{"id":9312,"date":"2017-04-16T13:02:48","date_gmt":"2017-04-16T11:02:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=9312"},"modified":"2020-03-12T18:59:48","modified_gmt":"2020-03-12T17:59:48","slug":"otkud-zec-u-prici-o-uskrsu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/04\/otkud-zec-u-prici-o-uskrsu\/","title":{"rendered":"Otkud zec u pri\u010di o Uskrsu?"},"content":{"rendered":"<p>Otkuda zecu jaja? Ovo nije jedina nelogi\u010dnost obi\u010daja koji prate Uskrs. Za neke stru\u010dnjaci imaju obja\u0161njenje no mnogo toga je jo\u0161 uvijek obavijeno velom nejasno\u0107a, pi\u0161e <a href=\"http:\/\/www.dw.com\/hr\/zec-i-jaje-uskrsne-nelogi%C4%8Dnosti\/a-38442982\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n<p>Pri\u010da o uskrsnom zecu i jajima mogla bi potjecati iz zaostalog Srednjeg vijeka. Ali to ipak nije tako. Jer zeko je po prvi put zaskakutao i u poljima sakrio \u0161arena jaja tek u doba prosvjetiteljstva. To je pri\u010da koja s Isusovim uskrsnu\u0107em ima isto toliko veze kao i Isusovo ro\u0111enje s Djedom mrazom. Glavni &#8220;krivac&#8221; za to su upravo protestanti. Oni su svojoj djeci \u017eeljeli objasniti za\u0161to ba\u0161 oko Uskrsa ima toliko mnogo jaja i zato su izmislili zeca &#8211; tako to obja\u0161njava <strong>Alois D\u00f6ring<\/strong>, stru\u010dnjak za narodne obi\u010daje.<\/p>\n<p>&#8220;Za vrijeme posta katolici nisu smjeli jesti jaja, tako da je ih je za Uskrs bilo mnogo u koko\u0161injcu&#8221;, pri\u010da D\u00f6ring. S protestantskog stajali\u0161ta post je bio ne\u0161to \u0161to je naredio Papa, pa su ga zato odbijali. Jedino su slavili Uskrs, i to s mnogo \u0161arenih jaja. Jaja su, naime, bila simbol novog \u017eivota i time i Isusovog uskrsnu\u0107a iz mrtvih.<\/p><div id=\"mojev-800255721\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<h3>Posve\u0107ena i neposve\u0107ena jaja<\/h3>\n<p>U ruskoj pravoslavnoj crkvi jo\u0161 i danas postoji obi\u010daj posve\u0107enja uskr\u0161njih jaja. A kako bi se razlikovala posve\u0107ena i neposve\u0107ena jaja, u ranom kr\u0161\u0107anstvu ih se po\u010delo bojati. I onda su obojana posve\u0107ena jaja poklanjana. A kako se u svemu tome pojavio i zec &#8211; o tome nema preciznih informacija. &#8220;Samo znamo da su se prve pri\u010de o uskrsnom zecu pojavile u evangeli\u010dkoj literaturi u 17. stolje\u0107u&#8221;, ka\u017ee Alois D\u00f6ring. Dodu\u0161e, ovisno o regiji, postojali su i lisica ili gavran koji su donosili uskrsne poklone, ali to se nije odr\u017ealo. D\u00f6ring pretpostavlja da su se zecu lak\u0161e mogle pripisati ljudske osobine.<\/p>\n<p>No njegov kolega <strong>Gunther Hirschfelder<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Regensburg ima druga\u010diju teoriju: u evan\u0111eljima u Bibliji spominje se jedna \u017eivotinja, daman, koje nema u Europi, nego samo u Aziji. I onda je uslijed krivog prijevoda od njega nastao zec. Daman je u stvari biolo\u0161ki u rodu sa slonovima, no izgleda poput zeca.<\/p>\n<h3>Zec i la\u017ena boginja plodnosti<\/h3>\n<p>Neki znanstvenici su odgovor tra\u017eili u drevnim legendama. I pritom nai\u0161li na starogermansku bo\u017eicu prolje\u0107a i plodnosti Ostaru. No i ta teorija je pogre\u0161na. &#8220;Danas znamo da vjerovanje u ovu bo\u017eicu nikad nije postojalo. Ona je izmi\u0161ljotina mitovima opsjednutog 19. stolje\u0107a&#8221;, ka\u017ee bonski stru\u010dnjak D\u00f6ring. No spoznaja da drevni Germani nikad nisu ni \u010duli za Ostaru mnogim neonacistima danas ne smeta da Ostaru slave kao simbol germanskog naslije\u0111a. Njema\u010dki pojam za Uskrs \u201eOstern&#8221; najvjerojatnije korijene vu\u010de iz starogermanskog naziva za zoru, smatraju jedni znanstvenici. Drugi pak vjeruju da \u201eOstern&#8221; korijene vu\u010de iz \u201eausa&#8221; ili \u201eaustr&#8221; \u0161to zna\u010di \u201eizliti vodu&#8221;. Blagoslovljenoj vodi na Uskrs pridavala su se neobi\u010dna svojstva i rado je kori\u0161tena kao voda pri kr\u0161tenju.<\/p>\n<p>Kao simbol Uskrsa \u010desto slu\u017ei i vatra. Uskr\u0161nji krijesovi su popularni posvuda gdje ima kr\u0161\u0107ana pa tako i u Njema\u010dkoj. I ovaj obi\u010daj, kako tvrdi D\u00f6ring, svoje porijeklo vu\u010de iz pretkr\u0161\u0107anskih vremena. Kada se Uskrs slavi odlu\u010deno je jo\u0161 na Prvom nicejskom saboru 325. Tada je odlu\u010deno (zapravo preuzeto od \u017didova i njihovog Pesaha) da se Uskrs slavi na prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dw.com\/hr\/zec-i-jaje-uskrsne-nelogi%C4%8Dnosti\/a-38442982\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">\/autorica:&nbsp;Sabine Damaschke, Deutsche Welle\/<\/a><\/p>\n<div id=\"mojev-3770524376\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zeko je po prvi put zaskakutao i u poljima sakrio \u0161arena jaja tek u doba prosvjetiteljstva. To je pri\u010da koja s Isusovim uskrsnu\u0107em ima isto toliko veze kao i Isusovo ro\u0111enje s Djedom mrazom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9313,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1690,504,503,927],"class_list":["post-9312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-naslovni","tag-obicaji","tag-uskrs","tag-zecevi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9312"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9312\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}