{"id":97793,"date":"2024-02-04T12:31:19","date_gmt":"2024-02-04T11:31:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=97793"},"modified":"2024-02-04T12:45:11","modified_gmt":"2024-02-04T11:45:11","slug":"musk-je-ugradio-cip-u-ljudski-mozak-to-je-nova-nada-za-mnoge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/02\/musk-je-ugradio-cip-u-ljudski-mozak-to-je-nova-nada-za-mnoge\/","title":{"rendered":"Musk je ugradio \u010dip u ljudski mozak, to je nova nada za mnoge"},"content":{"rendered":"\n<p>Neuralink je ugradio svoj prvi <em>brain-computer interface<\/em> (eng. su\u010delje koje povezuje mozak i ra\u010dunalo), skra\u0107eno BCI \u010dip u ljudski mozak. Suosniva\u010d kompanije <strong>Elon Musk<\/strong> napisao je 29. sije\u010dnja na svojoj platformi X da su rezultati obe\u0107avaju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Razvoj je trajao osam godina. Od svog osnivanja 2016. godine kompanija je razvijala ra\u010dunalni \u010dip koji se implantira u mozak i prati aktivnost tisu\u0107a neurona. \u010cip, nazvan <em>Telepathy<\/em>, sastoji se od male sonde s 1.024 elektroda pri\u010dvr\u0161\u0107enih na fleksibilne niti, koje su tanje od ljudske kose. Svaka elektroda bilje\u017ei elektri\u010dnu aktivnost neurona u mozgu, ali ne upravlja niti usmjerava neurone, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/kako-funkcionira-mo%C5%BEdani-%C4%8Dip-tvrtke-neuralink-elona-muska\/a-68145997\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Neuralink ka\u017ee da \u017eeli pomo\u0107i pacijentima s neurolo\u0161kim bolestima kao \u0161to su paraliza ili sljepilo izazvano neurolo\u0161kim deficitom. Me\u0111utim, Musk tako\u0111er povezuje mo\u017edani \u010dip s drugim ambicijama koje podsje\u0107aju na znanstvenu fantastiku. &#8220;Budu\u0107nost \u0107e biti \u010dudna&#8221;, rekao je Musk 2020. Musk \u017eeli povezati mozak s ra\u010dunalom, kako bi pristupio informacijama i sje\u0107anjima, zakopanim u dubinama mozga. Ovo podsje\u0107a na znanstveno-fantasti\u010dni film <em>Matrix<\/em> iz 1999. godine.<\/p><div id=\"mojev-2733358049\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Poduzetnik Musk je tako\u0111er govorio o opremanju ljudi supervizorskim sposobnostima i omogu\u0107avanju ljudske telepatije. Ovo bi, kako je rekao, moglo pomo\u0107i \u010dovje\u010danstvu da pobijedi u ratu protiv umjetne inteligencije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Je li to mogu\u0107e?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ali, jesu li Muskove znanstveno-fantasti\u010dne ideje uop\u0107e izvodljive? Odgovor je: Nisu! &#8220;Ne mo\u017eemo \u010ditati misli ljudi. Koli\u010dina informacija, koje mo\u017eemo dekodirati iz mozga, vrlo je ograni\u010dena&#8221;, isti\u010de <strong>Giacomo Valle<\/strong>, neuroin\u017eenjer sa Sveu\u010dili\u0161ta u Chicagu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Juan Alvaro Gallego<\/em>, BCI istra\u017eiva\u010d na <em>Imperial Collegeu<\/em> u Londonu, sla\u017ee se s kolegom iz SAD-a. Te\u0161ko je zamisliti da BCI mogu \u010ditati na\u0161e misli, rekao je Gallego. &#8220;Osnovni problem je u tome \u0161to zapravo ne znamo gdje i kako se misli pohranjuju u mozgu. Ne mo\u017eemo \u010ditati misli, ako ne razumijemo neuro-mehanizme&#8221;, rekao je Gallego za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/kako-funkcionira-mo%C5%BEdani-%C4%8Dip-tvrtke-neuralink-elona-muska\/a-68145997\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to se mo\u017ee s \u010dipom?<\/h3>\n\n\n\n<p>Musk je prvi put predstavio Neuralink-tehnologiju 2019. godine. Tada je pokazao svinju s Neuralinkovim \u010dipom ugra\u0111enim u mozak kao i snimak majmuna, koji svojim umom, odnosno mislima kontrolira reket za stolni tenis. Me\u0111utim, potencijal \u010dipa je puno ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Gallego ukazuje na to da je tehnologija prvobitno razvijena kako bi pomogla u komunikaciji ljudima s ozljedama ki\u010dme ili stanjima kao \u0161to je <em>locked-in<\/em> sindrom. Kod tog sindroma, pacijent je potpuno svjestan, ali ne mo\u017ee pomaknuti niti jedan dio tijela osim o\u010diju i osje\u0107a se kao zatvorenik u vlastitom tijelu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kada bi se interna komunikacija ovih pacijenata, odnosno kada bi se njihove misli mogla prevesti u rije\u010di na ra\u010dunalu, to bi promijenilo njihov \u017eivot&#8221;, isti\u010de Gallego. U takvim slu\u010dajevima, BCI su koncipirani da snimaju elektri\u010dne signale iz neurona u motori\u010dkom korteksu (regija mo\u017edane kore uklju\u010dena u planiranje, kontrolu i izvr\u0161enje spontanih pokreta) i da ih \u0161alju u kompjuter, gdje se zatim pojavljuju u obliku teksta.<\/p>\n\n\n\n<p>Vjeruje se da motori\u010dki korteks nije uklju\u010den u razmi\u0161ljanje. Umjesto toga, tijelu se \u0161alju upute za kretanje, kao \u0161to su pokreti jezika i mi\u0161i\u0107a vilice prilikom govora. Ono \u0161to elektrode stvarno bilje\u017ee je motori\u010dki plan &#8211; to\u010dnije krajnji rezultat svih procesa u razli\u010ditim dijelovima mozga (senzornim, jezi\u010dnim, kognitivnim) potrebnim za kretanje ili govor. Dakle, BCI zapravo ne bilje\u017ee misli, nego plan mozga za micanje prsta u jednom smjeru, nogu tamo ili otvaranje usta kako bi proizveo zvu\u010dni signal kao \u0161to je &#8220;Aah&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Znanstvenici su tako\u0111er pokazali da mogu pro\u010ditati namjeru motori\u010dkog korteksa da \u010dita ili oblikuje slova&#8221;, ka\u017ee Gallego. Slo\u017eenim modeliranjem, s priklju\u010denim ra\u010dunalom, paralizirani sudionici na testu su mogli otkucati 90 znakova u minuti, \u0161to je bio proboj.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u010cip poma\u017ee ljudima da ponovo osje\u0107aju i hodaju<\/h3>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedan znanstveni skok dogodio se 2016., kada je Barack Obama, tada\u0161nji ameri\u010dki predsjednik, stisnuo robotsku ruku Nathana Copelanda. Copeland, paraliziran nakon prometne nesre\u0107e, osjetio je Obamin stisak ruke i dodir ko\u017ee. &#8220;Ovo je pokazalo jo\u0161 jednu sposobnost <em>brain-computer interfacea<\/em>, skra\u0107eno BCI. Umjesto da koristi elektrode, koje snimaju mozak i tuma\u010de predstoje\u0107e pokrete, on stimulira mozak si\u0107u\u0161nim strujama odnosno elektrosignalima, koje bude osjetila&#8221;, rekao je Gallego.<\/p>\n\n\n\n<p>U slu\u010daju pacijenta Copelanda, BCI nazvan Utah Array je implantiran u njegov mozak kako bi se pobolj\u0161ala funkcija disfunkcionalnog dijela njegovog nervnog sistema.<\/p>\n\n\n\n<p>Ure\u0111aj, koji je napravio konkurent firme Neuralink, implantiran je u senzorni korteks pacijenta i povezan sa senzorima na kraju njegove robotske ruke. Kada se Copeland rukovao s Obamom, ovi senzori su poslali signale, koji su doveli do toga da elektrode u senzornom korteksu stimuliraju regiju mozga odgovornu za ruku. To je omogu\u0107ilo Copelandu da osjeti predsjednikov stisak ruke i dodir ko\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, jednom pacijentu s ozljedom le\u0111ne mo\u017edine, uzrokovanom nesre\u0107om na biciklu, ugra\u0111en je minijaturni ure\u0111aj za prijenos informacija na relaciji mozak-ki\u010dma. To mu je omogu\u0107ilo da ponovo prohoda i da se normalno kre\u0107e kao i prije nesre\u0107e. Koriste\u0107i ovaj ure\u0111aj, mo\u017edani signali su uspjeli da se pove\u017eu s motori\u010dkim regijama ki\u010dmene mo\u017edine ispod o\u0161te\u0107enja i tako premoste ozljedu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ove nove mogu\u0107nosti BCI-ja predstavljaju novu generaciju dubinske mo\u017edane stimulacije, odnosno tretmana, koji uklju\u010duje implantaciju elektroda u podru\u010dja mozga, kako bi se pomoglo ljudima s poreme\u0107ajima aparata za kretanje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ove tehnologije postoje ve\u0107 neko vrijeme. Duboka mo\u017edana stimulacija primjenjuje se od 1990-ih na tisu\u0107ama pacijenata s Parkinsonovom bole\u0161\u0107u&#8221;, podsje\u0107a Gallego.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Operacije mozga za svakoga?<\/h3>\n\n\n\n<p>Do sada su se mo\u017edani \u010dipovi koristili samo u pojedina\u010dnim slu\u010dajevima. &#8220;Sve klini\u010dke primjene BCI-ja su jo\u0161 u fazi istra\u017eivanja i nisu implementirane u klini\u010dku praksu&#8221;, ka\u017ee neuroin\u017eenjer Valle.<\/p>\n\n\n\n<p>Neuralink je pro\u0161le godine poku\u0161ao dobiti odobrenje Ameri\u010dke agencije za lijekove FDA za testiranje svoje tehnologije na ljudima. Me\u0111utim, nadle\u017eni organi su odbili taj zahtjev, navode\u0107i zna\u010dajne sigurnosne probleme. Odobrenje FDA je kona\u010dno stiglo u svibnju 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Operacija mozga nije dje\u010dja igra. \u010cak i ako invazivna metoda, potrebna za povezivanje kompjuterskog \u010dipa BIC s mozgom pro\u0111e dobro, postoji rizik od infekcije ili odbacivanja ure\u0111aja od strane imunolo\u0161kog sustava dugo vremena nakon implantacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Dugoro\u010dno, ka\u017ee Valle, BCI nosi sa sobom brojne eti\u010dke probleme koji se moraju pa\u017eljivo razmotriti i to od istra\u017eiva\u010da, kompanija, agencija za financiranje, regulatora i samih korisnika.<\/p>\n<div id=\"mojev-565727287\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ta je tehnologija prvobitno razvijena kako bi pomogla u komunikaciji ljudima s ozljedama ki\u010dme ili stanjima kao \u0161to je locked-in sindrom. Kod tog sindroma, pacijent je potpuno svjestan, ali ne mo\u017ee pomaknuti niti jedan dio tijela osim o\u010diju i osje\u0107a se kao zatvorenik u vlastitom tijelu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":97797,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[214,126],"class_list":["post-97793","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-mozak","tag-tehnologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/97793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=97793"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/97793\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/97797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=97793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=97793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=97793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}