Prati nas

Vijesti

Pavić je protiv SDP-ova prijedloga o dodatku na mirovine i iz drugog stupa

Osoba koja danas ima 60 godina, a uključila se u sustav drugog mirovinskog stupa i imala je prosječnu plaću tijekom životnog staža, imat će mirovinu 2.690 kuna mjesečno. Kada bi se primjenio dodatak koji se obračunava umirovljenicima koji su samo u 1. stupu, mirovina bi iznosila 3.267 kuna mjesečno što je 577 kuna više, odnosno toliko bi građani mogli biti zakinuti

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Tko je ministar Marko Pavić?
Marko Pavić (screenshot: N1)

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić komentirao je SDP-ov prijedlog dopuna Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju rekavši kako se radi o paušalnim rješenju, javlja Hina.

SDP-ov prijedlog, koji je predstavio Mirando Mrsić, predviđa da se dodatak na mirovinu, koji se do sada isplaćivao samo onima koji su bili u prvom stupu, proširi na sve one koji će primati mirovine iz prvog i drugog mirovinskog stupa, a to su svi oni koji su rođeni od 1962. godine, pa bi na taj način primali dodatak na mirovinu od 700 kuna.


“Okvirni izračuni pokazuju da će osoba koja danas ima 60 godina, a uključila se u sustav drugog mirovinskog stupa i imala je prosječnu plaću tijekom životnog staža, imati mirovinu 2.690 kuna mjesečno. Kada bi se primjenio dodatak koji se obračunava umirovljenicima koji su samo u 1. stupu, mirovina bi iznosila 3.267 kuna mjesečno što je 577 kuna više, odnosno toliko bi građani mogli biti zakinuti. Za građane koji danas imaju 50 godina razlika je oko 538 kuna. Da je riječ o nepravdi, pokazuje i činjenica da su mirovine iz prvog stupa bez dodatka manje od mirovina iz dva stupa, odnosno osoba koja ima 50 godina iz prvog stupa imala bi mirovinu od 3.134 kune, a uz 2. stup 3.442 kune”, poručuju iz SDP-a.

Prvi takvi umirovljenici u mirovinu su otišli s 1. siječnjem ove godine, zasad ih je 17 i imaju 300 do 700 kuna manje mirovine”, objasnio je novinarima SDP-ov Mirando Mrsić.

“Kolega Mrsić je predstavio taj zakonski prijedlog, ali taj problem nije od danas, mogao ga je predstaviti dok je bio ministar. Ne znam detalje prijedloga, ali ono što sam vidio iz medija – to je paušalno rješenje, ne znam ide li u samu razradu”, odgovorio je ministar mirovinskog sustava Pavić. Poručio je kako treba pogledati za svaku generaciju od 62. godine pojedinačno kako ne bi izazvali nove podjele, jer nekima je potreban dodatak od 27 posto, a nekima i manje.

“Ove je godine 17 takvih, sljedeće godine 50. Riješit ćemo taj problem tako da napravimo kvalitetnu analizu, koju upravo završavamo, i onda ćemo izaći sa cjelovitim prijedlogom kako ne bismo nikoga dodatno ugrozili i uveli nove neravnopravnosti. Samo bih podsjetio da imamo 230.000 umirovljenika s najnižom mirovinom”, rekao je Pavić pred Banskim dvorima.

Podsjetimo, prema Zakonu o dodatku na mirovine  onima koji su mirovinu ostvarili i koja im je određena od 1. siječnja 1999. od 2007. isplaćuje se dodatak na mirovinu u svoti od 4 posto do 27 posto mirovine.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP