Prati nas

Vijesti

Hrelja: Ne brinite zbog poreza na dohodak

Sve mirovine iznad 3800 kuna bit će oporezovane s 24 posto umanjeno za 50 posto, što znači da će stopa iznositi 12 posto, rekao je. Poručio je, međutim , da se poreznom reformom neće ispuniti namjera da bude socijalno osvijetljiva.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Tko je Silvano Hrelja?
Silvano Hrelja (foto: HSU.hr)

Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja pokušao je miriti umirovljenike koji su, kako je kazao, “u stanju stresa zbog porezne reforme”, istaknuvši da se ništa neće mijenjati za umirovljenike u dijelu koji se odnosi na porez na dohodak.

“Želim umiriti umirovljenike i reći da se ništa neće mijenjati u dijelu poreza na dohodak. Ne mogu pustiti umirovljenike u stanju stresa i da mi svakodnevno šalju e-mailove  o tome da  će svi oni koji imaju mirovinu veću od 3800 kuna plaćati porez od 24 posto”, kazao je Hrelja nakon stanke koju je zatražio u ime ime Kluba zastupnika  HNS-a i HSU-a, naglasivši da to nije točno i da je to želio poručiti  sa saborske govornice.


Sve mirovine iznad 3800 kuna bit će oporezovane s 24 posto umanjeno za 50 posto, što znači da će stopa iznositi 12 posto, rekao je. Poručio je, međutim , da se poreznom reformom neće ispuniti namjera da bude socijalno osvijetljiva.

“Ne može prijedlog zakona biti socijalno osijetljiv kad debeloj guski maže vrat jer oni s najvećim mirovinama u Hrvatskoj, preko 6000 kuna bruto, kojih je u Hrvatskoj 15.000, poreznom će refomon dobiti 1000 kuna više”, kazao je Hrelja.

Podsjetio je da je Kukuriku koalicija s povećanjem neoprezivog iznosa mirovine s 3400 na 3800 kuna otpustila u korist umirovljenika 10,5 milijuna kuna godišnje, a da se ovom poreznom reformom otpušta 1,3 milijuna kuna mjesečno u korist 15.000 umirovljenika s najvećim mirovinama.
Dodao je i da se tim promjenima neće privući ni iseljenici da u starosti dođu živjeti u Hrvatsku,  potkrijepivši to primjerima o neoporezivim iznosima mirovine u Sloveniji od 1050 eura, Italiji 900 eura, a Njemačkoj 950 eura.

.

Vijesti

Markotić: ‘200.000 smrti je prihvatljivo? Zamislite nekoga koga volite među njima. Čovjek nije broj!’

Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Članica Nacionalnog stožera civilne zaštite i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“, Alemka Markotić, komentirala je brojne teorije zavjere koje se pletu oko epidemije koronavirusa. Između ostalog, u programu Hrvatske televizije, odgovorila je i na pitanje umiru li kronično bolesne osobe sa koronavirusom ili od njega.

Nekoliko javnih osoba izvan epidemiološke i infektološke struke kritiziralo je mjere obrane od koronavirusa. Tako, kazano je u emisiji, ljudi poput biologa Srećka Sladoljeva i internistice Lidije Gajski dovode u pitanje poteze Stožera navodeći da se radi o neopasnoj epidemiji i blagoj bolesti koju većina preboli.


“Epidemiju ozbiljno shvaćamo i vidimo u kojoj su situaciju države koje inicijalno nisu ozbiljno shvatile tu situaciju. Vodimo se načelom da o stručnim stvarima razgovaramo sa stručnjacima iz zemlje i inozemstva”, odgovorila je Markotić.

Na primjedbe da će u konačnici od koronavirusa stradati jednak broj ljudi kao i od gripe, infektologinja Markotić odgovora: “Ne znam što bih rekla, osim što bih pustila snimke iz Italije i New Yorka gdje su po hodnicima bolnica brojne crne vreće. Vidjela sam baš takvu sliku iz New Yorka jučer. Mislim da to nije nitko zaslužio. Puno puta sam rekla da čovjek nije broj. Svaki ljudski život je vrijedan. Banalizira se i priča o tome da netko zato što je star nije bitan i da je 200.000 smrti nešto što je u redu. Voljela bih da ti koji to govore stave sebe ili nekoga koga vole u tih 200.000. Teorije zavjere uvijek postoje i služe za privlačenje pozornosti i manipulacije ljudima. Mi se bavimo ozbiljnim stvarima na ozbiljan način.”

Odgovarajući na pitanje kako se može znati da je neka osoba umrla od koronavirusa, a ne od neke druge teške bolesti, Markotić je izjavila da je zapravo riječ o kombinaciji, jer “da je osoba bila zdrava, možda ne bi umrla od ove nove bolesti”.

“To su nagađanja. Znamo da kronične bolesti za ovu i većinu drugih infektivnih bolesti predstavljaju visoki rizik. Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Spomenula je i epidemiju španjolske gripe 1918. godine te konstatirala da ljudi nisu ni tada umirali samo zbog virusa, već zbog njegove interakcije s drugim čimbenicima kao su četiri godine rata, gladi i iscrpljenosti ljudi. “Španjolska gripa je ubila desetak puta više ljudi nego cijeli Drugi svjetski rat”, zaključila je Markotić.

Diljem svijeta u ovom trenutku od epidemije koronavirusa umrlo je više od 66.000 ljudi. U Hrvatskoj je smrtnih ishoda 15, dok je oporavljenih 125. Od izbijanja epidemije registrirane su 1.182 infekcije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP