{"id":9021,"date":"2017-02-14T13:52:35","date_gmt":"2017-02-14T12:52:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=9021"},"modified":"2017-02-14T14:04:20","modified_gmt":"2017-02-14T13:04:20","slug":"je-li-nas-jugoslavija-zarazila-korupcijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/02\/je-li-nas-jugoslavija-zarazila-korupcijom\/","title":{"rendered":"Je li nas Jugoslavija zarazila korupcijom?"},"content":{"rendered":"

\u201eSlu\u010daj suzavac je skretanje pa\u017enje sa slu\u010daja Saucha. Slu\u010daj Saucha je skretanje pozornosti sa slu\u010daja Bari\u0161i\u0107. Slu\u010daj Bari\u0161i\u0107 je skretanje pozornosti sa slu\u010daja Ina. Slu\u010daj Ina je skretanje pa\u017enje sa slu\u010daja Fimi Medija.\u201c Redom, to su slu\u010dajevi napada na LGBT klub, izvla\u010denja novca iz vladinog ureda putem isplate dnevnica za vrijeme premijera Milanovi\u0107a, akademsko-koruptivnog klupka plagiranja znanstvenog rada, sumnjive prodaje dr\u017eavne naftne kompanije i najve\u0107eg HDZ-ovog korupcijskog skandala. Poredao ih je aktivist Zorislav Petrovi\u0107<\/strong> iz Instituta za kulturu i etiku kako bi opisao na\u010din na koji se jalovo polemizira o mo\u017eda najve\u0107em ko\u010dni\u010daru razvoja hrvatskog dru\u0161tva \u2013 korupciji, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n

Nostalgi\u010dniji \u0107e re\u0107i kako je u biv\u0161oj dr\u017eavi bilo korupcije, ali ne u ovolikoj mjeri. \u201eFunkcionari, direktori i rukovoditelji su si nekad radili vikendice na ra\u010dun poduze\u0107a. Jer tko je krao, i narodu je dao. Danas si kupuju hotele i jahte, dok radnicima ne ispla\u0107uju pla\u0107e.\u201c Oni radikalniji podijelit \u0107e status na Facebooku i \u201eglasno\u201c podviknuti da Hrvatskom vlada \u201ekomunisti\u010dka elita koja od 1945. godine nesmetano plja\u010dka narod\u201c. I to \u0107e otprilike biti to. \u201eRumunjska se ovdje ne mo\u017ee dogoditi\u201c, re\u010denica je koja se posljednjih dana \u010desto \u010duje u Hrvatskoj.<\/p>\n

Mo\u017ee li i danas biti kriva Jugoslavija?<\/h3>\n

Je li korupcija zaista naslije\u0111ena iz biv\u0161e dr\u017eave, usvaja li je hrvatski gra\u0111anin s maj\u010dinim mlijekom, kako to neki vole obrazlagati? Jednim dijelom jest, ako je pitati Petrovi\u0107a. \u201eKorupcija nije bila mala. Sustav je bio jednopartijski i prvenstveno se vodilo ra\u010duna o tome da se podmire potrebe \u010dlanova partije.\u201c Da nema razlike ni u vi\u0161estrana\u010dju, potvrdili bi brojni sociolozi koji zagovaraju tezu da su upravo profesionalne stranke projektirane kao inkubator korupcije. Kako nam obja\u0161njava Petrovi\u0107, sve do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju (2001.), zakonodavno se nije u\u010dinilo ni\u0161ta da bi se korupciji stalo na kraj. \u201eTek tada su se stvari po\u010dele kretati na bolje. Me\u0111utim, uz velike otpore. Sjetimo se kako je Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta bio tijekom rasprave sve mek\u0161i i mek\u0161i, a Zakon o sprje\u010davanju sukoba interesa je izme\u0111u dva \u010ditanja nestao iz saborske procedure. Pogledajte samo kako se je odnosila Kukuriku vlada prema Uredu povjerenice za informiranje. Nakon \u0161to bi se pod pritiskom EK neki propis bitan za smanjivanje rizika od korupcije usvojio, nije se provodio ili se je provodio nevoljko.\u201c<\/p>\n

U razgovoru za Deutsche Welle sociolog dr. Renato Mati\u0107<\/strong> s Hrvatskih studija obja\u0161njava da dru\u0161tvo nije do\u017eivjelo zna\u010dajnu transformaciju kakva je potrebna da bi se totalitarni model vladanja populacijom zamijenio demokratskim upravljanjem ukupnim dru\u0161tvenim kapacitetima. Pa demokraciji dodaje epitet \u201eprividna\u201c, jer se relativno uspje\u0161no obnavlja redovitim demokratskim izborima, slobodom izra\u017eavanja, kao i mogu\u0107no\u0161\u0107u verbalne kritike svake javne osobe. No nije ostvarena na na\u010din da politi\u010dari ne mogu kadrovirati u stru\u010dnim i profesionalnim slu\u017ebama javnog sektora. \u201eZaboravlja se da tako postavljeni kadrovi jedinu lojalnost duguju isklju\u010divo onome tko ih je postavio na polo\u017eaj, jer svojim sposobnostima i dokazanom kreativno\u0161\u0107u nikada ne bi ostvarili takvu karijeru\u201c, obja\u0161njava profesor.<\/p>\n

Hrvatska tra\u017ei manjeg lopova<\/h3>\n

Prate\u0107i reakcije javnosti na gotovo svakodnevne korupcijske afere, stje\u010de se dojam da se i korupcija dijeli na \u201eva\u0161u\u201c i \u201ena\u0161u\u201c pa se jedan tabor veseli kada da se u drugom otkrije korupcija. I obrnuto. U takvom ozra\u010dju korupcija postaje skoro pa po\u017eeljan as u rukavu. Slu\u010daj nezakonitog uzimanja novca iz blagajne vladinog ureda u vrijeme SDP-ova premijera Milanovi\u0107a gotovo je u trenu rasteretio vladaju\u0107i HDZ optere\u0107en brojnim korupcijskim aferama iz vremena Ive Sanadera. Umjesto tra\u017eenja kazne za sve, politi\u010dari, ali i gra\u0111ani, su po\u010deli vagati tko je neviniji i tko se je manje okoristio javnim novcem. \u201eTo je besmisleno. Najgore je da sve vodi do nepovjerenja gra\u0111ana u institucije i \u010desto vidimo da ljudi kojima je povjereno provo\u0111enje zakona, ovlasti koriste da bi sebi i povezanim osobama priskrbili prednost ili korist na koju nemaju pravo\u201c, ka\u017ee aktivist Petrovi\u0107<\/p>\n

Mo\u017ee li onda korupcija biti pitanje mentaliteta? Politi\u010dke stranke, ka\u017ee dr. Mati\u0107, imaju lagodnu poziciju, jer su naravno za korupciju uvijek krivi \u201eoni drugi\u201c. \u0160to se reakcije javnosti ti\u010de, dodaje, nekriti\u010dki strana\u010dki navija\u010di vjeruju isklju\u010divo svojim favoritima. \u201eMnogi gra\u0111ani jo\u0161 uvijek misle da tako mora biti, a ostali ne vjeruju da je mogu\u0107e ostvariti pravednije dru\u0161tvo bez korupcije. Izostaje najbitnije, a to je zajedni\u010dka beskompromisna antikorupcijska strategija. Stvorena je klima svojevrsne legitimacije bezakonja\u201c, pri\u010da nam profesor. \u201eKada nedjela ostanu nera\u0161\u010di\u0161\u0107ena i neka\u017enjena postanu redovita i o\u010dekivana pojava, a bezakonjem i nemoralom ste\u010dena dobra postaju legitimacijom dru\u0161tvenog uspjeha. Istodobno, drugi \u010dlanovi dru\u0161tva, a posebno mladi, promatraju i donose zaklju\u010dke: ako bogatstvo ste\u010deno nepo\u0161tenjem, prijevarom i kriminalom ostaje u rukama otima\u010da, ako se takva nedjela ne mogu i ne \u017eele sankcionirati; tada vrline kao \u0161to su marljivo u\u010denje, po\u0161tenje i pravednost, nisu dobar izbor za dru\u0161tveni uspjeh.\u201c<\/p>\n

Petrovi\u0107 etiku u dru\u0161tvu ocjenjuje izrazito niskom. \u201eNiti jedna ja\u010da stranka nije sama kod svojih du\u017enosnika postavila norme pona\u0161anja za smanjivanje rizika od korupcije. Nemamo ni eti\u010dki kodeks parlamenta, iako je to vrlo benigna mjera koja na ni na koji na\u010din zastupnicima ne derogira ste\u010dena prava\u201c, nastavlja.<\/p>\n

Glasa\u010di \u010duvaju posao, stranke \u010duvaju privilegije<\/h3>\n

Strana\u010dka iskaznica je karta za uspjeh, potvr\u0111uje nam dr. Mati\u0107. I to je ta sli\u010dnost s preddemokratskim sustavom iz kojega je Hrvatska iza\u0161la prije \u010detvrt stolje\u0107a. \u201cSvakodnevno gledamo kako politi\u010dki umre\u017eeni mladi ljudi bez problema dolaze na radna mjesta i polo\u017eaje, dok sve ostale \u010deka duga\u010dak i mukotrpan put. Ili naprosto odlaze iz zemlje.\u201c A to, navodi Mati\u0107, osim izravnog generiranja politi\u010dke korupcije, u jednad\u017ebu unosi i deprofesionalizaciju dr\u017eavnog i javnog sektora. \u201ePoliti\u010dke stranke naprosto nisu primorane i\u0161ta mijenjati, jer bi time izravno ugrozili svoje privilegije, ali bi i odbili desetke tisu\u0107a onih gra\u0111ana koje su svih ovih godina uhljebili, i tako stvorili poslu\u0161nu strana\u010dku bazu.\u201c<\/p>\n

\u201eLjudi koji imaju kvalifikacije i osje\u0107aju da imaju snage napredovati u nekom sustavu otvorene tr\u017ei\u0161ne utakmice u Hrvatskoj ne vide mogu\u0107nost napredovanja. Tu je od sveu\u010dili\u0161ta pa preko politike do biznisa sve premre\u017eeno i ne postoji objektivan kriterij kako napredovati. Mali je utjecaj na\u0161eg vlastitog truda na postignuti rezultat\u201c, dodaje Petrovi\u0107.<\/p>\n

Usprkos prividu potpune le\u017eernosti javnog prostora, sociolog Mati\u0107 ka\u017ee gra\u0111ani ipak nisu nezainteresirani. \u201eBoje se korupcije, ali daleko nedovoljno s obzirom na strukturalne opasnosti koje od nje prijete. Zaboravlja se da je korupcija jedan od najsigurnijih putova nekog dru\u0161tva prema gubitku ekonomskog, kulturnog i politi\u010dkog suvereniteta, tj. izravnom uni\u0161tenju ne samo suverene dr\u017eave, ve\u0107 i ukupnog dru\u0161tva.\u201c Pa ukazuje i na paradoks u kojem politi\u010dari gra\u0111anima zamagljuju pogled apokalipti\u010dkim najavama ugroze nacionalnih interesa, a u stvarnosti pokazuju da nisu dorasli suo\u010diti se sa stvarnim prijetnjama.<\/p>\n

\u201eUmjesto da se dobronamjernim i kreativnim politi\u010dkim upravljanjem, svi dru\u0161tveni potencijali usklade i usmjere ostvarenju zajedni\u010dkog dobra,\u00a0 poti\u010du se razli\u010diti spinovi, poput selektivnog, a ne istinski potrebnog, temeljitog i kriti\u010dkog suo\u010davanja s povijesti. Time odgovorni politi\u010dki akteri, potvr\u0111uju ne samo da ih ne zanima op\u0107e dobro svih gra\u0111ana, ve\u0107 svjesno mobiliziraju golemu negativnu emocionalnu energiju javnosti pa izravno ugro\u017eavaju nacionalne i zajedni\u010dke interese\u201c, zaklju\u010duje sociolog Mati\u0107.<\/p>\n

Ne \u010dudi stoga \u0161to su i u nedavno objavljenom padu Hrvatske na ljestvici Indeksa percepcije korupcije mnogi na\u0161li utjehu u \u010dinjenici da je u susjednoj Srbiji i BiH – jo\u0161 i gore.<\/p>\n

\/autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Funkcionari, direktori i rukovoditelji su si nekad radili vikendice na ra\u010dun poduze\u0107a. Jer tko je krao, i narodu je dao. Danas si kupuju hotele i jahte, dok radnicima ne ispla\u0107uju pla\u0107e.’ <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3952,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[509,238,867],"class_list":["post-9021","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-korupcija","tag-politika","tag-zorislav-petrovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9021","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9021"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9021\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3952"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9021"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9021"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9021"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}