetskoga stanovni\u0161tva koji je najbogatiji posjeduje 50,8 posto svjetskoga bogatstva \u2013 a time vi\u0161e od preostalih 99 posto zajedno.<\/p>\n

\u201eOve godine radimo s novim podacima banke Credit Suisse, posebno iz Kine i Indije”, pi\u0161e Nikolai Link<\/strong> iz Oxfama za Njema\u010dku. \u201eTi podaci pokazuju da siroma\u0161niji imaju puno manje nego \u0161to se dosad pretpostavljalo. Da su aktualne brojke bile dostupne pro\u0161le godine, bilo bi devet milijardera \u2013 a ne njih 62 \u2013 koji posjeduju koliko i siroma\u0161nija polovica svjetskog stanovni\u0161tva.”<\/p>\n

Oxfam tra\u017ei promjenu kursa u gospodarstvu<\/h3>\n

U sredi\u0161tu pozornosti izvje\u0161taja su uzroci nejednakosti i konkretni prijedlozi za stvaranje ve\u0107e jednakosti. U uzroke, prema Oxfamu, pripadaju i mogu\u0107nosti bogatih ljudi i me\u0111unarodnih koncerna da sebi osiguraju privilegije na ra\u010dun op\u0107eg dobra. \u201eOni koriste agresivne tehnike izbjegavanja pla\u0107anja poreza, svoju dobit prebacuju u porezne oaze i tjeraju dr\u017eave u \u0161tetnu utrku za niskim poreznim stopama.”<\/p>\n

J\u00f6rn Kalinski<\/strong>, vo\u0111a kampanje Oxfama za Njema\u010dku, upozorava: \u201eSve vi\u0161e ljudi u svijetu se osje\u0107a odba\u010denim. Posvuda stagnira realni dohodak, dok su pla\u0107e menad\u017eera i velikih dioni\u010dara iz godine u godinu sve ve\u0107e.”<\/p>\n

U svom izvje\u0161taju Oxfam tra\u017ei radikalnu promjenu kursa prema gospodarskom sustavu od kojeg mo\u017ee profitirati ve\u0107ina ljudi na svijetu. Ova organizacija tra\u017ei i pravednu poreznu politiku, koja bi superbogate kao i me\u0111unarodne koncerne prisilila da daju svoj fer udio u financiranju obrazovanja, zdravstvenog sustava i socijalne sigurnosti.<\/p>\n

Mije\u0161anje kru\u0161aka i jabuka?<\/h3>\n

Oxfamove brojke su svake godine sve dramati\u010dnije \u2013 ali ima i onih koji ih kritiziraju. 2014. je u izvje\u0161taju te organizacije jo\u0161 pisalo da 85 najbogatijih ima isto koliko i siroma\u0161nija polovica svijeta \u2013 a sada toliko ima jo\u0161 samo osam ljudi. Oxfam se poziva na \u201eIzvje\u0161taj o globalnom zdravlju” \u0161vicarske banke Credit Suisse<\/strong>. A u tom izvje\u0161taju pi\u0161e da je 2016. nejednakost porasla: \u201eDok donja polovica ima zajedno manje od jedan posto svjetskog imetka, 89 posto svjetskog bogatstva se nalazi u rukama najbogatijih deset posto.”<\/p>\n

Osim toga, analiti\u010dari Oxfama su se poslu\u017eili popisom bogatih koju objavljuje magazin Forbes<\/strong> i zbrajali brojke od prvog mjesta nani\u017ee dok nisu do\u0161li do broja koji po podacima Credit Suissea odgovara imetku siroma\u0161nije polovice svjetskog stanovni\u0161tva. \u201eTime Oxfam uspore\u0111uje podatke koji se ne mogu uspore\u0111ivati”, kritizirale su tako pro\u0161le godine novine S\u00fcddeutsche Zeitung<\/strong>.<\/p>\n

Tko je bogat, tko je siroma\u0161an?<\/h3>\n

Samo mali broj milijardera spreman je objaviti podatke o svojoj imovini. Zbog toga su svi podaci zapravo samo grube procjene. S druge strane, oni ipak pokazuju neke zanimljive trendove, na primjer, da se na popisu 100 najbogatijih svake godine pojavljuje sve vi\u0161e Kineza.<\/p>\n

Kada Credit Suisse govori o \u201eimetku”, on misli na vrijednost u\u0161te\u0111evine koja se dobije kada se odbiju svi dugovi. To, dodu\u0161e, dovodi do \u010dudnih rezultata: onaj tko je u Njema\u010dkoj podigao kredit i kupio ku\u0107u, iz perspektive onoga tko poma\u017ee siroma\u0161nim zemljama je svakako sve drugo samo ne siroma\u0161an. Ali, ako visina duga prelazi vrijednost ku\u0107e na tr\u017ei\u0161tu nekretnina, takvi vlasnici ku\u0107a u ra\u010dunici Credit Suissea ne va\u017ee kao bogati, a u nekim studijama oni \u010dak va\u017ee kao siroma\u0161ni. Sporna je i granica od koje netko va\u017ei kao \u201ebogat”. Za Njema\u010dki institut za gospodarska istra\u017eivanja, bogatstvo za bra\u010dne parove po\u010dinje kada se u poreznoj prijavi navede zajedni\u010dki prihod od 150.000 eura. Za druge institute kao \u0161to je Institut za ekonomske i socijalne znanosti<\/strong>, bogat je ve\u0107 i onaj tko ima neto-primanja ve\u0107a od 3.000 eura mjese\u010dno.<\/p>\n

Oxfam uzvra\u0107a da se, ako se iz ra\u010dunice i izuzmu ljudi poput prezadu\u017eenih njema\u010dkih vlasnika nekretnina, mijenjaju samo brojke koje dolaze iza zareza. Ova organizacija smatra da nije va\u017eno je li rije\u010d o osam, 80 ili 800 ljudi; va\u017ena je tendencija. A ona jasno pokazuje da globalna nejednakost raste. Pri tome mjera nejednakosti varira od zemlje do zemlje. U Njema\u010dkoj, na primjer, 36 najbogatijih raspola\u017ee svotom jednakom onoj koju ima siroma\u0161nija polovica Nijemaca.<\/p>\n

\/autor:\u00a0Rolf Wenkel, Deutsche Welle\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve vi\u0161e ljudi u svijetu se osje\u0107a odba\u010denim. Posvuda stagnira realni dohodak, dok su pla\u0107e menad\u017eera i velikih dioni\u010dara iz godine u godinu sve ve\u0107e. Dok donja polovica ima zajedno manje od jedan posto svjetskog imetka, 89 posto svjetskog bogatstva se nalazi u rukama najbogatijih deset posto.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5034,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[237],"class_list":["post-8907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8907"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8907\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5034"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}