Prati nas

Zdravlje

Klonirani odrezak? Vjerojatno ste ga već pojeli

Znanstvenici tvrde da je po svim aktualnim saznanjima ovo meso potpuno isto kao meso nekloniranih životinja pa potrošači nisu izloženi posebnom riziku.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako napraviti odrezak? Recept.
foto: BigStock

Europska unija će uskoro morati donijeti odluku o dozvoli prerade mesa kloniranih životinja. Jedni kažu da bi to bilo nemoralno i štetno, a drugi da je znanstveno dokazano kako se ovo meso ne razlikuje od “običnog”, javlja Deutsche Welle.

Mi zapravo već sada jedemo meso kloniranih goveda i svinja. Do sada je važilo pravilo da je meso kloniranih životinja zabranjeno za prehranu u Europskoj uniji. Ali već se uveliko uvoze jajne stanica, sperma i mlijeko kloniranih životinja, uglavnom iz Sjedinjenih Američkih Država. Sperma se koristi za oplodnju. Do sada nije bila na snazi obveza deklariranja tako uzgojenih životinja. Dakle, trenutno svatko može – i ne znajući – kupiti meso kloniranih životinja. Pritom se uvijek postavlja: kakve rizike sa sobom nosi tehnika kloniranja?


Ima li meso kloniranih životinja drukčiji ukus?

U supermarketu se ne prodaje meso kloniranih životinja – ono bi bilo preskupo – već meso njihovog potomstva. Znanstvenici tvrde da je po svim aktualnim saznanjima ovo meso potpuno isto kao meso nekloniranih životinja pa potrošači nisu izloženi posebnom riziku. Christoph Then iz neovisnog Instituta za biotehnologiju Testbiotech, međutim, upozorava da se o mesu kloniranih životinja premalo zna: “Trebali bismo pričekati i ne jesti to meso dok ne dobijemo rezultate znanstvenih istraživanja”. Za sada nema statistika o udjelu mesa kloniranih životinja u ukupnoj ponudi na tržištu, ali je on malen.

Životinje više pate

Da, postoji. Životinje češće obolijevaju, češće se pojavljuju komplikacije kod okota, a uočene su i češće deformacije. Kritičari kloniranja poput Christopha Thena imaju prije svega etičke dvojbe: “I ženke kojima izvadi jajna stanicu imaju zdravstvenih problema. Životinje, sveukupno gledano, više pate.” No, njemački Savezni institut za zdravlje životinja tvrdi da potomci kloniranih životinja nemaju posebno izraženih zdravstvenih problema. Ostaje, dakle, samo moralno pitanje: smijemo li to raditi?

Zašto je potrebno deklariranje ovih životinja?

Zato što je uvoz sperme kloniranih životinja u porastu. Ako se ne deklarira porijeklo životinja i mesa, već za nekoliko godina potrošač neće biti siguran koji odrezak potječe od prirodno uzgojene, a koji od klonirane životinje. Konačno, njegovo porijeklo se više niti ne bi moglo sa sigurnošću utvrditi. Upravo zbog toga Björn Petersen sa Saveznog instituta za zdravlje životinja kaže da je deklariranje životinja nepotrebno: “Ima smisla deklarirati nešto samo onda ako to možete i kontrolirati. Ali ja nikada ne bih mogao dokazati da neko tele potječe od obično uzgojene krave ili od klona. Ako ne možemo isključiti zlouporabu, onda je deklariranje besmisleno.” Njegov institut ionako smatra da ne postoji dokazani rizik za zdravlje potrošača pa stoga ni potreba da se nešto poduzme.

Zašto uopće kloniranje?

Za sada kloniranje još nije profitabilno, proces nije efikasan i tehnički je puno zahtjevniji nego što je to konvencionalni uzgoj. Zato u hladnjačama nikada neće biti isključivo meso kloniranih životinja. Međutim, postoje sporedne tržišne potrebe. “Uzgajivači možda žele kopiju svog najboljeg bika ili žele zadovoljiti povećanu potrebu za sjemenom za uzgoj”, objašnjava Petersen.

Tehnički su izvodive i ciljane mutacije da bi se dobilo više mesa. U Europskoj uniji je to zabranjeno, ali je vrlo teško dokazati da je riječ o kloniranju. “U načelu radimo isto što su stoljećima radili uzgajivači, samo brže”, tvrdi Peterson. On dodaje kako će se u budućnosti morati raspravljati o tome želimo li da nam klonirano meso završi na tanjuru ili ne. Ali čak i ako bi se Europska komisija odlučila protiv toga, teško će se moći spriječiti prodiranje mesa nastalog turbo-uzgojem u SAD-u ili Kini na europsko tržište.

Što dalje?

Europski parlament i Europska komisija moraju se usuglasiti oko jedne od tri mogućnosti: zabrane kloniranja životinja i prodaje mesa životinja potomaka kloniranih životinja, obveze deklariranja kloniranih životinja i mesa koje potječe od njih ili oko dozvole za prodaju ovakvog mesa bez deklaracije. Prema provedenim anketama, većina građana je za kompromisno rješenje – za obvezu deklariranja. Time meso koje potječe od kloniranih životinja ne bi bilo zabranjeno, ali bi bilo jasno označeno i svatko bi mogao odlučiti želi li ga kupiti ili ne.

/autor: J. J. B. Mirbach, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Kirurške maske propuštaju koronavirus, no znanstvenica misli da možda od njih i ima neke koristi

SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da ‘ne dihtaju’.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u kontekstu koronakrize preporučuje držanje fizičkog razmaka svima i nošenje maski zdravim osobama samo u slučajevima kada se brinu za drugu inficiranu osobu. Maska se preporučuje i onima koji kašlju i kišu kako bi se u slučaju eventualne Covid-19 infekcije zaštitilo zdrave.

Stalno se naglašava da je nošenje maske jedino djelotvorno u kombinaciji s propisanim higijenskim mjerama te propisanim odlaganjem isluženih maski. Većina država naredila je držanje dvometarskog razmaka među osobama, budući da je dokazano da se virus širi iskašljanim kapljicama uz pretpostavku da će se većina kapljica osušiti i pasti na tlo u neposrednoj okolini osobe koja ih je izbacila.


No BBC javlja da su istraživači Instituta tehnologije u Massachusettsu (MIT) koristeći posebne kamere otkrili što se dogodi kada osoba zakašlje i kihne. Utvrđeno je da se u takvim situacijama formira mali, ali brzi oblak plina koji može sadržavati kapljice različite veličine te da najmanje među njima mogu biti prenesene na respektabilne daljine.

U laboratorijskim uvjetima izmjerili su da kašalj može potjerati kapljice na daljinu od 6 metara, dok se ta daljina u slučaju kihanja kreće čak do 8 metara. Voditeljica istraživanja Lydia Bourouiba, stručnjakinja za dinamiku fluida, kaže da je zabrinuta zbog propisane fizičke distance. “Ono što izbacujemo kašljanjem ili kihanjem je plinski oblak koji zarobljava kapljice različitih veličina i nosi ih kroz prostoriju. Ta ideja sigurnosti zbog razmaka od metar ili dva i vjerovanja da će kapljice pasti na tlo u tom perimetru nije potvrđena onim što smo mi kvantificirali i izmjerili”, kaže.

Lydia Bourouiba smatra da u nekim situacijama, pogotovo u interijerima i loše ventiliranim prostorima, maska može smanjiti rizik od zaraze. Primjerice, kada susretnete nekoga tko je zaražen, maska može skrenuti struju njihovog daha od vaših usta. Tanke kirurške mase ne štite od najmanjih čestica, jer ne pružaju takvu vrstu filtracija. Ali možda mogu postrance skrenuti taj oblak, sugerirala je Bourouiba za BBC.

Ovaj scenarij, naglasimo, u obzir uzima situaciju u kojoj se zaražena osoba nalazi točno ispred bolesne osobe. Uz to, zanemaruje činjenicu da virus ulazi i kroz oči. Istraživanje i zaključak imaju isključivo “mehanički” pristup kojeg još trebaju valorizirati epidemiolozi primjenom svojih znanja.

Podsjetimo, SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog i da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da “ne dihtaju”. “Kada bi se pretpostavilo da je značajan dio stanovništva zaražen i da ima blaže simptome, tada bi nošenje maski koristilo. Jer onda bi manje izlučivali viruse prema van. Za osobe koje su zdrave i nose maske, manja je šansa da će se zaraziti kapljicama zaraženih soba. Ali problem s maskama je taj da ih morate stalno popravljati. Ako nemate čiste ruke, samo ćete još prstima na lice, oči i nos nanijeti viruse. Zato smo malo skeptični prema univerzalnoj preporuci nošenja maske”, kazao je za HRT voditelj Epidemiološke službe HZJZ-a Bernard Kaić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP