Prati nas

Zdravlje

Znate li zašto kišete?

Vaše srce ne zastane u trenutku kihanja. Radi se također o potpuno pogrešnom vjerovanju. Srce i kod učestalih kihača sasvim normalno radi, a moguće je da tek malo uspori što većina ljudi i ne primjećuj

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: BigStock

Iako sezona gripe i prehlade lagano jenjava, kihanje se i dalje odjekuje jer je proljeće i sezona je alergija. Neki kišu tiho i nečujno, neki glasno i sočno, no svatko od nas s vremena na vrijeme kihne. Kihanje je refleksna radnja koju ne možemo kontrolirali, a do koje dolazi uglavnom zbog nadraživanja sluznice nosa, piše HuffingtonPost. No što još znamo o kihanju? Evo nekoliko zanimljivih činjenica koje će vas iznenaditi:

1. Prilikom kihanja čestice iz vaših usta lete brzinom i do 160 kilometara na sat.

2. Kihanjem se čestice raspršuju u radijusu od 1.5 pa sve do 10 metara.

3. Svaki četvrti čovjek kiše od jarkog svjetla. Znanstvenici ne razumiju do kraja zašto se to događa, ali pretpostavlja se da je to zato što se poruka koja mozgu govori da suzi zjenice, negdje putem križa s porukom za kihanje.

4. Ljudi najčešće kišu po 3 ili 4 puta zaredom. To je zato da se čestice koje su smetnja što efikasnije odstrane iz nosa.

5. Dok kišete, oči su vam zatvorene. Naime, nemoguće je kihnuti otvorenih očiju što ljudima ponekad stvara probleme u vožnji. S druge strane, od kihanja vam sasvim sigurno neće ‘ispasti oči’ kao što neki i dalje vjeruju.

6. Vaše srce ne zastane u trenutku kihanja. Radi se također o potpuno pogrešnom vjerovanju. Srce i kod učestalih kihača sasvim normalno radi, a moguće je da tek malo uspori što većina ljudi i ne primjećuje.

7. Ne zaustavljajte kihanje i ne susprežite ga jer to može oštetiti nježne kapilare u očima, pa čak bubnjić u uhu ili uzrokovati probleme s dijafragmom.

8. U snu ne kišemo jer se tada živci zaduženi za taj refleks također odmaraju.

9. Najduži neprekinuti niz kihanja trajao je 978 dana prilikom kojeg je Engleskinja Donna Griffiths kihnula bar jednom svake minute puna dva dana.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP