Prati nas

Zdravlje

Znate li zašto kišete?

Vaše srce ne zastane u trenutku kihanja. Radi se također o potpuno pogrešnom vjerovanju. Srce i kod učestalih kihača sasvim normalno radi, a moguće je da tek malo uspori što većina ljudi i ne primjećuj

Objavljeno

|

foto: BigStock

Iako sezona gripe i prehlade lagano jenjava, kihanje se i dalje odjekuje jer je proljeće i sezona je alergija. Neki kišu tiho i nečujno, neki glasno i sočno, no svatko od nas s vremena na vrijeme kihne. Kihanje je refleksna radnja koju ne možemo kontrolirali, a do koje dolazi uglavnom zbog nadraživanja sluznice nosa, piše HuffingtonPost. No što još znamo o kihanju? Evo nekoliko zanimljivih činjenica koje će vas iznenaditi:

1. Prilikom kihanja čestice iz vaših usta lete brzinom i do 160 kilometara na sat.

2. Kihanjem se čestice raspršuju u radijusu od 1.5 pa sve do 10 metara.

3. Svaki četvrti čovjek kiše od jarkog svjetla. Znanstvenici ne razumiju do kraja zašto se to događa, ali pretpostavlja se da je to zato što se poruka koja mozgu govori da suzi zjenice, negdje putem križa s porukom za kihanje.

4. Ljudi najčešće kišu po 3 ili 4 puta zaredom. To je zato da se čestice koje su smetnja što efikasnije odstrane iz nosa.

5. Dok kišete, oči su vam zatvorene. Naime, nemoguće je kihnuti otvorenih očiju što ljudima ponekad stvara probleme u vožnji. S druge strane, od kihanja vam sasvim sigurno neće ‘ispasti oči’ kao što neki i dalje vjeruju.

6. Vaše srce ne zastane u trenutku kihanja. Radi se također o potpuno pogrešnom vjerovanju. Srce i kod učestalih kihača sasvim normalno radi, a moguće je da tek malo uspori što većina ljudi i ne primjećuje.

7. Ne zaustavljajte kihanje i ne susprežite ga jer to može oštetiti nježne kapilare u očima, pa čak bubnjić u uhu ili uzrokovati probleme s dijafragmom.

8. U snu ne kišemo jer se tada živci zaduženi za taj refleks također odmaraju.

9. Najduži neprekinuti niz kihanja trajao je 978 dana prilikom kojeg je Engleskinja Donna Griffiths kihnula bar jednom svake minute puna dva dana.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati