Prati nas

Vijesti

U čemu je njegova tajna? Zašto ljudi vole Zdravka Mamića?

Dijelu građana Mamić imponira, u njemu vide ‘veseljaka, domoljuba, čovjeka iz naroda koji voli popiti, pojesti, zapjevati narodnjake na svadbama’, koji rado pomaže drugima, pa čak i ako tu i tamo zgriješi

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Presuda Mamiću
Zdravko Mamić (foto: MV)

Nogometni moćnik i bivši šef Dinama Zdravko Mamić osuđen je na nepravomoćnu kaznu zatvora od 6 i pol godina. Uz to mora u državni proračun vratiti 52 milijuna kuna. Piše tako Deutsche Welle o slučaju gazde hrvatskog nogometa koji će se, najvjerojatnije, protegnuti do Vrhovnog suda.

Uz podsjećanje na bizarnosti sa suđenja, mijenjanje iskaza svjedoka Dejana Lovrena i Luke Modrića, DW konstatira kao u javnosti vladaju suprotna mišljenja o ovom bjeguncu pred hrvatskim pravosuđem.


Slučaj Zdravka Mamića, navodi se, jasno pokazuje i koliko je korupcija srasla s društvom. Naime, za velik dio građana on je predstavnik takozvane divlje, bezobzirne i koruptivne Hrvatske koja se ne libi svoje kritičare diskvalificirati na nacionalnoj razini pa za njega spomenuti ministar „ima krvna zrnca koja mrze sve što je hrvatsko, a iz očnjaka mu šiklja krv“. No postoje i građani kojima Mamić imponira, u njemu vide „veseljaka, domoljuba, čovjeka iz naroda koji voli popiti, pojesti, zapjevati narodnjake na svadbama”, koji rado pomaže drugima, pa čak i ako tu i tamo zgriješi. Isti oni koji su spremni opraštati korumpiranim političarima, spremni su zažmiriti i na „nestašluke“ nogometnih gazda, analizira DW.

„Političari mahom javnim novcem kupuju naklonost građana pa im, recimo, otmu na računima za vodu 1.000 kuna, ali im pred izbore daruju stotinjak kuna. Kod Dinama se ne može poreći da je taj novac oplođivan. Stotine milijune kuna koje je Grad Zagreb davao klubu, vješto su korištene za generiranje prihoda od transfera igrača. Dobar dio tih prihoda, pokazala je presuda, prelijevao se u privatne džepove”, pojašnjava je je za ovaj njemački medij antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović. Za Mamića kaže da je po njegovim kontaktima s HDZ-om vidljivo da je socijalno inteligentan čovjek koji je bio svjestan da mora ulagati u odnose sa strukturama vlasti, ako želi voditi lukrativan posao i pri tome koristiti javne resurse.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP