Prati nas

Mozaik

Kako se oprostiti s nekim tko umire?

Teška tema, ali i o tome se treba govoriti: Kako reći posljednje zbogom voljenoj osobi na samrti? Možda je najbolje zamisliti što bismo sami voljeli čuti da nam otkucavaju posljednji sati. Smrt je posljednji veliki događaj u svačijem životu i valja mu pristupiti tako.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Stalno sam umorna
foto: BigStock

Ovo je doista teška tema, no i o njoj se mora razgovarati. Izgubiti nekoga koga volimo jako je teško. Smrt bližnjeg najteži je gubitak kojeg možemo zamisliti. No ako doista volite, osjetit ćete i gubitak. Ovaj trenutak sada, dobro je vrijeme da razmislite o ljepoti opraštanja s dragom osobom. Jer doista, opraštanje može biti lijepo.

Gubitak voljene osobe zbog bolesti je proces. Ostavit će ožiljke na kraju, no prolazak kroz to pomoći će vam sa krenete naprijed i da se nosite s tugom. Dio tog procesa je i opraštanje koje će za vas biti nešto malo lakše ako ostanete usredotočeni na osobu koju volite. Koncentrirajte se na ono što mislite da bi ta osoba željela čuti kako bi postigla mir. Cilj opraštanja je da oboje nađete mir.


Zapamtite, nije to vrijeme da tražite riječi kojima biste sebi olakšali. Ako imate neke neriješene stvari koje želite reći, to se treba raspraviti puno prije konačnog zbogom. Kad izgovarate te posljednje riječi, važno je da kažete stvari zbog kojih nećete kasnije požaliti. Napravite plan i vježbajte unaprijed. Posegnite duboko u srce i pronađite prave riječi. Deborah Drezon Carrol za Huffington Post ponudila je par savjeta mogu vam pomoći da nađete poruku koja će oboma napraviti najviše dobra:

1. Ne čekajte

Ne morate čekati doslovno do zadnjeg daha. Nožda nećete točno znati kad će se to dogoditi. Ja sam ključni razgovor sa svojim ocem obavila tek par dana nakon što smo doznali da je smrtno bolestan. Poživio je još šest tjedana, no to nam je dalo vremena da zajedno uživamo u miru kojeg smo postigli tim razgovorom.

2. Ne inzistirajte na tome da će umiruća osoba ozdraviti

Možda vam se to čini utješnim, no bi li to utješilo vas da znate da umirete, a da vam svi oko vas govore da to nije istina?

3. Budite prisutni

I samo to što ste tu, jako puno znači. Ako umiruću osobu primite za ruku ili joj ponudite masažu, to je još bolje. Ako to činite i usput lijepo razgovarate, to je najbolje za sve.

4. I humor je u redu

Možete se našaliti i nasmijati. Vašeg voljenog možda će opustiti saznanje da ste vi još uvijek vi, ako ste poznati kao šaljivac. Isto vrijedi i za plakanje. I to je u redu. Emocija iz srca pokazuje da vam je doista stalo. Kad je prijateljeva mama ležala u bolnici, cijela se obitelj okupila oko kreveta, primili se za ruke i skandirali njezino ime. To je bila njihova obiteljska tradicija da važne događaje obilježavaju na ovakav način.

5. Potpuna iskrenost možda nije uvijek najbolja opcija

Ako u vašoj obitelji postoji neki raskol i vaša vas umiruća majka zamoli da to riješite nakon njezine smrti, nije neophodno da joj saopćite kako vam to ne pada na pamet. Pustite ju da ode s nadom i recite joj stvari koje zagovaraju mir. To neće biti lako ako ste s braćom ili sestrama u zategnutim odnosima, ali učinite sve što je u vašoj moći da time ne opterećujete osobu koja je na samrti. O tome je napisama i knjiga ‘Tales From the Family Crypt’. Pokušajte ne biti kao oni u knjizi.

Ja sam se oprostila sa svojom majkom kad su mi bile 24 godine, a s ocem kad mi je bilo 39. Između ta dva gubitka naučila sam puno. Kad bih mogla, najradije bih se vratila do vremena kad mi je mama umrla i oprostila se s njome s puno ljubavi i iskrenosti.

.

Mozaik

Vrtovi na balkonu nisu samo razbibriga, tako se mogu uzgojiti pristojne količine hrane

Da biste se okušali u vrtlarstvu, nije vam potrebno mnogo zemlje. Pronašli smo ljude koji sasvim ozbiljne količine hrane uzgajaju na vlastitom balkonu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Mali vrt u kojem se može uzgojiti dovoljno hrane da bi se to moglo osjetiti na kućnom budžetu i dovoljno znanja da se to učini, san su mnogih. Hrvatska je neslavni rekorder po udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu, pa tako svaki mjesec u prosjeku na hranu ode 28 posto onoga što zaradimo. To je, doduše, za pet postotnih poena manje nego prije desetak godina kad smo na hranu trošili 33 posto budžeta, ali je dalje puno. Ne treba ni naglašavati da u Hrvatskoj na hranu potrošimo značajno više od prosjeka Europske unije gdje se na hranu troši, ovisno o državi, između tri i deset posto kućnog budžeta.

Razlog ovakvog stanja u Hrvatskoj su niske plaće i mirovine s jedne, a cijene hrane iste ili čak i više nego u ostalim zemljama Europske unije, s druge strane.


No nije samo to. Sve više smo svjesni važnosti zdrave prehrane pa želimo namirnice za koje smo sigurni da su posve prirodne i netretirane ikakvim štetnim stvarima. Osim toga, u današnjem užurbanom i stresnom životu komadić zemlje na kojem bi se moglo raditi i kasnije uživati u plodovima svojih ruku, za mnoge su način opuštanja i mogli bismo reći oblik meditacije uz rad.

Kako nemaju svi luksuz komada zemlje, niti mogu doći do parcele urbanog vrta – koje svojim građanima omogućuju neki gradovi – mnogi se u želji da se nekako ipak okušaju u vrtlarstvu, okreću balkonima, terasama, pa čak i zelenim površinama oko stambenih zgrada. No je li takvo vrtlarenje samo odmor za živce i zgodan hobi, ili se na balkonu može uzgojiti dovoljno hrane za ukusne obroke koji k tome mogu utjecati na kućni budžet? Kolika je uopće najmanja površina na kojoj je moguće uzgojiti neku primjetnu količinu hrane?

Pronašli smo ljude koji kažu da puno površine, uz malo kreativnosti, volje i pametnu organizaciju, i ne treba. Vrtlari entuzijasti okupljeni oko Facebook grupe “Moj mali vrt” podijelili su s nama svoja iskustva.

Slavica Bartolović: “Mi smo jedne godine posadili mahune u tegle po stepenicama i imali dovoljno za sebe, za zamrzivač i za dijeliti. Peršin i celer također radi lista imam u teglama. Vrt mi je mali, ali i u njemu svašta ima. Neke stvari kupujemo, no čovjeka uvijek veseli ubrati svoje, ma koliko god to bilo.”

Irina-Helga Breskvar: “Imam mali balkon širine 98 cm, ali dugačak skoro devet metara. Sadim okruglu mrkvu, celer i peršin za list, jagode, češnjak, blitvu, balkonski paradajz, bosiljak, timijan… Svašta.”

Martina Mačković: “Imam vrt na lođi i terasi. Uistinu se osjeti na kućnom budžetu. Salatu nisam morala kupiti od studenog 2019. do kraja lipnja ove godine, a jedemo je skoro svaki dan. Sadila sam salatu i sijala rikolu u različitim fazama i šišala je kod branja pa bi ona iznova potjerala. Imala sam i dosta blitve koja nanovo raste kad se pošiša, doduše ne tako brzo kao salata. Sadim i mladi luk, češnjak, hrpu celera, provansalskog kelja, a o isplativosti začinskog bilja da ne govorim: ružmarin, bosiljak, kadulja, majčina duđica, vlasac, peršin, celer, kopar. Imala sam i manje količine mladog krumpira, oko 1,8 kg te rajčice.”

