Prati nas

Vijesti

Milivoj Špika: Umirovljenike se nije pitalo oko reformi i nisu jedini

Nisam razmišljao na način da izađemo iz koalicije, ali vjerujte mi da neki drugi partneri isto nisu bili konzultirani. Naši partneri ovo mogu shvatiti kao kolokvijalno gunđanje, a ako će se naše riječi ignorirati, razmislit ćemo o daljnjim postupcima prema tom ponašanju.

Objavljeno

|

Što radi stranka umirovljenika?
screenshot: HTV

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika rekao je u Dnevniku N1 kako BUZ nije jedini partner s kojim se vladajuća Domoljubna koalicija nije konzultirala oko pojedinih reformi, osobito oko one kojoj se protive – mirovinskoj. “Mi smo jasno rekli javnosti da nećemo donositi odluke koje će umanjivati standard bilo koje skupine”, kaže Špika.

“Ovo što se napravila s poskupljenjem dopunskog osiguranja, i s podizanjem dobne granice za odlazak u mirovinu je još veći probem jer niti Europska komisija ne traži da to radimo. Ničim izazvani su sada naši kolege iz Domoljubne koalicije odlučili da se to radi, što je nepotrebno, jer sada na Zavodu imamo 300 tisuća nezaposlenih ljudi”, rekao je.


Na pitanje osjeća li se sada prevareno, kaže da ne žele sad tako teško govoriti, ali da je činjenica da se koalicijski partneri nisu držali dogovora. “Možete biti sigurni da ćemo biti protiv toga ako se tako nastavi. Otvoreni smo, ipak, za daljnju priču”, rekao je Špika. Kaže da se sa šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom nije imao priliku vidjeti nakon izbora. “Bilo je nekoliko poziva, ali se uvijek nešto ispriječilo”, rekao je Špika. “Ja ću se ponašati kako smo obećali u kampanji. Možete biti sigurni, riječi koju sam dao građanima ću se držati”, poručio je.

“Nisam razmišljao na način da izađemo iz koalicije, ali vjerujte mi da neki drugi partneri isto nisu bili konzultirani. Naši partneri ovo mogu shvatiti kao kolokvijalno gunđanje, a ako će se naše riječi ignorirati, razmislit ćemo o daljnjim postupcima prema tom ponašanju”, zaključio je.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP