Prati nas

Vijesti

Lovrinović: Jedini smo zadržali drugi stup, idemo u mirovinsku nestabilnost

Lovrinović predlaže mirovinski sustav sa samo dva stupa i to prvi kao stup međugeneracijske solidarnosti te drugi koji bi bio dobrovoljni, što je u aktualnom sustavu treći stup.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koja je hrvatska banka?
Ivan Lovrinović (screenshot: N1)

Saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku, Ivan Lovrinović, danas je na konferenciji za novinare u saboru ustvrdio da je vladin prijedlog mirovinske reforme put u daljnju destabilizaciju mirovinskog sustava, javlja Hina.

Kazao je da vlada i predsjednica Republike žele stabilizaciju mirovinskog sustava na način da se povećaju izdvajanja za drugi mirovinski stup, a Hrvatska je, upozorio je, jedina država u Europskoj uniji koja je zadržala drugi stup. Lovrinović predlaže mirovinski sustav sa samo dva stupa i to prvi kao stup međugeneracijske solidarnosti te drugi koji bi bio dobrovoljni, što je u aktualnom sustavu treći stup.


“Svakom osiguraniku mora se omogućiti da svoja sredstva prebaci iz drugog u prvi stup, a onima koji žele uplaćivati u dobrovoljni mirovinski stup to treba omogućiti, ali za njihovo poslovanje ne bi jamčila država”, pojasnio je Lovrinović.

Izložio je i alternativno rješenje koje njegova stranka razmatra, po kojemu bi se pet posto uplate iz drugog stupa prebacilo u plaće jer, kazao je, ljudi teško žive od plaće, a mirovine su ionako niske.

Lovrinović smatra da samo odnos zaposlenih i umirovljenika od 3:1 jamči stabilnost mirovinskog sustava, no, s obzirom na to da takav omjer nije moguće postići zbog iseljavanja i nedostatka radnih mjesta, nužno je povećati stopu rasta, ali kako je ona niska možemo očekivati samo daljnju destabilizaciju mirovinskog sustava.

Istaknuo je da imovina četiri obavezna mirovinska fonda iznosi oko 92 milijarde kuna, od čega je 66 milijardi u obveznicama Republike Hrvatske, što zapravo znači da je 72 posto imovine mirovinskih fondova državni dug.

“Jedini koji zarađuju u ovom mirovinskom sustavu su društva za upravljanje mirovinskim fondovima koji su samo prošle godine na naknadama zaradili 380 milijuna kuna, dok isplata mirovina postaje sve neizvjesnija”, zaključio je Lovrinović, dodavši da su sva četiri fonda u vlasništvu stranih banaka, a čitav sustav kreiran je tako da pogoduje samo određenim financijskim ustanovama.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP