Vijesti
Pavić: Ne bojte se, nećemo nacionalizirati drugi stup, postoje tri rješenja
Za rješavanje tog problema postoji nekoliko opcija: jedna je da ne činimo ništa, što je do sada bio slučaj, pa su razlike u mirovinama rasle; druga je da se zadužimo za 40 milijardi kuna, što bi bilo neodgovorno; treća je da omogućimo pravo izbora.
Ministar mirovinskoga sustava Marko Pavić umiruje građane i poručuje da Vlada ne ide u nacionalizaciju 2. mirovinskog stupa, već predlaže povećanje ulaganja u taj stup. Osim toga, spremni su poslušati bolja rješenja od onih koji ih smisle.
„Cilj je omogućavanje viših mirovina za mlade osobe koje će ulagati u 2. stup veći dio ili cijeli radni vijek“, poručio je ministar uz objašnjenje da Vlada predlaže povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup za 0,5 posto od 2020. i još 0,5 posto od 2022. godine, što bi onda bilo šest posto ulaganja u taj stup. Najavio je kako imaju i dodatna poboljšanja 2. mirovinskog stupa koje su razvijali s mirovinskim fondovima i drugim dionicima.
Kada osiguranik stekne uvjete za mirovinu moći će birati želi li sredstva zadržati u obveznom mirovinskom fondu ili ih prebaciti u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Od 900.000 ljudi u Hrvatskoj mlađih od 1962. godišta, 600.000 njih koji su imali prosječnu ili nižu plaću će imati niske mirovine, a 300.000 njih gotovo nikakve mirovine. U prosjeku, ljudi koji u idućih 15 godina idu u mirovinu će imati 16 posto niže mirovine od sadašnjih osiguranika koji su bili u prvom stupu. Oni koji se sada umirovljuju imat će 500 do 600 kuna niže mirovine od sadašnjih umirovljenika i to je pitanje dodatka na mirovine od 27 posto, rekao je.
Mirno gledati, zadužiti se ili dati ljudima izbor?
Pavić je kazao kako prema projekcijama do 2040. uvođenje dodatka od 27 posto za osiguranike iz oba stupa bi povećalo rashod za približno 40 milijardi kuna. Razlozi nižih mirovna su kratko vrijeme ulaganja od samo 5 posto koje nije raslo.
„Za rješavanje tog problema postoji nekoliko opcija: jedna je da ne činimo ništa, što je do sada bio slučaj, pa su razlike u mirovinama rasle; druga je da se zadužimo za 40 milijardi kuna, što bi bilo neodgovorno; treća je da omogućimo pravo izbora, da građani u trenutku podnošenja zahtjeva za umirovljenje izaberu povoljniju opciju i prenesu svoju uštedu iz 2. mirovinskog stupa u HZMO ili ostanu u obveznom mirovinskom fondu. Reforma mirovinskog sustava je u biti sukob generacija“, tvdi ministar. Jer po njemu se radi o suprotstavljenim interesima onih koji su sada u mirovini i odmah žele veće i budućih umirovljenika koji žele u budućnosti imati kakvu takvu mirovinu.
