U primjenu kre\u0107u tri zakona koja reguliraju mirovinska prava a koja \u0107e zahvatiti vi\u0161e od milijun zaposlenih: osnovni mirovinski zakon, koji propisuje i radni vijek i uvjete za umirovljenje, zakon o privatnim mirovinskim fonodovima te o beneficiranom radnom sta\u017eu kojim bi se zna\u010dajno smanjio broj zanimanja s pove\u0107anim trajanjem sta\u017ea osiguranja.<\/p>\n
Po sada\u0161njim propisima tek bismo od 2038. godine trebali raditi do 67. godine \u017eivota kako bismo ostvarili punu mirovinu, a pritom bi postupno produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina trebalo po\u010deti od 2031. godine. Biv\u0161a Vlada taj je proces namjeravala ubrzati deset godina, na krajnji rok 2028. godine. \u010cini se, me\u0111utim, da bi se rok mogao pomaknuti na 2029. godinu ili mo\u017eda \u010dak godinu dana kasnije. Pro\u0111e li takva ideja, i mu\u0161karci i \u017eene ro\u0111eni nakon 1962. godine, odnosno 1963. godine, u mirovinu \u0107e odlaziti sa 67 godina, a prijevremenu mirovinu bi mogli ostvariti sa 62 godine \u017eivota, pi\u0161e Novi list<\/a>.<\/p>\n Trenutno najve\u0107e umanjenje za prijevremeno umirovljenje iznosi 20,4 posto, \u0161to zna\u010di da prijevremeni umirovljenik, uzme li se u obzir prosje\u010dna starosna mirovina za 40 i vi\u0161e godina sta\u017ea koja je u velja\u010di bila 3.430 kuna, trenutno prima 2.693 kune. Kada bi se sada primijenila ja\u010da penalizacija, a u NHS-u upozoravaju da se razmi\u0161lja o 25 posto, taj bi umirovljenik primao 2.572 kune. No, realnost je druga\u010dija pa ne treba zaboraviti da je prosje\u010dna starosna mirovina u velja\u010di iznosila 2.481 kunu, \u0161to zna\u010di da je i prema sada\u0161njoj penalizaciji prijevremena mirovina ispod dvije tisu\u0107e kuna.<\/p>