Prati nas

Zdravlje

S ajurvedom u grob

Dijagnoza se prije svega utvrđuje opipavanjem pulsa. Za ajurvedu nije samo važan broj otkucaja srca, nego i iscrpno tumači kvalitetu otkucaja. “Liječnik” također želi znati o uvjetima života bolesnika, navikama i obiteljskim okolnostima – sve što bi zapravo trebalo zanimati i liječnika na Zapadu, ali se u našem svijetu to i prečesto zaboravlja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što liječi ajurveda
foto: BigStock

Ima mnogo Zapadnjaka koji su još uvijek opčinjeni Indijom i vjeruju u moć tamošnje tradicionalne medicine, ajurvede. Ali i to je često iluzija, a neki jedva prežive “liječenje” na kojeg su otišli primjerice u Šri Lanku, piše Deutsche Welle.

Još od šezdesetih godina prošlog stoljeća traje opčinjenost mnogih na Zapadu Indijom, budizmom i njenim tradicijama. Važan dio te tradicije je i njeno učenje o medicini, ajurvedi – što u doslovnom prijevodu znači “znanost o životu”. I tu je u središtu pojam harmonije, ravnoteže između prirode i pojedinog čovjeka. Christian Kessler iz berlinske sveučilišne bolnice Charite objašnjava kako se “kod ajurvede u prvom redu radi o zdravlju čovjeka, a ne o bolesti.”


A bolest je, po tom učenju, neravnoteža između tri dhose (sile): Pitta (sunca) koja vlada nad probavom i razmjenom tvari, Kapha (mjesec) koji vlada organima i kostima i Vata (vjetar) što obuhvaća pokret, živčani sustav i krvotok. Stoljećima su tradicionalni ljekari sakupljali saznanja o poremećajima te “ravnoteže” i koje sredstvo pomaže protiv toga. Ajurveda se još uvijek poziva na tekstove koji su nastali u osmom stoljeću prije Krista i koji su još bili pisani na listovima palmi.

Dijagnoza se prije svega utvrđuje opipavanjem pulsa. Za ajurvedu nije samo važan broj otkucaja srca, nego i iscrpno tumači kvalitetu otkucaja. “Liječnik” također želi znati o uvjetima života bolesnika, navikama i obiteljskim okolnostima – sve što bi zapravo trebalo zanimati i liječnika na Zapadu, ali se u našem svijetu to i prečesto zaboravlja.

Na temelju svega toga se onda određuje i terapija kako da se ponovno uspostavi izgubljena ravnoteža u tijelu. Ona se u pravilu sastoji od savjeta za promjenu životnih navika, masaže, procesa “čišćenja”, naravno da pomaže i meditacija, ali i uzimanje ekstrakta ljekovitih biljaka. Tako je i ispalo da je središte ajurvedske medicine Kerala na jugu Indije i Šri Lanka gdje raste više od tisuću biljaka kojima se pripisuje medicinski učinak.

Naravno: u avion i u Šri Lanku

Za jednu 55 godišnju Hamburžanku nije bilo dvojbi što da učini kad se u jednom trenutku nije osjetila osobito dobro: u avion i u Šri Lanku na tradicionalno liječenje kod “pravih” stručnjaka. I inače je bila opčinjena budizmom tako da je bila duboko uvjerena kako će njenom zdravlju više pomoći toplina sunca Šri Lanke, malo masaže i ljekovitih postupaka kakve se primjenjuju već stoljećima i malo ljekovitih trava. Što zaboga tu može poći po zlu?

Kako se uspostavilo – itekako može. Kad se nakon tri tjedna terapije u Šri Lanki vratila u Hamburg, definitivno u njoj ništa nije bilo u “ravnoteži”. Sve češće je osjećala još veće tegobe, gubila je na težini, imala je bolove i teško se mogla koncentrirati. Konačno se uspjela nagovoriti da ode “zapadnom” liječniku, urologu Tobiasu Meyeru koji se odmah zabrinuo zbog udjela teških metala u krvi ove Hamburžanke: arsena, olova i osobito žive.

To jesu tradicionalni preparati u ajurvedskoj medicini za “vraćanje ravnoteže”, ali kad je liječnik dao analizirati i kuglice koje je bolesnica donijela sa sobom iz Šri Lanke, u njima je sastojak žive bio 2.300.000 puta veći nego što je dozvoljeno za bilo kakav preparat: “To je bila praktično čista sol žive”, kaže Meyer. A ova Hamburžanka nipošto nije jedini slučaj osoba koje su otišle na “liječenje” u Šri Lanku – i sad mogu biti sretni da su još uvijek živi.

“Skoro sam pao sa stolice”

Tako i liječnik Siddahrta Popat iz mjesta St. Katharinen na jugozapadu Njemačke ima čak šest pacijenata koji su se vratili sa takve “terapije”. Za agenciju dpa liječnik svjedoči da su neki od njih imali toliko žive u krvi da je liječnik “skoro pao sa stolice” kad je vidio nalaz. Jer bez obzira na masaže i meditacije, trovanje teškim metalima se izuzetno teško liječi i može uzrokovati trajne posljedice prije svega u živčanom sustavu.

Zapravo niti ozbiljni liječnici na Zapadu ne dvoje u učinkovitost određenih metoda i preparata ajurvede, ali je tu i problem u – zaradi. Postoje i u Europi terapije na osnovi ajurvede, ali su boravci u takvim klinikama obično veoma skupi, skuplji nego na primjer let i liječenje u Šri Lanki. Ali i ozbiljni indijski liječnici uzimaju preparate samo od proizvođača kojem mogu vjerovati, jer se u tim “jeftinim” ekstraktima nađe svačega: teških metala, bakterija, otrova iz pljesni ili, ako ništa drugo; pesticida kojeg i indijski seljaci obilato koriste.

U međuvremenu se ovim problemom bavi i njemačko državno odvjetništvo. Jedan bračni par iz Aachena je također bio na “liječenju” u Šri Lanki i jedva je preživio taj put – i kod njega su utvrđene astronomske vrijednosti žive i olova u krvi. Zato je sad zatražio krivični progon: i to ne ljekarnika u Šri Lanki, nego vlasnika tamošnjeg hotela koji je i u Njemačkoj naveliko reklamirao usluge liječenja i boravka u Šri Lanki.

A vlasnik tog hotela je – Nijemac. Jer u takvoj “modi” se može zaraditi lijep novac, pod pretpostavkom da pacijent nakon toga šuti. Na ovaj ili onaj način.

/autor: D. Hülsmeier dpa / H. Fuchs/ Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Je li BCG cjepivo zaštitilo zemlje bivše Jugoslavije od koronavirusa?

Američki magazin The Times ispitao je koliko ima istine u onim pretpostavkama da je BCG cjepivo protiv tuberkuloze zaslužno za to što su balkanske zemlje tako dobro prošle u epidemiji koronavirusa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedan dio Europe bolje je od ostatka kontinenta upoznat sa svim opasnostima koje virus nosi. U svom kratkom životu, Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tijekom ratova devedesetih godina, već ionako napaćene ljude, napadale su i ospice. Zbog toga se, kada je COVID-19 stigao na zapadni Balkan, regija bolje pripremila za najgori scenarij, piše ugledni list The Times.

No, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno imaju 22 milijuna stanovnika zabilježeno je tek  21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.


Razloge za tako dobre rezultate Times nalazi u teoriji koja je već neko vrijeme prisutna. Naime, neki su znanstvenici uvjereni kako su zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezno cijepljenje.

Stručnjaci se već godinama pitaju kako to da se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) cjepivo, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo stotinu godina, jača čovjekov imunitet i kad su u pitanju druge bolesti. Njihov je rad dobio novi uzlet zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

-“Ljudi koji su se cijepili protiv tuberkuloze imali su slabije simptome COVID-19. Ovo su samo dojmovi i još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s COVID-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Europe od sveopćeg cijepljenja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Europe, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.

Jugoslavija je insistirala na cijepljenju

Jugoslavija i države nastale nakon njezina raspada, među zemljama su koje su uporno inzistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslavenska vlada je 1946. započela s cijepljenjem svih vojnih regruta i svih osoba mlađih mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG cijepljenje je postalo obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Beograđani u ogromnim gužvama čekaju cijepljenje, 1972.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvaćati zašto.

“BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sustava izraze ili zatome. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta Baylor u Teksasu koji proučava šire učinke BCG-a.

“Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ovo cjepivo poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da cjepivo doista štiti i od COVID-19. Neki znanstvenici, pak, vjeruju da cjepivo protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli život.

Nasumična kontrolirana ispitivanja učinka BCG-a na COVID-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci. ” Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelomičnu zaštitu od prijenosa”, kaže Mihai Netea, voditelj tima sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

Ukidanje sloboda za opće dobro

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži krizu izazvanu koronavirusom u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne surađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke odlike koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizirani zdravstveni sustavi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je izvanredno stanje pošlo, stariji od 65 i dalje se pridržavaju naših preporuka”, rekao je dr. Kon.

The Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu općinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su gospodarstvo i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obvezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

Jugoslavensko javno zdravstvo funkcionira i danas dobro

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu skrb, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sustav koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.

Cijepljenje u Ljubljani, 1972.

Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i učinkovitosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad poduzeća sredinom ožujka. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave izvanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

Čini se da se slovenska strogost također isplatila. Zemlja je to, piše The Times, koja graniči s Italijom i više od petine njezinog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. svibnja, šest tjedana nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Europi koja je proglasila kraj epidemije, a do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva zaraze i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Europe na putu prema normalnosti. Većina tvrtki radi, a ograničenja i izvanrednih stanja se ukidaju. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju obiteljske veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inozemne turiste.

To brine epidemiologe koji prognoziraju drugi val epidemije najesen. Testiranje protutijela u Sloveniji sugerira da je samo 3 posto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG cjepivo nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifičnog cjepiva: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se novo cjepivo ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP