Prati nas

Vijesti

I prvi stup bi mogao ostati bez 27 posto, vlada traži novu formulu

To je jedna od mogućnosti kojom bi se doista mogle ublažiti razlike između jednostupnih i dvostupnih mirovina, pri čemu bi se sigurno išlo u smjeru da nove mirovine za osiguranike prvog stupa ostanu vrlo slične postojećim izračunima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako javlja Večernji list, među raznim opcijama koje se razrađuju u sklopu najavljene mirovinske reforme nalazi i mogućnost ukidanja dodatka na buduće mirovine i za prvi, a ne samo za drugi stup.

Naime, ranije smo javljali da će mlađi od 55 godina imati manje mirovine, jer umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa. S tim je dodatkom država kompenzirala gubitak u odnosu na ranije generacije.


Ako bi se dodatak ukinuo i za prvi stup, tada osiguranici drugog stupa ne bi imali pravnu osnovu za tužbe na Ustavnom sudu.

Večernji neslužbeno doznaje da se razmišlja i o novoj formuli za izračun mirovina koja bi budućim umirovljenicima, neovisno jesu li članovi samo prvog mirovinskog stupa ili su u mješovitom sustavu, omogućila sličan iznos budućih mirovina. Ako bi se išlo na tu varijantu, promjena se ne bi odnosila na postojeće, već na buduće umirovljenike.

„Nisam siguran da je ukidanje dodatka dobro rješenje. Bojim se da bi ukidanje jedne nepravde stvorilo drugu“, kaže za Večernji Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije.

„To je jedna od mogućnosti kojom bi se doista mogle ublažiti razlike između jednostupnih i dvostupnih mirovina, pri čemu bi se sigurno išlo u smjeru da nove mirovine za osiguranike prvog stupa ostanu vrlo slične postojećim izračunima. No, slično ne znači i isto, pa bi nova formula donijela razlike u visini mirovina za različite skupine osiguranika, bilo bi puno dobitnika, ali i puno gubitnika“, tvrdi Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP