Prati nas

Zdravlje

Što mozak radi dok vi spavate?

Dok vi spavate, vaš je mozak itekako budan. Štoviše, obavlja vrlo važne funkcije: preslaguje i posprema informacije, čisti se od otrova i priprema za budne aktivnosti. Znanstvenici s nekoliko sveučilišta došli su do zanimljivih zaključaka o mozgu za vrijeme spavanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: BigStock

Trećinu života provedemo spavajući. Ta je aktivnost jednako značajna kao i hranjenje. No nije do kraja razjašnjeno zašto zapravo trebamo spavanje. Znamo da nas spavanje puni energijom i popravlja nam raspoloženje, ali što se doista događa u mozgu i tijelu kad se odmaramo?

Znanstvenici su utvrdili brojne razloge zašto je spavanje ključno za naše zdravlje. Kad spavamo mozak je sve samo ne miran. Zapravo, dok spavamo neuroni u mozgu su jednako aktivni kao i kad smo budni. Zato i ne treba čuditi da je ono što se događa dok mi spavamo iznimno važno za brojne kognitivne funkcije, piše Huffington Post.


Nedavna studija objavljena u časopisu Current Biology otkriva kompleksne operacije koje mozak obavlja u snu. Ovo je pet nevjerojatnih stvari koje vaš mozak radi dok spavate i jednako toliko razloga da se dobro naspavate noćas.

Donosi odluke

Mozak procesuira informacije i priprema akcije za vrijeme sna, efektivno donoseći odluke dok je nesvjestan. Nedavno objavljena studija u časopisu Current Biology ustanovila je da mozak za vrijeme sna obrađuje složene podražaje i koristi te informacije za donošenje odluka dok je budan. Znanstvenici su zamolili ispitanike da, pritiskom na lijevu ili desnu tipku, riječi koje čuju razvrstaju u pripadajuću kategoriju: životinje i predmeti te nepostojeće riječi. Ispitanici su bili udobno smješteni i bilo im je dopušteno da zaspu tijekom ispitivanja. No, i za vrijeme spavanje, slušali su riječi, a sken mozga je pokazao kako mozak i u nesvjesnom stanju radi motoričke pripreme za radnju kojom bi se pritisnula lijeva ili desna tipka. Kad su se ispitanici probudili, nisu se sjećali riječi koje su slušali u snu.

“Ne samo da su procesuirali kompleksne informacije u snu, nego su to radili potpuno nesvjesno”, kažu voditelji istraživanja Thomas Andrillon i Sid Koudier te dodaju kako njihov rada baca potpuno novo svijetlo na aktivnosti mozga u snu.

Kreira i konsolidira memoriju

Dok spavate, mozak je zaokupljen kreiranjem novih sjećanja, preslagivanjem starijih i njihovim povezivanjem u REM i ne-REM fazi. Nedostatak odmora ima značajan utjecaj na hipokampus, dio mozga uključen u nastanak i organiziranje sjećanja. Zbog toga san ima vrlo važnu ulogu u procesu učenja: pomaže utvrditi nove informacije koje primamo kako bi ih kasnije lakše dozvali u sjećanje.

“Utvrdili smo spavanje prije učenja priprema mozak za početnu fazu organiziranja sjećanja”, kaže za News in Health D. Matthew Walker, znanstvenik s kalifornijskog Sveučilišta Berkeley. Dodaje također i kako je spavanje poslije učenja iznimno važno kod osiguravanja novih informacija kako ih ne bi zaboravili.

“Krivo rade svi koji uče cijelu noć pred ispit. Ako je mozak umoran, ionako se neće moći prisjetiti novih informacija. Poslije spavanja informacije će biti znatno povezanije pa se može dogoditi i a-ha efekt kad se iznenada prisjetimo nečega. Ako nismo dovoljno spavali, naša moć pamćenja može opasti i do 40%”, procijenjuje Dr.Walker.

Stvara kreativne veze

San snažno potiče kreativnost jer mozak u nesvjesnom stanju može napraviti iznenađujuće nove veze koje možda ne bi napravio dok je budan. Studija Sveučilišta Berkeley iz 2007. otkrila je da san povezuje “udaljenije” informacije ili ih povezuje na neobičniji način što dovodi i do a-ha efekta. Nakon buđenja, 33% ljudi će povezati naizgled malo povezane ideje.

Čisti od toksina

Istraživanja provedena 2013. na Sveučilištu Rochester ustanovila su da san daje mozgu priliku da napravi malo „pospremanje“. Naime, u mozgovima miševa je nakon spavanja primijećena značajno manja razina štetnih molekula povezanih s neurodegenerativnim bolestima. Prostor između moždanih stanica poveća se dok miševi spavaju, pa se njihov mozak efikasnije riješava nepotrebnih molekula. “Trebamo san jer nam on čisti mozak”, kaže voditelj istraživanja Dr. Nedergaard. Ako ne spavamo dovoljno, mozak se ne stigne očistiti od štetnih tvari što pogoduje nastanku neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.

Uči i pamti kako izvršiti fizičke zadatke

Mozak sprema informacije u dugoročnu memoriju kroz tzv.“vretena spavanja“ – kratke bljeske moždanih valova jake frekvencije koji se pojavljuju tijekom REM faze sna. Taj proces je naročito važan kod pamćenja motoričkih aktivnosti, poput vožnje ili plesa, jer tada aktivnost postaje automatska. Tijekom REM faze sna, mozak prebacuje kratkoročne informacije iz motoričkog režnja u temporalni režanj, gdje postaju dogoročne.

“Ta vježba tijekom spavanja jako je važna za kasniju izvedbu”, kaže James B. Maas sa Sveučilišta Cornell i dodaje – “Ako želite biti bolji u svojem sportu, spavajte duže.”

 

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP