Prati nas

Zdravlje

Znate li zašto kišete?

Vaše srce ne zastane u trenutku kihanja. Radi se također o potpuno pogrešnom vjerovanju. Srce i kod učestalih kihača sasvim normalno radi, a moguće je da tek malo uspori što većina ljudi i ne primjećuj

Objavljeno

|

foto: BigStock

Iako sezona gripe i prehlade lagano jenjava, kihanje se i dalje odjekuje jer je proljeće i sezona je alergija. Neki kišu tiho i nečujno, neki glasno i sočno, no svatko od nas s vremena na vrijeme kihne. Kihanje je refleksna radnja koju ne možemo kontrolirali, a do koje dolazi uglavnom zbog nadraživanja sluznice nosa, piše HuffingtonPost. No što još znamo o kihanju? Evo nekoliko zanimljivih činjenica koje će vas iznenaditi:

1. Prilikom kihanja čestice iz vaših usta lete brzinom i do 160 kilometara na sat.

2. Kihanjem se čestice raspršuju u radijusu od 1.5 pa sve do 10 metara.

3. Svaki četvrti čovjek kiše od jarkog svjetla. Znanstvenici ne razumiju do kraja zašto se to događa, ali pretpostavlja se da je to zato što se poruka koja mozgu govori da suzi zjenice, negdje putem križa s porukom za kihanje.

4. Ljudi najčešće kišu po 3 ili 4 puta zaredom. To je zato da se čestice koje su smetnja što efikasnije odstrane iz nosa.

5. Dok kišete, oči su vam zatvorene. Naime, nemoguće je kihnuti otvorenih očiju što ljudima ponekad stvara probleme u vožnji. S druge strane, od kihanja vam sasvim sigurno neće ‘ispasti oči’ kao što neki i dalje vjeruju.

6. Vaše srce ne zastane u trenutku kihanja. Radi se također o potpuno pogrešnom vjerovanju. Srce i kod učestalih kihača sasvim normalno radi, a moguće je da tek malo uspori što većina ljudi i ne primjećuje.

7. Ne zaustavljajte kihanje i ne susprežite ga jer to može oštetiti nježne kapilare u očima, pa čak bubnjić u uhu ili uzrokovati probleme s dijafragmom.

8. U snu ne kišemo jer se tada živci zaduženi za taj refleks također odmaraju.

9. Najduži neprekinuti niz kihanja trajao je 978 dana prilikom kojeg je Engleskinja Donna Griffiths kihnula bar jednom svake minute puna dva dana.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP