Prati nas

Zdravlje

Pšenična trava – nova panaceja na tržištu ‘alternative’

Povećava broj crvenih krvnih zrnaca, čisti jetru, potiče rad štitnjače, smanjuje kiselost organizma, liječi čir na želucu i druge želučane tegobe, izbacuje višak sluzi iz tijela, pomlađuje organizam, proljepšava i kožu i kosu i nokte, jača imunitet, podiže razinu energije, omogućuje zdravo mršavljenje, liječi nesanicu i neplodnost, ima protuupalna svojstva…

Objavljeno

|

Gdje kupiti zelenu magmu? Pomaže li zelena magma?
foto: BigStock

Pšenična trava je vrlo mlada pšenica, odnosno izdanci od pšeničnih klica. Za pšeničnu travu vezuje se niz medicinskih tvrdnji pa se, između ostalog, tvrdi da pijenje soka od pšenične trave može obojiti sijedu kosu, za pšeničnu travu se tvrdi i da je „najsnažnije sredstvo za detoksikaciju“, tvrdi se da „najnovija istraživanja pokazuju djelovanje pšenične trave na nekoliko vrsta raka“, ali se ne navodi o kojim se istraživanjima radi niti na koje vrste raka djeluje. Nadalje, tvrdi se da pšenična trava povećava broj crvenih krvnih zrnaca, čisti jetru, potiče rad štitnjače, smanjuje kiselost organizma, liječi čir na želucu i druge želučane tegobe, izbacuje višak sluzi iz tijela, pomlađuje organizam, proljepšava i kožu i kosu i nokte, jača imunitet, podiže razinu energije, omogućuje zdravo mršavljenje, liječi nesanicu i neplodnost, ima protuupalna svojstva… Liječničko-znanstveni tim portala Dokazi u medicini dobili su upit može li se pomoću pšenične trave obojiti sijeda kosa, a njihov odgovor prenosimo u cijelosti.

Na brojnim izvorima informacija o alternativnoj medicini doista se mogu naći tvrdnje kako pijenje soka od pšenične trave može spriječiti pojavu sijede kose, odnosno vratiti originalnu boju kose onima koji su već posjedili. Drugi upit koji su dobili odnosi se na mogućnost pšenične kose da “popravi krvnu sliku” kod gospođe koja ima dobroćudni tumor maternice, miom.



Kosa

U znanstvenoj literaturi nije pronađena niti jedna kontrolirana studija u kojoj je ispitan učinak pšenične trave na išta vezano za kosu. Stoga se sve tvrdnje o djelovanju pšenične trave na sprječavanje pojave sijede kose ili vraćanje boje sijedoj kosi mogu smatrati neutemeljenim teorijama.

Liječenje kože nakon zračenja

Wheat i suradnici objavili su 2006. studiju u kojoj su na 20 pacijentica s karcinomom dojke koje su liječene zračenjem istražili da li ekstrakt pšenične trave ublažava promjene kože koje su posljedica terapije zračenjem. Tih 20 pacijentica podijelili su u dvije skupine, jedna skupina primala je sorbolen kremu, a druga ekstrakt pšenične trave. Nije jasno koliko dugo je trajalo liječenje. Autori nisu utvrdili statistički značajne razlike u rezultatima istraživanjima između te dvije skupine. Navode kako su uočili „trend boljih rezultata“ u skupini koja je primala ekstrakt pšenične trave, ali ti rezultati nisu bili značajni. Autori preporučuju daljnje istraživanje na većem broju ispitanika. Važno je napomenuti da u ovom istraživanju autori nisu istražili nikakav učinak na karcinom nego je istraživan učinak ekstrakta pšenične trave na oštećenje kože uzrokovano zračenjem.

Pšenična trava za petni trn

Djelotvornost kreme od pšenične trave istražena je kao potencijalno sredstvo za ublažavanje boli i poboljšanje funkcije kod pacijenata koji pate od petnog trna (kronični plantarni fasciitis). Autori Young i suradnici (2006) uključili su u studiju 80 ispitanika koje su podijelili u skupinu koja je na stopalo stavljala kremu od pšenične trave i skupinu koja je dobila placebo kremu. Nakon 6 i 12 tjedana napravljena je procjena učinka obje terapije te je utvrđeno da krema od ekstrakta pšenične trave nije bolja od placebo kreme za analizirane simptome petnog trna.

Zaključak

O pšeničnoj travi pronađena su dva klinička pokusa koja pokazuju da nije djelotvorna za oštećenje kože uzrokovano zračenjem, niti kao terapija za petni trn. Nisu pronađene nikakve kontrolirane studije na ljudima o učinku pšenične trave na sprječavanje pojave sijedih vlasi ili vraćanje sijedoj kosi originalne boje, niti o mogućnosti pšenične trave da “popravi krvnu sliku”, niti ima dokaza o djelovanju pšenične trave na karcinom, imunitet, mršavljenje i sve ostale medicinske tvrdnje koje se uz pšeničnu travu vezuju.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati