{"id":96975,"date":"2024-01-25T10:03:01","date_gmt":"2024-01-25T09:03:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=96975"},"modified":"2024-01-25T10:03:05","modified_gmt":"2024-01-25T09:03:05","slug":"hrvatska-je-i-sluzbeno-zemlja-staraca-po-starosti-stanovnistva-prva-je-u-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/01\/hrvatska-je-i-sluzbeno-zemlja-staraca-po-starosti-stanovnistva-prva-je-u-svijetu\/","title":{"rendered":"Hrvatska je i slu\u017ebeno zemlja staraca, po starosti stanovni\u0161tva prva je u svijetu"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatska je, prema dostupnim podacima, koje je obradio demograf<strong>\u00a0<\/strong>dr.\u00a0<strong>Nenad Pokos<\/strong>, s Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, jedina dr\u017eava na svijetu u kojoj je ta dobna skupina ve\u0107a od 20 posto, ako ne ra\u010dunamo Monako.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, ta se dr\u017eava zbog izrazito malog broja stanovnika u pravilu ne uvr\u0161tava u komparativne analize. U Monaku je udio te dobne skupine stanovnika 0,3 postotna boda ve\u0107i nego u Hrvatskoj, javlja <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/hrvati-su-najstariji-na-svijetu-prijeti-nam-scenarij-koji-se-dogodio-u-ruandi-i-kambodzi-15419277\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Jutarnji list<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog razmjerno niskog o\u010dekivanog trajanja \u017eivota, Hrvatska nema ujedno i najve\u0107i udio stanovnika starijih od 75 godina, iako je rije\u010d o najbr\u017ee rastu\u0107oj dobnoj skupini. Usporedbe radi, u Japanu &#8211; dr\u017eavi koja ima drugi najve\u0107i udio stanovnika u dobi od 60 do 74 godine &#8211; o\u010dekivani \u017eivotni vijek 2020. bio je 84,6 godina, a u Hrvatskoj gotovo sedam godina ni\u017ei (77,7 godina).<\/p><div id=\"mojev-1758849976\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>U dobnoj skupini od 60 do 75 godina, dobar dio \u010dine pripadnici tzv. <em>babyboom <\/em>generacije, ro\u0111ene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><em>Babyboom <\/em>generacija stari<\/h3>\n\n\n\n<p>Skorim ulaskom <em>babyboom <\/em>generacija u \u017eivotnu dob kada \u0107e biti znatno podlo\u017eniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja \u017eivoro\u0111enih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj \u0107e umirati dvostruko vi\u0161e stanovnika no \u0161to \u0107e ih se ra\u0111ati. Takvi slu\u010dajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilje\u017eeni su samo u dr\u017eavama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambod\u017ee i Ruande te u nekolicini niskonatalitetnih dr\u017eava tijekom pandemije (Japan, Bugarska).<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161le godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece (kona\u010dni podaci jo\u0161 nisu gotovi, no, prema prvim podacima, broj ro\u0111enih jedva je pre\u0161ao 32.000). Istodobno, umrlo je gotovo 52.000 ljudi. U vrijeme kada su se ra\u0111ali dana\u0161nji sedamdesetogodi\u0161njaci, tj. 1953., ro\u0111eno je gotovo 90 tisu\u0107a ljudi, dok je broj umrlih bio oko 42.000.<\/p>\n\n\n\n<p>Posljedi\u010dno, zna\u010dajno opada udio djece u dru\u0161tvu: u odnosu na 20,6 posto stanovni\u0161tva u dobi od 60 do 74 godine, 2022. je u Hrvatskoj bilo samo 14,3 posto djece do 14 godina. Nasuprot tome, isti\u010de dr. Pokos, jo\u0161 2001. najmla\u0111i stanovnici, s udjelom od 17,1 posto bili su brojniji od stanovnika u dobi od 60 do 74 godina, kojih je tada bilo 16,2 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Treba spomenuti i da je visok udio starijeg stanovni\u0161tva u Hrvatskoj uvjetovan i visokim stopama iseljavanja mla\u0111ih osoba posljednjih desetak godina&#8221;, ka\u017ee dr. Pokos.<\/p>\n<div id=\"mojev-2503598851\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon Hrvatske i Japana, prema podacima Eurostata i UN-a za 2021. i 2022. godinu, prema udjelu mla\u0111eg stara\u010dkog stanovni\u0161tva, slijede Bugarska (19,3 posto), Finska (19,1 posto), Italija (18,6 posto) i Litva (18,4 posto).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":96979,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[205,3668],"class_list":["post-96975","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-demografija","tag-starenje-stanovnistva"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96975"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96975\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/96979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}