Prati nas

Zdravlje

Ljudi sve duže žive, potvrdila Svjetska zdravstvena organizacija

U razvijenim zemljama novorođenčad može očekivati da će živjeti do osamdesete, a bebe iz subsaharskih zemalja umrijet će prije šezdesete. U mnogim afričkim i bliskoistočnim zemljama još uvijek nema osnovne zdravstvene usluge za svo stanovništvo.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako živjeti što duže?
foto: Pixabay

Prosječni životni vijek produžio se u 21. stoljeću za pet godina na globalnoj razini, prenosi Hina. Očekivana životna dob u svijetu dosegla je lani 71,4 godine, po godišnjem statističkom izvješću WHO-a.

Najveći je pomak ostvaren u Africi. Tamo je očekivana životna dob s 50,6 narasla na 60 godina od 2000. do 2015. Razlog takvom napretku su kontrola širenja malarije, više lijekova za oboljele od side i unapređenje u dječjem zdravlju. WHO, međutim, naglašava da je napredak nejednak jer ljudi iz siromašnih zemalja i dalje umiru mnogo mlađi nego oni u bogatim.


U razvijenim zemljama novorođenčad može očekivati da će živjeti do osamdesete, a bebe iz subsaharskih zemalja umrijet će prije šezdesete. U mnogim afričkim i bliskoistočnim zemljama još uvijek nema osnovne zdravstvene usluge za svo stanovništvo.

Najkraći životni vijek je u Sijera Leoneu. Očekivana životna dob ženama iz te zemlje iznosi 50,8 godina, a muškarcima 49,3 godine. Žene su najdugovječnije u Japanu, 86,8 godina, a muškarci u Švicarskoj, 81,3 godine.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP