Prati nas

Vijesti

Do kraja 2014. nedostaje 266 milijuna za mirovine

Kako gotovo da i nije bilo rasta plaća, a taman toliko (0,10 posto) su pale potrošačke cijene, tako država nije morala ni povećavati mirovine, pa su one ostale na razini prošle godine. Da je bilo drukčije sada bi za isplatu mirovina nedostajalo puno više novca.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koliko novca nedostaje za mirovine?
foto: BigStock

Stavka mirovina će do kraja godine probiti planiranu cifru za 266 milijuna kuna, ukoliko trošak mirovina bude na razini troška u proteklih 9 mjeseci ove godine, izračunao je Novi list. S obzirom da je mjesečni trošak veći od tri milijarde, odnosno godišnje bi se on mogao popeti na barem 36,4 milijarde kuna u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nisu bili tako neprecizni u planiranju kao primjerice u obrazovanju ili u policiji gdje je pogreška znatno veća od ‘mirovinskih’ jedan posto. HZMO je planirao na mirovine potrošiti 36,14 milijardu kuna.

No, u HZMO-u imaju sreće da mirovine u ovoj godini nisu rasle iako je Vlada na početku godine najavljivala bolje dane za umirovljenike. Naime, sadašnja Vlada je odlučila ‘odlediti’ mirovine, pa je ponovno vratila indeksaciju, odnosno usklađivanje mirovina s troškovima života i rastom plaća. No, kako gotovo da i nije bilo rasta plaća, a taman toliko (0,10 posto) su pale potrošačke cijene, tako država nije morala ni povećavati mirovine, pa su one ostale na razini prošle godine. Da je bilo drukčije sada bi za isplatu mirovina nedostajalo puno više novca.


.

Vijesti

Na pragu bijede: 400.000 građana bez ikakvih rezervi za život! Što nam donosi jesen?

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.

Milijuni građana Europske unije ne mogu preživjeti ni dva mjeseca bez prihoda pa bez pomoći države ne bi mogli podmiriti ni osnovne životne troškove jer nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih zemalja EU situacija je najteža upravo u Hrvatskoj u kojoj 18 posto građana, ili gotovo petina, ne bi imalo za hranu i režije kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili, javlja Globus.

U Europskoj uniji takvih je prosječno 2 posto. Pokazalo je to istraživanje uglednog Instituta “Bruegel” iz Bruxellesa pod naslovom “Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera” koje su tijekom proteklih mjeseci proveli Catarina Midões i Mateo Seré.


Catarina Midões i Seré došli su do alarmantnog zaključka da bi oko 400.000 hrvatskih građana, da izgube mjesečne prihode, bilo istog trena dovedeno na rub siromaštva, a nije utješan ni podatak da čak 69 posto hrvatskih građana nema ni ušteđevinu kojom bi dva mjeseca mogli financirati normalan život, odnosno troškove prehrane i stanovanja.

58 posto Slovenaca može preživjeti na rezervama

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja, a neznatno lošija situacija nego u Hrvatskoj samo je u Litvi, gdje je takvih 71 posto. U Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto.

Finci i Austrijanci imaju najveće rezerve

Sa 16 posto građana koje pad prihoda od 50 posto baca u siromaštvo Litavci su tek nešto bolji od nas, dok je u drugim državama mnogo manje onih koji su toliko ovisni o redovitim primanjima koja im stižu iz mjeseca u mjesec – u Latviji ih je i u Sloveniji 8 posto, u Grčkoj 5 posto, a u Austriji i Finskoj tek mrvicu više od nula posto, što bi značilo da se stanovništvu tih dviju država životni standard ne bi bitnije promijenio ni kada bi im na dva mjeseca plaća pala 50 posto.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP