{"id":95174,"date":"2024-01-02T18:41:30","date_gmt":"2024-01-02T17:41:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=95174"},"modified":"2024-01-02T18:51:52","modified_gmt":"2024-01-02T17:51:52","slug":"culi-ste-da-u-australiji-svi-dobiju-isti-iznos-mirovine-ovako-to-ide","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/01\/culi-ste-da-u-australiji-svi-dobiju-isti-iznos-mirovine-ovako-to-ide\/","title":{"rendered":"\u010culi ste da u Australiji svi dobiju isti iznos mirovine? Ovako to ide"},"content":{"rendered":"\n

Nerijetko se u rasprava na na\u0161oj Facebook stranici isti\u010de Australija kao primjer socijalno pravedne dr\u017eave koja “svima daje jednake mirovine”. Dakako, za ovakvim se primjerom povode oni koji u Hrvatskoj ostvaruju mizerne mirovine, bilo zbog prijevremenog umirovljenja, bilo zbog malih uplata u mirovinsko osiguranje. No ta tvrdnja nije to\u010dna.<\/p>\n\n\n\n

Australski sustav socijalnog (mirovinskog) osiguranja je razli\u010dit od sustava ve\u0107ine drugih zemalja. Naime, starosne mirovine ispla\u0107uje australska vlada iz op\u0107ih fondova, a ne iz mirovinskih doprinosa aktualnih radnika. Zato visina dr\u017eavne mirovine, ali i \u010dinjenica ima li gra\u0111anin uop\u0107e pravo na dr\u017eavnu starosnu mirovinu, ovisi o testu prihoda i imovine, a ne o postojanju i duljini radnog sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Prevedeno, dr\u017eavna starosna mirovina u ovoj zemlji jest socijalna kategorija. Zato ne postoji ni njena razrada u smislu obiteljske mirovine. Ona je namijenjena onima koji nisu za radnog vijeka zaradili zna\u010dajne isplate iz privatnih mirovinskih fondova ili zgrnuli veliko financijsko i nekretninsko bogatstvo.<\/p>\n\n\n\n

Kad Australci mogu zatra\u017eiti dr\u017eavnu starosnu mirovinu?<\/h3>\n\n\n\n

Za starosnu mirovinu osobe moraju imati navr\u0161enih 65 godina i 6 mjeseci (ro\u0111eni izme\u0111u 1. srpnja 1952. i 31. prosinca 1953), 66 godina (ro\u0111eni izme\u0111u 1. sije\u010dnja 1954. i 30. lipnja 1955.), 66 godina i 6 mjeseci (ro\u0111eni izme\u0111u 1. srpnja 1955. i 31. prosinca 1956.) te 67 godina (ro\u0111eni 1. sije\u010dnja 1957. ili kasnije). Uz to, da bi se osoba kvalificirala za mirovinu mora biti najmanje deset godina rezident Australije. Od ovog pravila postoji i par iznimaka.<\/p>\n\n\n\n

Strogo se procjenjuju prihodi<\/h3>\n\n\n\n

Ako su kandidati zadovoljili ove uvjete, slijedi procjena prihoda. U procjenu ulaze primanja samog kandidata za mirovinu, ali i njegovog partnera i bra\u010dnog druga. I to iz svih izvora. U to ulazi financijska imovina u privatnim mirovinskim fondovima (koji su me\u0111u najbogatijima u svijetu) u kojima radnici obavezno \u0161tede i koji \u0107e im ispla\u0107ivati dio ili sav mirovinski prihod, nakon \u0161to prestanu raditi.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je vi\u0161e prihoda, to \u0107e manja dr\u017eavna starosna mirovina biti, a u nekim slu\u010dajevima \u0107e i potpuno izostati. Primjer za to je i Australac koji je nedavno ostao bez mirovine<\/a>, zato jer je osvojio 60.000 australskih dolara (37.120 eura) na lutriji. <\/p>\n\n\n\n

\"Frank
Franku Kemmleru je obustavljena mirovina nakon dobitka na lotu (scr: A Current Affair)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U slu\u010daju da je osoba samac, za svaki dolar koji nadma\u0161i dvotjedni <\/strong>prihod od 204 dolara, starosna mirovina \u0107e se umanjiti za 40 centi. U slu\u010daju parova koji \u017eive zajedno ili odvojeno zbog bolesti, taj je prag 360 dolara.<\/p>\n\n\n\n

Postoje i pragovi prihoda koji odre\u0111uju kada osoba gubi pravo na dr\u017eavnu starosnu mirovinu. Za samca je to 2,397.40 dolara (1.481 euro) u dva tjedna, dok osoba koja \u017eivi s partnerom gubi pravo na mirovinu, ako je prihod njihovog ku\u0107anstva ve\u0107i od 3,666.80 dolara (2.265 eura) u dva tjedna. Preneseno, ako partner zara\u0111uje vi\u0161e od tog praga, recimo iznajmljivanjem nekretnina, osoba ne\u0107e primiti ni centa mirovine.<\/p>\n\n\n\n

Bogati nekretninama ne\u0107e dobiti dr\u017eavnu penziju<\/h3>\n\n\n\n

Uz to, pravo na mirovinu i njena visina ovise i o imovini pa su, recimo, osobe koje posjeduju vlastitu nekretninu u kojoj \u017eive u lo\u0161ijem polo\u017eaju od onih koji nemaju vlastitu nekretninu. U test imovine ulazi sva imovina, sve nekretnine u statusu vlasni\u0161tva i suvlasni\u0161tva, a u masu ulaze i imovina izvan Australije, ali i dugovi koje netko ima prema kandidatu za mirovinu. Ako kandidat \u017eivi u braku ili s partnerstvu, u ra\u010dunicu ulazi i imovina bra\u010dnog druga ili partnera.<\/p>\n\n\n\n

Tako samac koji \u017eivi u vlastitoj nekretnini gubi pravo na mirovinu kada mu imovina prelazi vrijednost 604. 250 dolara (373.281 euro), a ako nije vlasnik svoga doma prag je 846.250 dolara (522.779 eura). Za parove kombinirana vrijednost imovine ne smije prelaziti 939.500 dolara (580.385 eura) i 1.181.500 dolara (729.883 eura), ovisno o tomu posjeduju li vlastiti dom.<\/p>\n\n\n\n

Koliko se na kraju mo\u017ee dobiti?<\/h3>\n\n\n\n

Za samca s malo ili ni\u0161ta imovine i prihoda, u najboljem slu\u010daju dvotjedna <\/strong>starosna mirovina mo\u017ee iznositi $1,002.50 dolara (619 eura), a umirovljenici u braku ili partnerstvu mogu dobiti najvi\u0161e 755.70 dolara svaki (467 eura).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cak i lutrijski dobitak mo\u017ee ugroziti dr\u017eavnu starosnu mirovinu. Kako Australci balansiraju izme\u0111u prihoda, imovine i prava na mirovinu?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":95202,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1963,18,1215],"class_list":["post-95174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-australija","tag-mirovine","tag-nacionalna-mirovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95174","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=95174"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95174\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/95202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=95174"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=95174"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=95174"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}