Biserka Rak: “Imam nekih 40 kvadrata vrta i uvijek ima nešto u njemu, ovisno koje je godišnje doba. Vrt je na suncu, dosta zaklonjen od vjetra i jako rano počnem s berbom povrća. Prve rajčice, paprike i tikvice berem već u kasno proljeće, a ako računate koliko je kilogram svega, osjeti se ušteda. Uvijek imam svega pomalo koliko nama treba, a višak ili kuham ili spremam u zamrzivač.”

Julijana Cifrek Brna: “Ja imam vrt od cca 100 m2. Nije puno, ali uz redovito sijanje i održavanje, ima svega pomalo. Povrće kupujem samo kad mi nešto ne uspije, recimo ove godine paprika. Rad u vrtu opušta, smiruje i jedno mi je od najdrazih mjesta.”

Lili Mendeš: “Imam vrt od oko 180 kvadrata. To je baš za ostavljanje briga i problema, uživanje u plodovima i njihovoj ljepoti… Nadmudrujem se sa štetnicima, no zato imam ekološki uzgoj povrća i voća. I dakako da to pomaže kućnom budžetu.”

Za četveročlanu obitelj – 50 kvadrata

Koja površina je dovoljna da bi se uspjelo uzgojiti dovoljno povrća, voća ili začinskog bilja da bismo to doista primijetili i na novčaniku, pitali smo Andreju Čoh, urbanu vrtlaricu koja je svoja iskustva u vrtlarenju na skučenim prostorima dijelila i u TV emisiji “Gradionica vrtova” koja se emitirala na HVT-u.

“Da biste uspjeli uzgojiti dovoljno hrane za sebe, a govorimo o četveročlanoj obitelji, onda vam je potrebno oko 50 kvadratnih metara prostora. Naravno, nećete tako moći uzgojiti svu hranu koja vam je potrebna, ali pametnom sadnjom, te godine neke namirnice nećete morati kupovati”, kaže nam Andreja.

“Pametna sadnja znači da će biti iskorišten doslovno svaki centimetar od tih pedesetak kvadrata, pa ako zasadite mahune ili tikvice i pažljivo brinete o njima, to povrće nećete morati kupovati jer ih se može uzgojiti doista puno tako da ćete možda nešto i podijeliti.”

S čim početi?

“Uvijek je najbolje početi sa začinima jer vam za njih doista ne treba puno prostora i možete ih uzgajati u tegli na prozoru. Znači, ružmarin, lovor, timijan… To su sve trajnice što znači da će rasti čitavu godinu”, kaže Čoh pa dodaje: “Ako se odlučite za bosiljak, u jednoj ga se tegli može uzgojiti doista puno. Ja ga nakon branja usitnjavam i stavljam u maslinovo ulje koje potom zaledim u kutijama za led, pa kad mi je potrebno, dodam u neko jelo bosiljak. I što je najvažnije, uvijek znam da je posve prirodno i neprskano.”

“Osim začina, ono što bih svakako preporučila za početak su razne salate koje se mogu uzgajti u teglama na balkonu. Imate li dovoljno prostora, u balkonskom vrtu veličine jedne palete, možete uzgojiti dovoljno salate da je uvijek imate dovoljno. Ako te gredice natkrijete plastikom, produžit ćete im sezonu pa ćete i salate imati dulje. Osim zelene salate, tako možete uzgajati i matovilac, špinat i slično.”

A kad nakon začinskih biljaka steknete “zeleni palac”, možete se okušati u nečem zahtjevnijem. “Imam prijateljicu koja na balkonu ima maslinu koja svake godine daje ploda otprilike jednu za šaku. Naravno, da to nije neka količina, ali samo da vidite da se na balkonima mogu uzgajati i zahtjevnije stvari. Mogu se u teglama imati male voćke, citrusi na primjer, mandarine ili limuni. Oni preko zime mogu biti u stanovima, na zatvorenom, gdje cvjetaju čitave godine i prostoriji daju prekrasan svjež miris. Za tako uzgojen limun ste posve sigurni da nije ničime tretiran pa možete iskoristiti sve: i sam limun i njegovu koricu. Naime, neprskane limune je ponekad teško naći”, kaže nam Andreja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP