Prati nas

Zdravlje

Što mozak radi dok vi spavate?

Dok vi spavate, vaš je mozak itekako budan. Štoviše, obavlja vrlo važne funkcije: preslaguje i posprema informacije, čisti se od otrova i priprema za budne aktivnosti. Znanstvenici s nekoliko sveučilišta došli su do zanimljivih zaključaka o mozgu za vrijeme spavanja.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Trećinu života provedemo spavajući. Ta je aktivnost jednako značajna kao i hranjenje. No nije do kraja razjašnjeno zašto zapravo trebamo spavanje. Znamo da nas spavanje puni energijom i popravlja nam raspoloženje, ali što se doista događa u mozgu i tijelu kad se odmaramo?

Znanstvenici su utvrdili brojne razloge zašto je spavanje ključno za naše zdravlje. Kad spavamo mozak je sve samo ne miran. Zapravo, dok spavamo neuroni u mozgu su jednako aktivni kao i kad smo budni. Zato i ne treba čuditi da je ono što se događa dok mi spavamo iznimno važno za brojne kognitivne funkcije, piše Huffington Post.


Nedavna studija objavljena u časopisu Current Biology otkriva kompleksne operacije koje mozak obavlja u snu. Ovo je pet nevjerojatnih stvari koje vaš mozak radi dok spavate i jednako toliko razloga da se dobro naspavate noćas.

Donosi odluke

Mozak procesuira informacije i priprema akcije za vrijeme sna, efektivno donoseći odluke dok je nesvjestan. Nedavno objavljena studija u časopisu Current Biology ustanovila je da mozak za vrijeme sna obrađuje složene podražaje i koristi te informacije za donošenje odluka dok je budan. Znanstvenici su zamolili ispitanike da, pritiskom na lijevu ili desnu tipku, riječi koje čuju razvrstaju u pripadajuću kategoriju: životinje i predmeti te nepostojeće riječi. Ispitanici su bili udobno smješteni i bilo im je dopušteno da zaspu tijekom ispitivanja. No, i za vrijeme spavanje, slušali su riječi, a sken mozga je pokazao kako mozak i u nesvjesnom stanju radi motoričke pripreme za radnju kojom bi se pritisnula lijeva ili desna tipka. Kad su se ispitanici probudili, nisu se sjećali riječi koje su slušali u snu.

“Ne samo da su procesuirali kompleksne informacije u snu, nego su to radili potpuno nesvjesno”, kažu voditelji istraživanja Thomas Andrillon i Sid Koudier te dodaju kako njihov rada baca potpuno novo svijetlo na aktivnosti mozga u snu.

Kreira i konsolidira memoriju

Dok spavate, mozak je zaokupljen kreiranjem novih sjećanja, preslagivanjem starijih i njihovim povezivanjem u REM i ne-REM fazi. Nedostatak odmora ima značajan utjecaj na hipokampus, dio mozga uključen u nastanak i organiziranje sjećanja. Zbog toga san ima vrlo važnu ulogu u procesu učenja: pomaže utvrditi nove informacije koje primamo kako bi ih kasnije lakše dozvali u sjećanje.

“Utvrdili smo spavanje prije učenja priprema mozak za početnu fazu organiziranja sjećanja”, kaže za News in Health D. Matthew Walker, znanstvenik s kalifornijskog Sveučilišta Berkeley. Dodaje također i kako je spavanje poslije učenja iznimno važno kod osiguravanja novih informacija kako ih ne bi zaboravili.

“Krivo rade svi koji uče cijelu noć pred ispit. Ako je mozak umoran, ionako se neće moći prisjetiti novih informacija. Poslije spavanja informacije će biti znatno povezanije pa se može dogoditi i a-ha efekt kad se iznenada prisjetimo nečega. Ako nismo dovoljno spavali, naša moć pamćenja može opasti i do 40%”, procijenjuje Dr.Walker.

Stvara kreativne veze

San snažno potiče kreativnost jer mozak u nesvjesnom stanju može napraviti iznenađujuće nove veze koje možda ne bi napravio dok je budan. Studija Sveučilišta Berkeley iz 2007. otkrila je da san povezuje “udaljenije” informacije ili ih povezuje na neobičniji način što dovodi i do a-ha efekta. Nakon buđenja, 33% ljudi će povezati naizgled malo povezane ideje.

Čisti od toksina

Istraživanja provedena 2013. na Sveučilištu Rochester ustanovila su da san daje mozgu priliku da napravi malo „pospremanje“. Naime, u mozgovima miševa je nakon spavanja primijećena značajno manja razina štetnih molekula povezanih s neurodegenerativnim bolestima. Prostor između moždanih stanica poveća se dok miševi spavaju, pa se njihov mozak efikasnije riješava nepotrebnih molekula. “Trebamo san jer nam on čisti mozak”, kaže voditelj istraživanja Dr. Nedergaard. Ako ne spavamo dovoljno, mozak se ne stigne očistiti od štetnih tvari što pogoduje nastanku neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.

Uči i pamti kako izvršiti fizičke zadatke

Mozak sprema informacije u dugoročnu memoriju kroz tzv.“vretena spavanja“ – kratke bljeske moždanih valova jake frekvencije koji se pojavljuju tijekom REM faze sna. Taj proces je naročito važan kod pamćenja motoričkih aktivnosti, poput vožnje ili plesa, jer tada aktivnost postaje automatska. Tijekom REM faze sna, mozak prebacuje kratkoročne informacije iz motoričkog režnja u temporalni režanj, gdje postaju dogoročne.

“Ta vježba tijekom spavanja jako je važna za kasniju izvedbu”, kaže James B. Maas sa Sveučilišta Cornell i dodaje – “Ako želite biti bolji u svojem sportu, spavajte duže.”

 

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP