Prati nas

Vijesti

Ratno profiterstvo: Isposlovala mirovinu na ime bivšeg supruga poginulog branitelja

U inkriminiranom djelu pomagala joj je 59-godišnjakinja koja je radila u križevačkoj ispostavi Odjela za branitelje. Tužitelj žabom traži bezuvjetni zatvor, jer je kazneno djelo počinjeno u dugom razdoblju tijekom kojeg je ostvarena značajna nezakonita materijalna korist.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koliko dugo nositi crninu?
foto: Pixabay

Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici žalilo se u slučaju ratnog profiterstva, zločina  koji ne zastarjeva, a u kojem je Općinski sud u Koprivnici izrekao 63-godišnjakinji i 59-godišnjakinji iz Križevaca uvjetne kazne, javlja Glas Podravine.

Optuženoj 63-godišnjakinji izrečena je jednogodišnja zatvorska kazna s rokom kušnje u trajanju tri godine, a 59-godišnjakinja je prošla s 10 mjeseci zatvora koji su preinačeni u godinu dana uvjetne kazne. Treba dodati da je sutkinja Općinskog suda naložila prvooptuženoj da vrati nezakonito stečenih 1,3 milijuna kuna uvećanih za iznos zateznih kamata.


Podsjetimo, optužnicom se teretilo 63-godišnjakinju da je čak 20 godina nezakonito primala mirovinu bivšeg supruga od kojeg se razvela davne 1982. godine. Naime, nakon njegove pogibije u Domovinskom ratu, optužena je lažno izjavila da su nakon razvoda njih dvoje nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici. To joj je omogućilo da od 1994. do 2002. godina primi na svoj račun otprilike 300.000 kuna nepripadajuće mirovine i invalidnine. Osim navedenoga, prodala je povlaštene dionice Podravke u iznosu 10.500 kuna. U spomenutom razdoblju mirovinu je dijelila sa sinom, a nakon 2002. pa do 2014. godine primila je otprilike milijun kuna na koje nije imala pravo. Smatra se da je na taj način oštetila državni proračun u ukupnom iznosu 1,3 milijuna kuna.

U inkriminiranom djelu pomagala joj je 59-godišnjakinja koja je radila u križevačkoj ispostavi Odjela za branitelje. Tužitelj žabom traži bezuvjetni zatvor, jer je kazneno djelo počinjeno u dugom razdoblju tijekom kojeg je ostvarena značajna nezakonita materijalna korist.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP