Prati nas

Mozaik

Klinci u foteljama: Što kad bi vam šef mogao biti dijete?

U današnje vrijeme sve je češća pojava da su nadređeni mlađi od svojih zaposlenika pri čemu se obje strane mogu osjećati pomalo nelagodno. Taj fenomen ima čak i svoje ima – statusna inkongruencija – a znala se pojavljivati i kad su žene po prvi puta postale šefice muškarcima.

Objavljeno

|

Najmlađi menadadžeri u Hrvatskoj
foto: Pixabay

Stariji radnici čiji su šefovi godište njihove djece na poslu se mogu osjećati pomalo nelagodno. Nedavna studija objavljena u časopisu Journal of Organizational Psychology pokazala je da takvi aranžmani mogu uzrokovati i smanjenu produktivnost. Studijom je bilo obuhvaćeno 8000 zaposlenika u 61 njemačkoj kompaniji, a ustanovljeno je da na mjestima s više mlađih menadžera i starijih zaposlenika ima čak 12 posto više negativnih emocija vezanih uz posao. Stanje je još i gore kad je u pitanju učinkovitost i organizacijske performanse takvog radnog okruženja.

Zašto se to događa? Kako je nedavno ustvrdio Washington Post, iako je dobro s vremena na vrijeme promovirati mlađe ljude, to ima i svojih mana jer može poremetiti dinamiku među kolegama zbog čega se neki mogu početi osjećati nelagodno i biti manje produktivni. Službeni naziv tog fenomena je statusna inkongruencija. Florian Kunze, suautor istraživanja i profesor na Sveučilištu Konstanze rekao je da se negativni osjećaji mogu proširiti kompanijom te zahvatiti i zaposlenike koji nisu direktno pogođeni dobi nadređenoga.



Kunze predlaže da se šefovima i voditeljima odjela osigura poseban trening kako bi znali kako se ophoditi sa starijim zaposlenicima i bili pažljiviji kad su u pitanju tako osjetljive stvari. “Kad dođu u situaciju da je mlađa osoba nadređena, stariji zaposlenici se suočavaju s vlastitim slabijim napretkom. Svakodnevni rad s mlađim nadređenim je stalni podsjetnik da u životu nismo napredovali koliko smo možda trebali.” Naravno, statusna inkongruencija nije ništa novo. Slični problemi su se javili i kad je prvi put žena bila nadređena muškarcima.

Američko udruženje menadžera podsjetilo je da su sve donedavno zaposlenici različitih dobi u poslovnom okruženju bili razdvojeni kako vrstom posla tako i statusom. Stariji su obnašali izvršne funkcije, dok su mlađi radili u prvim redovima. No nakon recesije, stariji su zaposlenici masovno počeli odgađati odlazak u mirovinu. Istraživanje koje je proveo portal CareerBuilder ustanovilo je da 69 posto radnika starijih od 55 godina ima mlađe nadređene. To je izazvalo mnoge konflikte u tim kompanijama.

Različite generacije imaju različite poglede na stvari: od humora na radnom mjestu, preko radne etike, pa do stilova komunikacije. Razlike među generacijama isplivaju na površinu čak i u detaljima. Primjerice, generacija bejbibumera voli kontakt uživo, dok milenijalci pišu poruke. Nadalje, bejbibumeri možda se osjećaju čudno dok primaju upute od mlađeg šefa, a mlađi šef možda se osjeća čudno dajući zadatke starijem zaposleniku. Različite generacije imaju različite poglede i na težinu posla te lojalnost. Osim toga, različite generacije različito gledaju čak i na to što odjenuti za posao. Nije se jednom dogodilo da se 55-godišnjakinja pojavi na razgovoru za posao odjevena u strogi poslovni kostim, a da je ondje dočeka klinac u trapericama i tenisicama.

.

Mozaik

Kako je pustinjski pijesak dospio u kišu koja pada nad Hrvatskom

2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka.

Objavljeno

|

Autor

Kiša s pijeskom iz pustinje

Iako promjena vremena koju već danima najavljuju mediji neće donijeti ništa neuobičajeno za ovo doba godina, mnoge je zaintrigirala najava prljave kiše. Naime, umjesto da opere prašinu, ova bi kiša mogla dodatno uprljati prozore i automobile jer će u njoj biti pustinjskog pijeska. Zbog toga nije uputno ostavljati rublje da se suši na otvorenom kako ne bi poprimilo žućkastu i narančastu boju.

Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova i blizine Sahare, a znanstvenici kažu da to može biti kobno za žive organizme u njemu.



2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka. Satelitska snimka sjeverne Afrike i južne Europe iz svemira otkrila je tada spektakularne prizore “selidbe” pustinjskog pijeska preko Sredozemnog mora.

Nastavi čitati