Prati nas

Zdravlje

Zbog šećera zloćudni tumori postaju agresivniji

Novo istraživanje pokazalo je da je unos šećera u organizam povezan s razvojem stanica raka. Nedavno objavljena studija provodila se čak devet godina, a nova saznanja imat će velik utjecaj na kreiranje posebnih dijeta za pacijente oboljele od karcinoma.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Znanstvenici su ustanovili da šećer ‘budi’ stanice raka i čini tumore agresivnijima. Ova nova saznanja su rezultat devetogodišnjeg istraživačkog projekta kojeg su provele organizacije VIB, KU Leuven i VUB. Otkriće je već prozvano prekretnicom u istraživanju raka jer su znanstvenici napokon razjasnili kako Warburgov efekt – fenomen u kojem stanice raka vrlo brzo razbijaju šećere – stimulira rast tumora.

Projekt, objavljen u znanstvenom časopisu Nature Communications, je započeo 2008. godine i usredotočio se na otkrivanje mehanizma kojim tumori, u odnosu na zdravo tkivo, razgrađuju značajno veću razinu šećera. Iako se taj fenomen već dugo proučava, sve do sada nije bilo jasno je li taj efekt simptom raka ili njegov uzrok. Nova studija pruža dokaze da postoji korelacija između šećera i onkogenog potencijala u stanicama raka.


“Naše istraživanje otkrilo je kako hiperaktivna konzumacija šećera kod kancerogenih stanica vodi ka začaranom krugu kontinuirane stimulacije razvoja i rasta raka. Ujedno je objašnjena korelacija između Warburgova efekta i agresivnosti tumora”, rekao je profesor Johan Thevelein. Znanstvenici kažu kako će nova saznanja imati silne posljedice i postaviti temelj daljnjim istraživanjima raka, kao i započeti eru individualno krojenih nutricionističkih preporuka za pacijente.

Osim toga, za ovo otkriće bilo je ključno i istraživanje stanica kvasca jer oni sadrže isti Ras protein koji se nalazi i u stanicama tumora, a koji može izazvati rak u mutiranom obliku. Koristeći kvasac kao model organizma, istraživački tim je ispitao vezu između aktivnosti Rasa i vrlo aktivnog metabolizma šećera u kvascu. “Primijetili smo da je degradacija šećera u kvascu povezana putem intermedijalne fruktoze 1,6-biofosfata s aktivacijom Ras proteina, što potiče multipliciranje i kvasca i stanica raka”, dodao je Thevelein. “Začuđuje to što je taj mehanizam očuvan kroz dugu evoluciju od stanica kvasca do stanica ljudi.”

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP