Prati nas

Zdravlje

Hrvati među najdebljim nacijama Europske unije

Postoji i jasna veza između obrazovanja i debljine. Među niskoobrazovanima postotak pretilosti je 19,9, a među visokoobrazovanima 11,5 posto. U Hrvatskoj je gotovo 25 posto osoba s nižim obrazovanjem pretilo, a među visokoobrazovanima takvih je 12,6 posto.

Objavljeno

|

Kako brzo smršavjeti?
foto: Pixabay

Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi, pokazalo je novo istraživanje europske statističke agencije Eurostat. Prema novom izvještaju, Maltežani su proporcionalno najdeblja nacija, a Rumunji su najmršaviji u Europskoj uniji.

Istraživanje je iznjedrilo još alarmantnih podataka. Ukupno je svaka šesta osoba u Uniji pretila, odnosno 15,9 posto populacije. Debljina je izraženija među starijim i manje obrazovanim stanovništvom. Normalnu tjelesnu težinu ima 46,1 posto odraslog stanovništva EU, 2,3 posto njih je premršavo. Čak 35,7 posto Europljana spada u kategoriju osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, što je kategorija ispod pretilosti.



Hrvatska je na osmome mjestu s 18,7 posto pretilih. Od Hrvata su, osim Maltežana, deblji i Letonci, Mađari, Estonci, Britanci, Česi i Slovenci. Na drugom kraju su Rumunji s 9,4 posto pretilih, Talijani s 10,7 posto i Nizozemci s 13,3 posto.

Također, što je dobna skupina starija to je veći postotak debelih, priopćio je Eurostat. Samo je 5,7 posto osoba do 24 godine pretilo, u usporedbi s 22,1 posto u dobnoj skupini od 65 do 74 godine.

Zanimljivo, postoji i jasna veza između obrazovanja i debljine. Među niskoobrazovanima postotak pretilosti je 19,9, a među visokoobrazovanima 11,5 posto. U Hrvatskoj je gotovo 25 posto osoba s nižim obrazovanjem pretilo, a među visokoobrazovanima takvih je 12,6 posto.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati