Prati nas

Mozaik

Što kad netko umre, kakve su procedure?

Česte su dvije naizgled suprotne situacije: kada se za života izbjegava tema smrti i smatra se nepriličnim govoriti ‘o tome’ pred bolesnikom, ili kada se već sve ‘pripremi’, dogovori i uskladi s njegovim željama.

Objavljeno

|

Što kad netko umre?
foto:Pixabay

Bez obzira na težinu bolesti i izglednost smrtnog događaja, obitelj i osobe koje skrbe za umiruće ne mogu se pripremiti za trenutak smrti bolesnika.

Česte su dvije naizgled suprotne situacije: kada se za života izbjegava tema smrti i smatra se nepriličnim govoriti ‘’o tome’’ pred bolesnikom, ili kada se već sve ‘’pripremi’’, dogovori i uskladi s njegovim željama. Ovo drugo češće se susreće u manjim mjestima i ruralnim sredinama te u specijaliziranim ustanovama za prihvat takvih bolesnika. Kad god je to moguće, treba maksimalno poštovati bolesnikove želje.


Protokol kod smrti u kući

1.

Osoba koja se zatekla uz osobu u trenutku smrti, obavještava policiju na telefon 192 o smrtnom slučaju.

2.

Policija šalje dežurnog mrtvozornika na teren.

3.

Dežurni mrtvozornik unutar 12 sati od primitka dojave izlazi na teren i potvrđuje smrt, utvrđuje vrijeme smrti te iz postojeće medicinske dokumentacije utvrđuje uzrok smrti.

4.

Ako je popratna dokumentacija dovoljna, mrtvozornik ispunjava potvrdu o smrti i dozvolu za ukop, a obitelj nakon toga obavještava pogrebnika po izboru, dogovara prijevoz tijela u rashladnu komoru te pogreb. Toaletu pokojnika obavlja ili sama obitelj ili pogrebnik, ako se tako dogovore.

5.

U slučajevima kada su okolnosti smrti nejasne i postoji sumnja u nasilnu smrt, obavještava se policija koja po potrebi šalje ekipu za očevid. Ako je neposredni uzrok smrti nejasan, obvezno je učiniti obdukciju te se tijelo s popratnicom šalje na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje se obavljaju sve obdukcije ordinirane izvan bolničkog sustava.

6.

Nalaz obdukcije dostavlja se mrtvozorniku koji je zatražio obdukciju i on može obitelji dati na uvid taj nalaz ili njegov prijepis.

7.

Po završetku sahrane (nema vremenskog roka) pokojnikova obitelj treba se javiti s primjerkom potvrde o smrti i osobnom iskaznicom u matični ured kojem je prijava izvršena.

Protokol u bolnici

1.

Tijelo se nakon utvrđene smrti, nakon najmanje dva sata na odjelu, prevozi na patologiju. Dežurni mrtvozornik dobiva službenu dojavu o smrti.

2.

Nakon dojave o smrti bližnjega obitelj dolazi na odjel, gdje ih odjelni liječnik ili ovlaštena osoba obavještava hoće li biti neophodna obdukcija zbog utvrđivanja uzroka smrti. Ako obdukcija nije neophodna, obitelj potpisuje zahtjev za odbijanje obdukcije. Na zahtjev se još potpisuju odjelni liječnik ili pročelnik odjela na kojem je bolesnik umro, potom se zahtjev prosljeđuje dežurnom mrtvozorniku. Ako mrtvozornik utvrdi da se, temeljem važećih zakona, može udovoljiti zahtjevu, on ga također potpisuje i potom prosljeđuje u bolničko ravnateljstvo na završni potpis.

3.

Obitelj se upućuje na patologiju, ili to može u ime obitelji učiniti ovlaštena osoba (pogrebnik) odgovorna za organizaciju sahrane. Na patologiji se dogovara vrijeme preuzimanja tijela i podmiruje trošak boravka tijela u rashladnoj komori. Tek kad je poznato vrijeme preuzimanja tijela, može se dogovarati termin sahrane.

4.

Usluge opremanja pokojnika (oblačenje, šminkanje, brijanje te posebni zahtjevi) ne obavljaju se u zdravstvenoj ustanovi, već su dio pogrebnih usluga te ih pogrebnik naplaćuje.

5. 

Od ove odredbe izuzeta su preminula djeca i donori organa te se za njih ne naplaćuju naknade.

6.

Nalaz obdukcije sastavni je dio medicinske dokumentacije i prijepis izvješća obdukcije može se dobiti na zahtjev u pisarnici bolnice.

7. 

Po završetku sahrane (nema vremenskog roka) obitelj pokojnika treba se javiti s primjerkom potvrde o smrti i osobnom iskaznicom u matični ured kojem je prijava izvršena.

Prof. dr. sc. Sanja Štifter, dr.med., Narodni zdravstveni list

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP