“Jedan je sve\u0107enik nedavno govorio da \u0107emo jednoga dana na nebu sresti djecu koja su poba\u010dena, a s druge su me strane u\u010dili da nitko tko nije kr\u0161ten nije spa\u0161en. \u0160to je s onima koji nisu imali priliku krstiti se? Mo\u017ee li se spasiti, do\u0107i u raj, osoba koja nije kr\u0161tena?”<\/p>\n\n\n\n
Pitanje je to koje je dugovje\u010dnom katoli\u010dkom tjedniku Glas Koncila<\/a> postavila \u010ditateljica koja se predstavila kao Jelena iz Zagreba. I sami svjedo\u010dimo da na\u0161e \u010ditateljice relativno \u010desto razmi\u0161ljaju o ovoj materiji, budu\u0107i da su nam se u nekoliko navrata \u017ealile da ne mogu prona\u0107i zajedni\u010dki jezik sa svojom djecom oko kr\u0161tenja unu\u010dadi. Uglavnom, dok starije generacije misle da je kr\u0161tenje djeteta ne\u0161to \u0161to se neodgodivo mora obaviti, mla\u0111e generacije su le\u017eernije po tom pitanju. A \u0161to je odgovorio Glas Koncila<\/a> pro\u010ditajte u nastavku.<\/p>\n\n\n\n O nu\u017enosti krsta govori nam Katekizam Katoli\u010dke Crkve u paragrafima od 1257 do 1261, navode\u0107i pod brojem 1257 da sam Gospodin tvrdi kako je krst nu\u017ean za spasenje, i to onih kojima je evan\u0111elje navije\u0161teno i onih koji su imali mogu\u0107nost da zatra\u017ee taj sakrament. Crkva ne pozna drugoga sredstva osim krsta da zajam\u010di ulazak u vje\u010dno bla\u017eenstvo; zbog toga pazi da ne zanemari poslanja \u0161to ga je primila od Gospodina, tj. da “iz vode i Duha nanovo ra\u0111a” sve koji mogu biti kr\u0161teni.<\/p>\n\n\n\n U sljede\u0107em broju Katekizam nau\u010dava da je Crkva oduvijek \u010dvrsto uvjerena da su svi koji su podnijeli smrt radi vjere, premda nisu primili kr\u0161tenje, kr\u0161teni svojom smr\u0107u za Krista i s njime. Krst krvlju, kao i \u017eelja za kr\u0161tenjem, donose plod kr\u0161tenja, a da po sebi nisu sakrament. Broj 1259 govori pak o katekumenima koji umru prije kr\u0161tenja, a da je postojala njihova izri\u010dita \u017eelja da ga prime, sjedinjena s kajanjem za grijehe i s ljubavlju, \u0161to im jam\u010di spasenje koje nisu mogli primiti po sakramentu.<\/p>\n\n\n\n U broju 1260 navodi se da je Krist umro za sve i da je kona\u010dan \u010dovjekov poziv stvarno samo jedan, i to bo\u017eanski, pa onda treba dr\u017eati da Duh Sveti pru\u017ea svima mogu\u0107nost da se, na na\u010din koji je Bogu poznat, pridru\u017ee vazmenomu otajstvu tako da svaki \u010dovjek koji, ne znaju\u0107i za Kristovo evan\u0111elje i njegovu Crkvu, tra\u017ei istinu i \u010dini volju Bo\u017eju onako kako je spozna, mo\u017ee biti spa\u0161en. Naime, tuma\u010di se dalje, mo\u017ee se pretpostaviti da bi takvi ljudi, kada bi upoznali nu\u017enost krsta, izri\u010dito po\u017eeljeli da budu kr\u0161teni.<\/p>\n\n\n\n O sr\u017ei pak Va\u0161ega pitanja govori broj 1261: \u0160to se ti\u010de djece umrle bez krsta, Crkva ne mo\u017ee drugo nego ih povjeriti Bo\u017ejemu milosr\u0111u, \u0161to i \u010dini u obredu njihova ukopa. Veliko milosr\u0111e Boga, naime, koji \u017eeli da se svi ljudi spase (1 Tim 2, 4), i Isusova nje\u017enost prema djeci kada govori: Pustite dje\u010dicu neka do\u0111u k meni; ne prije\u010dite im! (Mk 10, 14) dopu\u0161taju da se nadamo da postoji put spasenja i za djecu umrlu bez kr\u0161tenja. To zahtjevniji je stoga poziv Crkve da se maloj djeci ne prije\u010di da po daru svetoga krsta do\u0111u Kristu.<\/p>\n\n\n\nAko su mogli zatra\u017eiti taj sakrament, nu\u017ean je<\/h3>\n\n\n\n
Ako su podnijeli smrt radi vjere, kr\u0161teni su<\/h3>\n\n\n\n
I oni koji ne znaju za Kristovo evan\u0111elje mogu biti spa\u0161eni<\/h3>\n\n\n\n
Crkva umrlu nekr\u0161tenu djecu povjerava Bo\u017ejem milosr\u0111u<\/h3>\n\n\n\n
Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n