Prati nas

Vijesti

Europska komisija: Braniteljske naknade su nepravedne i neprimjerene

Vlada bi trebala ujednačiti braniteljska primanja s onima ostalih građana. A to se može postići na dva načina: ili će se smanjiti prava veteranima Domovinskog rata, ili će se povećati primanja onih koji to nisu.

S. Bura

Objavljeno

|

Lažne invalidske mirovine
foto:BigStock

Novi ministar branitelja, tko god bio, suočit će se novim problemom. Naime, novo izvješće Europske komisije zaključuje kako bi braniteljske naknade trebalo uskladiti s drugim socijalnim naknadama za koje se primjenjuje imovinski i dohodovni cenzus.

“Za neke opće programe primjenjuju se strogi kriteriji, među ostalim imovinski i/ili dohodovni cenzus i gornja granica, kao što je slučaj sa jamčenom minimalnom naknadom. U okviru ostalih programa, koji su usmjereni na posebne kategorije kao što su branitelji i njihove obitelji, primjenjuje se univerzalniji pristup”, među ostalim stoji u izvješću.


EK smatra da sustav socijalne zaštite nije učinkovit, a upravo braniteljske naknade koje se dodjeljuju bez obzira na imovinski cenzus vide kao najproblematičnije u tom smislu. Drugim riječima, “univerzalni pristup” koji se spominje u izvješću znači da se braniteljima naknade dodjeljuju bez gornje granice i bez obzira na imovinski cenzus.

To je, smatra Europska komisija, nepravedno i neprimjereno. To se čini iznimno potrebnim s obzirom na trenutačna fiskalna ograničenja i činjenicu da se samo neznatan udio proračuna za socijalnu skrb troši na najugroženije skupine”, zaključuje Komisija u izvješću.

Prema ovoj sugestiji, Vlada bi trebala ujednačiti braniteljska primanja s onima ostalih građana. A to se može postići na dva načina: ili će se smanjiti prava veteranima Domovinskog rata, ili će se povećati primanja onih koji to nisu. Oreškovićevoj se garnituri tako savjetuje da krene putem kojim je pošla Milanovićeva vlada, a čemu se oštro usprotivio dio branitelja koji prosvjeduje pod šatorom u Savskoj 66 u Zagrebu.

Komisija piše i da Hrvatska ima samo 14 posto “običnih” umirovljenika (ne računajući posebne mirovine poput braniteljskih) koji su radili 40 i više godina.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP